Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ilegalno odlaganje otpada danas je u središtu niza političkih konferencija za medije koje se održavaju u više hrvatskih gradova, od Benkovca i Gospića do Varaždina, Splita i Karlovca.
Zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković (SDP) pozvao je u četvrtak glavnog državnog odvjetnika da objavi analizu otpada koji se nalazi u bivšem industrijskom kompleksu Mundus Florijan Bobić u Varaždinu, tvrdeći da su u pogonu Tipos Resursa godinama utvrđivane nepravilnosti.
Marković je na konferenciji za novinare rekao da priča o tom pogonu seže u 2014. i 2015. godinu, kada je izdana prva dozvola za gospodarenje otpadom, a kapacitet je 2016. povećan na 5000 tona. Dozvola je, rekao je, ukinuta u siječnju 2019. zbog utvrđenih nepravilnosti, no već u veljači iste godine izdana je nova.
Prema njegovim riječima, inspekcijski nadzori ponovno su utvrđivali nepravilnosti, a MUP je zbog svojih nadležnosti također obavljao nadzore.
Tvornica namještaja Florijan Bobić (poznata i kao Mundus) u Varaždinu zatvorena je 2015. godine, a njezin nekadašnji prostor potom je godinama koristila tvrtka Tipos Resurs. Nakon propasti te tvrtke i stečaja, na lokaciji je ostala gomila otpada čiju sanaciju provodi država.
„Vlasnici nisu praktički nikakve nepravilnosti otklonili”, rekao je Marković te dodao da se na lokaciji otpad oporabljuje od 2015. do 2024. godine i da građani nisu mogli lako uočiti što se događa jer je prostor bio zaklonjen.
„Napravili su jedan zid od paleta koji je sad maknut, pa se smeće vidi s ceste. Znači, doslovno je bilo zagrađeno od ljudskih pogleda s ceste. Dobro su pazili što rade.”, rekao je.
Marković je posebno upozorio na količinu otpada zatečenu tijekom jednog od inspekcijskih nadzora. Dozvolom je, rekao je, bilo određeno 5000 tona, dok je na lokaciji pronađeno oko 6500 tona otpada. Nakon što je županijski ured ukinuo dozvolu, prema njegovim riječima, tvrtka je podnijela novi zahtjev te je izdana dozvola za gospodarenje otpadom na 10.000 tona.
Marković tvrdi i da se među otpadom nalazio otpad koji se prije dolaska u pogon vodio kao oporabljen, a da je dio otpada tretiran kao opasan. Kazao je da je otpad dolazio iz Italije i Slovenije te da se u pogonu mljeo, nakon čega je odvožen na druge lokacije.
„Ali ono što je ključno je da je analiza ovog otpada koji se još uvijek nalazi ovdje napravljena, koliko imam informacije, od strane USKOK-a i ovim putem direktno pozivam glavnog državnog odvjetnika da zbog interesa javnosti i tu analizu da javnosti”, rekao je.
Osvrnuo se i na javnu nabavu za sanaciju otpada, koju je, prema njegovim riječima, Inspektorat pokrenuo neposredno prije smjene tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Smatra da treba utvrditi zašto ranije, unatoč utvrđenim nepravilnostima, nije ponovno naloženo uklanjanje otpada.
„Mi govorimo govorimo o sustavu koji funkcionira desetak pa i više godina, a da nema prave kontrole i zato ću reći, da je ovo Plenkovićevo smeće. Ovo je Plenkovićev otpad, ne samo u Varaždinu, nego i u Benkovcu i svugdje jer je on direktno postavio Andriju Mikulića, za kojeg znamo gdje je završio. To je njegov izbor i zato je to njegova odgovornost, politička i svaka druga”, izjavio je Marković.
Nezakonito odlaganje otpada više nije izoliran lokalni slučaj, nego organizirani kriminalni lanac koji se proteže od Gospića do Benkovca, upozorili su u četvrtak u Benkovcu saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot, Marin Miletić i Ivan Matić.
"Gospić je ključan jer od njega sve počinje. Od 2019. do 2025. otpad se odvozio iz Gospića prema drugim lokacijama, sve do Benkovca, koji je posljednji otkriveni krak ove hobotnice. Nemoguće je da je toliki broj kamiona prošao hrvatskim autocestama i županijskim cestama, a da državne institucije ništa nisu znale", rekao je Troskot.
Ustvrdio je da se početak cijelog kriminalnog lanca mora tražiti u Gospiću, gdje je potrebno utvrditi tko je izdao prve dozvole koje su omogućile dovoz otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke.
"Nakon otpada iz inozemstva, mogućnost njegova nezakonitog zbrinjavanja prepoznale su i pojedine hrvatske kompanije koje su se tako rješavale zaliha iz svojih skladišta", dodao je.
Upozorio je i na Štikadu, gdje se otpad odlagao u neposrednoj blizini jezera povezanog sa slivom Zrmanje. Ondje je, tvrdi, odložena mljevena plastika koja predstavlja ozbiljnu prijetnju zbog moguće prisutnosti PFAS-a, takozvanih vječnih kemikalija koje se izrazito teško uklanjaju iz okoliša.
"Projekt u Štikadi forsirao se još 2017., u vrijeme kada je ličko-senjski župan bio Darko Milinović. Tražimo da se utvrdi tko je odobrio takav projekt i kako je bilo moguće dopustiti odlaganje otpada na području ekološke mreže Natura 2000. Posljedice danas ne prijete samo stanovnicima Like, nego preko Zrmanje i cijelom zadarskom zaleđu", naglasio je.
Govoreći o lokaciji u Benkovcu, Troskot je naveo da se pod zemljom nalazi oko 11 tisuća tona otpada, a način na koji je otpad zakopan i prekriven šljunkom i zemljom pokazuje kako nije riječ o slučajnom postupanju, nego o unaprijed osmišljenoj operaciji.
"Netko je morao iskopati zemlju, organizirati prijevoz 11 tisuća tona otpada, istovariti ga i potom zatrpati. To je organiziran i duboko promišljen kriminal. Odabrana su slabije naseljena područja Like i zadarskoga zaleđa jer su počinitelji očito vjerovali da sve ovo nikada neće izići na površinu", istaknuo je Troskot.
Upozorio je i da će zatrpavanje otpada znatno otežati buduću sanaciju jer će biti potrebno odvajati plastiku od zemlje i šljunka te utvrditi prisutnost PFAS-a, teških metala i drugih opasnih spojeva.
Most je javno postavio pitanje jesu li tvrtka Cezar i Josip Šincek, preko prijevoznika unutar C.I.O.S. grupe, organizirali prijevoz otpada iz Siska u Benkovac. Od istražnih tijela zatražili su i provjeru informacija o mogućem prijevozu otpada iz Gospića prema Benkovcu.
"Pozivamo USKOK i Poreznu upravu da pregledaju poslovne odnose i uplate između povezanih tvrtki i osoba, posebno tijekom ožujka, travnja i svibnja, te ih usporede s vremenom odlaganja otpada prije prve zabrane Državnog inspektorata. Država raspolaže poreznim i financijskim podacima te vrlo brzo može utvrditi kamo je novac odlazio i za koje poslove", smatra Troskot.
Saborski zastupnici HDZ-a Ante Sanader i Maksimilijan Šimrak u četvrtak su poručili da će država što prije sanirati nezakonito odloženi otpad u Gospiću, uz naglasak na zaštitu zdravlja stanovništva, optuživši oporbu za širenje panike i politiziranje problema.
Šimrak je rekao da su sve nadležne institucije i resori dobili uputu da se u što kraćem roku, uz poštivanje zakonske procedure, pristupi sanaciji nezakonito odloženog otpada i onečišćenja tla.
"Nećemo ništa umanjivati, nego idemo prema tome da se brzo, efikasno i na adekvatan način postupa u skladu s pravilima struke, znanstvenim mjerenjima i stručnim analizama, uz jasan prioritet, a to je zaštita zdravlja ljudi koji žive na tom području i potpuna sanacija same lokacije", rekao je Šimrak.
Istaknuo je da prema dosadašnjim nalazima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nema dokaza da je voda iz vodoopskrbnog sustava onečišćena niti da je ugroženo zdravlje ljudi.
Najavio je da će se od HZJZ-a zatražiti proširenje ispitivanja vode na području Gospića te pojačan nadzor sve dok se onečišćenje i rizik u potpunosti ne uklone.
Šimrak je također rekao da DORH provodi istragu protiv osoba za koje postoji sumnja da su počinile kazneno djelo protiv okoliša.
"To je posljedica nezakonitih aktivnosti pojedinaca i očekujemo da svi oni koji su bili odgovorni za ovu situaciju budu procesuirani i na kraju kažnjeni", rekao je.
Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša Ante Sanader rekao je da se zaštitom okoliša bavi 30 godina te da u ovakvim situacijama treba postupati "trezveno, razumno, racionalno i bez stvaranja panike".
"Moramo u ovoj situaciji prvo uvažavati struku. Struka mora reći što i na koji način to najbolje napraviti", rekao, dodajući da političari ne mogu davati stručna mišljenja.
Govoreći o sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša, Sanader je rekao da su na sjednicu pozvane ministrica zaštite okoliša i ministrica zdravstva, a da su zatražili i dolazak drugih nadležnih osoba, među kojima ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša, župana, gradonačelnika Gospića i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
"Želimo čuti od glavnog državnog odvjetnika što se radi u kaznenopravnom smislu, tako da možemo znati ukupnu situaciju koja se događa na tom odlagalištu", rekao je.
Kritizirao je predsjednicu Odbora Dušicu Radojčić, tvrdeći da nije konzultirala članove Odbora pri sazivanju sjednice i da nije prihvatila njihov prijedlog da se pozovu i drugi relevantni sudionici.
Sanader je pritom prozvao i platformu Možemo, tvrdeći da se njezini predstavnici bave problemima diljem Hrvatske umjesto problemom otpada u Zagrebu.
"Vidjeli smo platformu Možemo kako ona to rješava u Zagrebu. Na tome je dobila izbore, kako će oni riješiti probleme Jakuševca. Vidjeli ste gdje je to završilo", rekao je.
Sanader je ustvrdio da Vlada radi na rješavanju problema različitih odlagališta u Hrvatskoj te podsjetio na sanaciju lokacija u Varaždinu i Biljanima Donjim.
"Vlada je odgovorna i predsjednik Vlade i naši ministri koji su odgovorni za ovaj resor će, kao i uvijek do sada i u svim krizama, riješiti ovaj problem na zadovoljstvo građana Gospića", poručio je.
Osam članova saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode zatražilo je da se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić pozove na sjednicu Odbora u petak u Gospiću, jer smatraju da rasprava o okolišnim i zdravstvenim rizicima te sanaciji može otvoriti i pitanja kaznenopravne odgovornosti.
Potpredsjednik Odbora Željko Lacković obavijestio je glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da je osam članova od predsjednice Odbora Dušice Radojčić zatražilo da mu se uputi službeni dopunski poziv. Navode da očekivana rasprava uključuje i pitanja koja mogu imati kaznenopravni aspekt pa žele od glavnog državnog odvjetnika dobiti informacije, mišljenje i odgovore iz djelokruga DORH-a.
Zahtjev su, uz Lackovića, poduprli Marija Selak Raspudić, Ante Sanader, Ljubomir Kolarek, Željko Glavić, Damir Mandić, Tomislav Josić i Pero Ćosić. Potpisnici ističu da njihov zahtjev ne znači uvođenje nove točke dnevnog reda, nego traže Turudićevo sudjelovanje u već predloženoj raspravi.
Ako predsjednica Odbora prije sjednice ne uputi dopunski poziv, osam članova najavljuje da će na početku sjednice zatražiti da se prijedlog formalno stavi na odlučivanje Odboru. Turudiću su zato, zbog kratkog roka do sjednice, već poslali obavijest o zahtjevu, uz napomenu da ona sama po sebi nije službeni poziv Odbora.
Lacković je predložio i sudjelovanje ličko-senjskog župana Ernesta Petryja, gospićkog gradonačelnika Darka Milinovića, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luke Balena, ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka i predstavnika Državnog inspektorata. Za treću točku predložio je i ministra pravosuđa Damira Habijana radi pojašnjenja izmjena Kaznenog zakona kojima je uvedeno kazneno djelo ekocida.
Predsjednica saborskoga Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić sazvala je 32. sjednicu Odbora zbog izvanredne situacije povezane s nezakonitim odlagalištem opasnog otpada u krugu bivšeg PPK Velebit u Gospiću.
Kako se navodi u najavi sjednice, razlog sazivanja su nalazi o znatnoj kontaminaciji tla i podzemnih voda, utvrđenoj vještačenjem zaštite okoliša provedenim u sklopu USKOK-ove istrage. Kao izvjestitelji su predloženi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvo zdravstva.
Niti građani, niti oporba ne histeriziraju. Građani su s pravom zabrinuti za okoliš i zdravlje, poručili su iz Možemo! sa konferencije u Benkovcu.
-Sve ovo što se događa je odgovornost Plenkovića. Ovo je Plenkovićevo smeće - kažu.
- U Zadarskoj županiji ne vjerujemo institucijama, jer godinama situaciju sa Šepurinama - kažu te navode i 'Crno brdo' u Biljanima Donjim te Diklo.
- Građani imaju pravo znati, koji otpad je dovezen i odakle - kažu.
24sata © 2026
