Bivša ministrica otkriva najveće probleme u području održivosti, a nudi i jedno praktično rješenje

Globalne prognoze o tome što ćemo za nekoliko godina jesti i piti su u najoptimističnijem scenariju krajnje zastrašujuće. A da je situacija mnogo ozbiljnija nego si to većina nas želi priznati dokazuje i činjenica da su se neke zemlje već odlučile pripremiti za moguću nestašicu prehrambenih proizvoda. U Meksiku je, recimo, tamošnja vlada počela tražiti kultivare kakaa s kojima će zamijeniti usjeve kave, koja zbog gljivica i vrućine, odnosno utjecaja klimatskih promjena vjerojatno neće biti prikladna za uzgoj do kraja do 2025.  

Međutim, dobra je vijest ta, barem kada govorimo o našoj zemlji, da su hrvatski poljoprivrednici prepoznali trenutak za promjenu. U Hrvatskoj se, naime, bilježi stalni rast broja ekoloških proizvođača: dok ih je još 2013. bilo registrirano samo 1608, broj je ekoproizvođača u 2020., prema podacima Ministarstva, porastao na čak 5584.  

Mirela Holy, sveučilišna profesorica i bivša ministrica zaštite okoliša, smatra da unatoč tome prostora za napredak još uvijek ima i to napretek.   

- Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u 2019. godini bilo je 108.169 hektara pod ekološkim usjevima što je iznosilo 7,18% u ukupnom korištenim poljoprivrednim površinama. Dakle, manje od 10%. Kada imamo na umu da su nama bliske zemlje, poput Austrije, još u prvoj dekadi ovog tisućljeća imale veće postotke od ovih, sasvim je jasno da ne možemo biti potpuno zadovoljni - kaže Holy. 

Izazovi su brojni, tvrdi Holy, no najvećim smatra nedovoljnu educiranost hrvatskih potrošača, ali i izostanak političke volje da se odlučnije pristupi promociji važnosti pitanja održivosti.  

- Ključni sastojak je postojanje političke volje, a nje nema, a i nije je bilo ni prije, jer svi dosadašnji ministri poljoprivrede na tu poziciju nisu došli zahvaljujući svojem znanju, sposobnostima, integritetu i želji da rade u javnom interesu - rekla je Holy.

Rješenje, kaže, ipak postoji. I mnogo je jednostavnije nego što se to naprvu možda čini. 

- Hrvatska je mediteranska zemlja i kao takva se nalazi među tri najranjivije EU države u smislu izloženosti posljedicama klimatskih promjena. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji strateško opredjeljenje države prema razvoju održive poljoprivrede što je najvidljivije iz izostanka održivog sustava mreža tzv. zelenih kioska koji bi omogućio daleko direktniji kontakt između proizvođača i potrošača, bez skupog posredništva, potom politike upravljanja poljoprivrednim površinama, ali i izostanka dinamičkog pristupa u realizaciji nacionalne karte održive poljoprivrede Hrvatske – smatra Holy. 

'Nered' među oznakama 

Kad su u pitanju ekološki uzgojeni proizvodi potrošači imaju pozitivan stav vjerujući da su takvi proizvodi visokokvalitetni te da su proizvedeni uz maksimalnu zaštitu okoliša i bez kemikalija. Problem je u tome, upozorava Holy, da će potrošači te proizvode izabrati samo ako nisu preskupi.  

- Hrvatska apsolutno može postati zdrava, otporna i samoodrživa zajednica. Ali poseban naglasak treba staviti na sljedivost i praćenje proizvoda te edukaciju potrošača o ovim pitanjima. S interesom raste i potražnja. Ako građani postanu osviješteni, a održivi prehrambeni artikli cjenovno dostupniji i autentični, a ne lažni, rast će i potrošnja ovih proizvoda, a time i interes poljoprivrednika. To je sustav spojenih posuda – naglašava naša sugovornica. 

Holy dodaje i da je nužno uvesti red među oznakama na proizvodima koji su proizvedeni u skladu sa zaštitom okoliša, a jedini siguran izbor je da se prilikom kupovine vodimo za time da u svoje potrošačke košarice stavljamo proizvode s oznakom eko, bio ili organski!  

Komunikacija je ključ 

Rad udruga iznimno je važan u promociji održivog načina života i održivih poljoprivrednih praksi jer iz vlastitog primjera pokazuju da je promjena moguća, naglašava Holy, dodajući da pojedinac ipak ne može sam puno učiniti. Zato je ključna, smatra naša sugovornica, jasna komunikacija svih uključenih strana.  

- Smatram da je nužno provesti javnu kampanju kojom će građani biti educirani o okolišnim, ekonomskim i društvenim utjecajima prehrambenih sustava i našoj odgovornosti prema istima donošenjem svakodnevnih kupovnih odluka. Temeljno načelo treba biti planirani i promišljeni pristup, od donošenja strateških dokumenata, do provedbenih akcijskih planova, poljoprivredne proizvodnje, obrade, transporta i pakiranja poljoprivrednih proizvoda pa sve do donošenja odluka o kupovanju i konzumiranju hrane, po načelu manje može biti više – priča nam Holy. 

Upravo je na tom tragu Zelena medalja, najnoviji projekt 24sata koji pokrećemo u suradnji s Kauflandom, a čija je svrha promocija važnosti održive poljoprivrede. Pobjednik natječaja osvaja plasman minimalno jednog ekoproizvoda na Kauflandove police bioasortimana te vrijednu medijsku promociju 24sata. 

Zelena medalja projekt je 24sata koji promiče ekološku proizvodnju. Generalni pokrovitelj Zelene medalje je Kaufland, partner Croatia osiguranje, a projekt podržava Hrvatska poljoprivredna komora.