News

Komentari 8

'BiH treba ravnomjerno snositi teret krize ilegalnih migracija'

'BiH treba ravnomjerno snositi teret krize ilegalnih migracija'

Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla, rekla je Šveđanka

Teret migrantske krize treba se pravednije raspodijeliti po cijeloj BiH, rekla je u četvrtak povjerenica Europske komisije (EK) za unutarnju sigurnost Ylva Johansson u migrantskom kampu Lipa kraj Bihaća. 

- Vidimo potrebu za boljom podjelom tereta migrantske krize, da svi dijelovi Bosne i Hercegovine budu dio upravljanja migracijama - rekla je Johansson.

Kamp Lipa nalazi se dvadesetak kilometara od Bihaća, podalje od naseljenih mjesta. U njemu je neslužbeno smješteno oko 800 migranata, većinom iz Pakistana i Afganistana. Dijelom je izgorio u prosincu prošle godine, nakon čega je bosanskohercegovačka vojska ondje postavila šatore. 

Ilegalni migranti ranije su većinom bili smješteni u kampu Bira u Bihaću, opremljenom europskim sredstvima, koji je zatvoren u rujnu 2020. zbog protivljenja građana i lokalnih vlasti. 

Johansson je u četvrtak rekla da je zatvaranje Bire bila pogreška. U Lipu je, kaže, stigla zbog zabrinutosti o „humanitarnoj krizi” nakon požara. Istaknula je kako se danas vidi napredak uvjeta u kojima su migranti. 

- Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla - rekla je Šveđanka i naglasila da se „uvijek treba podsjetiti da i oni koji nemaju pravo ostati u EU-u imaju svoja prava i dostojanstvo”. 

Naglasila je i potrebu osnaživanja kapaciteta za upravljanje ilegalnim migracijama u BiH, poput ubrzavanja procesa odobravanja ili odbijanja azila. 

Dodiku su oni ološ

Premijer Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić u Lipi je rekao da novi europski pakt o azilu i migracijama, o čemu Johansson pregovara s državama članicama, predviđa vraćanje migranata na vanjske granica EU-a, zbog čega će BiH biti „najviše pogođena i na to se mora pripremiti”. 

- Predviđa se da će BiH biti čekaonica migrantima za azil u europske zemlje ili za deportaciju u svoje zemlje - kazao je Ružnić. 

Premijer županije je delegaciji EK naglasio kvotu migranata za koje njegova županija ima kapacitete, njih 2500, pa također pozvao na pravedniju raspodjela migranata u ostale dijelove BiH. 

- Prepoznati su napori BiH, ali i značajni nedostaci u raspodjeli tereta u cijeloj državi - rekao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u Lipi.

Prema procjenama EK, u BiH se trenutno nalazi oko 8 tisuća migranata, a većinu tereta krize nose Unsko-sanska županija i Sarajevo.

Član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik u siječnju ove godine odbacio mogućnost da se migrante smjesti na prostoru njegovog entiteta, rekavši da „na prostoru RS neće biti migrantskih centara”.

U četvrtak je pak migrante u BiH nazvao „ološem”. 

Migracije nisu raketna znanost

Johansson u petak putuje u Sarajevo gdje će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i lokalnim agencijama zaduženim za migracije. 

Švedska političarka, koju je Politico prozvao „lijevim krilom” socijaldemokratske stranke, smatra kako migracije nisu egzistencijalna kriza za Europu, nego nešto čega je uvijek bilo i bit će.  

- Moramo bolje upravljati migracijama, to nije raketna znanost i to se može - rekla je u rujnu u razgovoru za emisiju EU Scream. 

Odrasla u multikulturalnom dijelu Švedske, u obitelji s posvojenom sestrom iz Koreje, Johansson je istaknula kako populisti koriste nedostatak zajedničke migrantske politike da „dramatiziraju” pitanje migracija. 

- Migracije nisu kriza. To je normalno i događa se uvijek - kazala je Johansson u rujnu, naglasivši da u Europu godišnje stiže oko 2,5 milijuna legalnih i 140 tisuća ilegalnih migranata te kako Europa više nije u situaciji kao 2015. kad su na kontinent stizali milijuni izbjeglica. 

Najčitaniji članci