Mlada slikarica Martina Grlić (33) naslikala je serijal zvan 'Factory', odnosno 'Tvornica' koje donose slike iz hrvatskih pogona u doba super industrije
Bilo jednom u Hrvatskoj: Nestali prizori super tvornica
Dojmilo je se, kaže, kako se u nekadašnjoj ideologiji rad veličao, uzdizao na poseban nivo. Zato je prije nekoliko godina mlada slikarica Martina Grlić (33) naslikala serijal zvan “Factory”, odnosno, “Tvornica”. Njime, kroz niz slika većih dimenzija (120 x 150 centimetara), rađenih uljem na platnu, prikazuje neke od nekoć svakodnevnih prizora u tvornicama koje su bile jaki brendovi u bivšoj Jugoslaviji, a koji su ulaskom u novi sustav devedesetih ili zamrle ili nastavile nekom drugom putanjom.
Podravka, Koka, Jadran, Jugoplastika i RIZ tvornica telekomunikacijskih uređaja, sva ta imena u nekadašnjem su sustavu značila mnoga radna mjesta za radnike željne rada.
- Željela sam prikazati neke pogone koji su bili svojevrsni divovi bivšeg sustava. Podravka, Jadran, Jugoplastika, Koka Varaždin, tih je tvornica zaista bilo mnogo. Neke od njih su se održale i danas. Podravka primjerice ili Jadran i Koka Varaždin, današnja Vindija. Većina ih je ipak propala i uništena. Jugoplastika je stradala tijekom “hrvatske privatizacije”, pod izlikom da nije dovoljno konkurentna u odnosu prema kineskom tržištu. Tako je bilo i s Biserkom - kaže Martina, koja je serijal predstavila 2012.
Izlagala ga je godinu poslije samostalno, u zagrebačkoj galeriji Karas, ali i na skupnim izložbama po Hrvatskoj i izvan nje. Trenutačno je dio ciklusa “Factory” izložen u Mariboru, unutar nekadašnje tvornice tekstila, čiji veliki prostori sad služe za razne kustoske i umjetničke projekte.
Ideja da se pozabavi upravo ovom tematikom, Martini je, kako objašnjava, došla nekako s vremenom.
- Ideju su zapravo pokrenula neka osobna sjećanja iz djetinjstva. Prizori radnica koje šivaju iz poduzeća Naša moda u kojem je nekad davno radila moja teta. Zatim, dogodila su se poznanstva s ljudima koji su bili dio tih pogona. Naposljetku sam u ruke dobila i prvu tvorničku monografiju i tada se zapravo napokon rodila želja da tu priču oformim unutar svog rada - otkriva Martina i dodaje kako se mnogima tema njezina rada nije svidjela.
- Bilo je svakakvih razloga za to, a osim toga, činjenice da se neće svakome svidjeti ono čime se baviš, rad na ovome naučio me i da mnogi ljudi ne žele učiti iz povijesti - zaključuje Martina.
>>> Više čitajte u Expressu...