Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
162 komentara

Blagdan Velike Gospe: Tisuće vjernika hodočasti u svetišta

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi

Foto: Ivan Grgat/24sata
162 komentara

Velika blagdanska procesija na svetkovinu Velike Gospe krenula je u četvrtak ispred crkve Gospe sinjske, sliku Čudotvorne Gospe u procesiji nose naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske i medicinske sestre, a u procesiji je i premijer Andrej Plenković.

Procesiju predvodi nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić koji će predvoditi i središnje misno slavlje na Trgu Franje  Tuđmana.
Prema procjenama svećenika u procesiji sudjeluje oko 50 tisuća vjernika a očekuje se da će tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju danas boraviti i do 100 tisuća vjernika iz Hrvatske, BiH i svih dijelova svijeta. Mise se služe od rane zore, a bit će i u popodnevnim satima.

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Uz premijera Plenkovića, kako je najavljeno iz Vlade, na svetkovini Velike Gospe u Sinju bit će i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Sudionici procesije krećući se sinjskim ulicama pjevaju pjesme u slavu Čudotvorne Gospe Sinjske.

Ovogodišnje blagdanske svečanosti u Sinju održavaju se pod geslom "Pruži nam i sada moćnu ruku".

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

U Aljmaš stigli i vjernici iz Srbije i BiH 

Tisuće vjernika hodočastili su u marijansko svetište Gospi od utočišta u Aljmašu. Kao i svake godine do sada u to malo mjesto na Dunavu slile su se rijeke vjernika iz svih krajeva, od Subotice u Srbiji, Tolise u BiH, preko Slavonskog Broda i cijele istočne Slavonije i Baranje. Na svetoj misi u 10 sati dočekao ih je aljmaški župnik Anto Markić i biskup đakovačko-osječki metropolit Đuro Hranić koji je predvodio svečanu svetu misu.

Misao vodilja bila je prispodoba iz Biblije u kojoj se trudna žena bori sa zlim zmajem da zaštiti svoje dijete.

Konzum RADNO VRIJEME Morate u dućan? Evo kako se radi na blagdan Velike Gospe

- I mi se kao pojedinci i društvo danas borimo sa zmajem koji nam želi ukrasti zvijezde i onemogućiti bilo kakav pogled u nebo. Borimo se sa svim onim prizemnim u životu; da se u nas ne uvuče sebični mentalitet kojega vidimo oko sebe. Danas je uobičajeno govoriti si - pa gledaj na sebe, da tebi bude ugodnije i komotnije, prepusti se užitku, kakvo opće dobro, zašto bi opraštao nekome tko ne traži oprost, onome tko te iskorištava vrati jednakom mjerom, zašto se gnjaviti sa neodgovornim i teškim bračnim drugom, pa rastani se, pusti snove o bračnoj vjernosti kada ti se nudi druga i mlađa, ljepša žena; zašto se lišiti komotnosti i ustajati noću, služiti dijete, kad imamo već jedno dijete, zašto ne uživati nego se gnjaviti sa više djece, kuhanjem, pranjem, peglanjem. Zlo želi proždrti svaku zvijezdu vjere i onemogućiti bračno predanje, bračni sklad, radost očinstva, doživjeti starost zajedno. Zmaj pomodarstva proždire ideale dobrih, poštenih i čestitih ljudi koji su prisiljeni slušati o korupciji bogatih i bahatih. Bore se kako bi ostali čestiti i pošteni, a upravo oni u svemu tome najčešće stradavaju jer, gledano ljudski, oni kojima ništa nije sveto, to u životu lakše i bolje prolaze. Nisu li sa zmajem suočeni i toliki mladi među nama koji imaju ideal da je bračna ljubav i vjernost, te žrtva jednoga za drugo, nešto sveto, a onda gledaju rastuću stopu rastavljenih brakova. Mnogi se u ovoj erotiziranoj kulturi muče da sačuvaju vjeru u svetost i dostojanstvo tijela i spolnosti. Mladi su nam upali u gorčinu i bezvoljnost, dižu ruke i odlaze jer im je nepoštenje, očito kršenje zakona te tolerancija istih i tromost mjerodavnih institucija srušilo zvijezdu poštenja i društvene pravednosti. Odlaze tražeći svijetlo sređenijeg društva. Sada kada vidimo kako nas je malo, kada nemamo ni radne snage, vidimo da je čovjek najveća vrednota - kazao je na propovijedi biskup Hranić kojom je, evidentno, očitao 'bukvicu' današnjem moralu i društvu u kojem živimo.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

- Nismo se danas okupili kako bismo plakali nad svojim osobnim poteškoćama, nad socijalnim i društvenim problemima, nad odlaskom mladih, mnoštvom praznih kuća, nas starenjem i demografskim izumiranjem našeg hrvatskog sela, ili da bismo prokazivali druge kao odgovorne za to stanje. Mi smo ovamo došli Gospi od Utočišta da molimo za pravi put, jer smo postali osobno mlaki, kršćanski nedosljedni, nevjerni. Mi na žalost nismo dovoljno snažna i zdrava kršćanska alternativa i nama je potrebno obraćenje -  dodao je Hranić, naglašavajući dalje važnost braka i zajedništva.

Među mnoštvom vjernika našli su se mnogi politički županijski i lokalni uglednici, ali i predsjednički kandidat Miroslav Škoro koji je misu pratio u društvu Krešimira Bubala, bivšeg osječkog gradonačelnika. 

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Vjernici stigli i u Božje Polje kraj Vižinade 

Jedno od najpoznatijih hodočasničkih odredišta o blagdanu Uznesenja na području Porečke i Pulske biskupije je crkva Blažene Djevice Marije na poznatom lokalitetu Božje Polje nedaleko Vižinade kraj Poreča, a u koje u  četvrtak pristiglo više od tisuću vjernika.

Na početku misnog slavlja točno u 11 sati nazočnima se obratio župnik domaćin Leonardo Krakan, a zatim je na otvorenom pored crkve svečanost predvodio pazinski fratar Josip Vlašić. Sat vremena prije bila je mogućnost i za ispovijed, a veliko mnoštvo okupljenih iz svih krajeva Istre skupa je sa turistima došlo automobilima, dok je samo hodočašće jedino održano od župne crkve Kaštelira, od kamo su točno u 8.30 sati neki vjernici krenuli starim putovima prema Božjem Polju.

Foto: Ivan Grgat/24sata

Ovo svetište postoji od 12. stoljeća, kad su crkvu i samostan osnovali redovnici ivanovci, “Malteški vitezovi”, pa kroz sva kasnija stoljeća kad su tu plodno djelovali redovnici Trećeg reda sv. Franje, takozvani “glagoljaši”, koji su slavili bogoslužje na starohrvatskom jeziku. Odgajali svećenike glagoljaše za rad po mnogim župama Poreštine i šire, sve do ukinuća samostana 1805. godine po revolucionarnoj francuskoj upravi, ali crkva, groblje, hodočašća ostala su do danas.

Bozanić: Identitet hrvatskoga kršćanstva obilježen marijanskom pobožnošću

Misu na blagdan Velike Gospe u marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke predvodio je kardinal Josip Bozanić, istaknuvši da je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo blagdan kršćanske radosti, nade i budućnosti, a identitet hrvatskoga kršćanstva duboko obilježen marijanskom pobožnošću.

"Današnja svetkovina pokazuje da je ljubav jača od smrti, da je u Boga neizmjerna snaga i da je Božja snaga dobrota i ljubav. Bog je pobjednik. Ljubav je pobijedila. Život je pobijedio", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić predvodeći svetu misu u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici pred više tisuća okupljenih vjernika, bistričkih hodočasnika.  

"Danas razmatramo Presvetu Bogorodicu u sretnom završetku njezina ovozemnog života. 'Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu'. Marija je ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo, jer kod Boga ima mjesta i za ljudsko tijelo", dodao je. 

Marijanska pobožnost duboko obilježila kršćanski identitet Hrvata

Kardinal Bozanić rekao je da je Velika Gospa hrvatski ljetni Božić, a ovaj nam blagdan daje osjetiti snagu vjere i pomaže jače živjeti naše kršćanstvo. 

"Identitet hrvatskoga kršćanstva duboko je obilježen marijanskom pobožnošću. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije", kazao je zagrebački nadiskup Bozanić. 

Vjernicima i bistričkim hodočasnicima poručio je da njihovo okupljanje u ovome 'dragom prošteništu, Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, nije slučajno'.

 "Mi ovime živimo i potvrđujemo vjekovnu tradiciju hrvatskih vjernika. Ovaj sabrani, sveti narod Božji, kako bi to rekao papa Franjo, ima svoje lice, svoju povijest, ima svoj identitet i svoje poslanje", rekao je kardinal Bozanić, naglasivši da je marijanska pobožnost duboko obilježila identitet hrvatskoga kršćanstva.

 Podsjetio je da je sveti papa Ivan Pavao II., po povratku u Rim, nakon što je u svetištu Majke Božje Bistričke proglasio blaženim "pastira Crkve zagrebačke, kardinala i mučenika Alojzija Stepinca", u osvrtu na Apostolski pohod Hrvatskoj, 7. listopada 1998. u općoj audijenciji rekao: 'Ovo je vrlo značajna činjenica. Naime, kada se jedan narod suoči s trenucima muke i križa, vrlo snažno, kao ni u jednoj drugoj zgodi, osjeti povezanost s Kristovom Majkom te mu ona postaje znak nade i utjehe. Tako je bilo u mojoj domovini, u Poljskoj, tako je bilo i u Hrvatskoj i u svakoj drugoj kršćanskoj naciji koja je bila izložena teškim povijesnim iskušenjima'.

 U propovijedi kardinal Bozanić naglasio je da su Hrvati u marijanskim svetištima od svoje Majke i Kraljice stoljećima tražili i dalje traži potporu i snagu za duhovnu obnovu. Naša su svetišta mjesta posebne evangelizacije. Ovdje se u ispovjedi pomirujemo s Bogom da bismo unosili mir u naše obitelji i sredine u kojima živimo. Veliki događaji u životu hrvatskoga naroda uvijek su na neki način vezani uz Mariju i njezinu nebesku pomoć. I drevna i suvremena povijest našega naroda, naše istinske obnove i oslobođenja, svoje uporište nalaze u zagovoru Presvete Bogorodice Marije, dodao je. 

Odlika hrvatskog kršćanstva - poštivanje obitelji; obitelj je sveta ustanova

 Kardinal Bozanić posebno je pozdravio na misi okupljene obitelji, roditelje s djecom.

 "I to je jedna od prevažnih odlika hrvatskog kršćanstva: poštivanje obitelji. Obitelj je sveta ustanova koju treba čuvati, njegovati i promicati. Hvala Bogu što je u Hrvata obitelj visoko cijenjena ustanova, čak i ondje gdje se susreću poteškoće, lomovi i križevi", naglasio je kardinal Bozanić. Potrebno je ponovno otkrivati ljepotu obiteljskoga života - da su brak i obitelj bogatstvo, da je dobro vjenčati se i imati djecu, da su bake i djedovi blagoslovljeni u svojoj unučadi, da mladići i djevojke trebaju dublje upoznati ideal obiteljskoga poziva kao i duhovnih zvanja u Crkvi, kazao je Bozanić, dodavši kako se  'Kristova ljubav u našem svijetu utjelovila u obitelji'.  

'Naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav prema svome narodu'

 "I na kraju želim naglasiti i važnost kršćanskog domoljublja, kao uporišta našega vjerničkog života", naglasio je u propovijedi kardinal Bozanić, istaknuvši: "Naš Gospodin Isus Krist rodio se kao Židov i nije skrivao ljubav i odanost prema svome narodu, a Marija i Josip prenijeli su mu tradiciju otaca".

 "Kršćansko domoljublje je oblik zahtjevne ljubavi prema bližnjemu što uključuje potpunu i svestranu odgovornost za opće dobro naroda i svakog državljanina, za baštinjeni dio zemlje, za učvršćivanje važnih narodnih institucija, za kulturnu baštinu i jezik", rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić.

 Dodao je kako kršćansko domoljublje potiče na izgradnju zajedništva, na međusobno razumijevanje i opraštanje. Kršćansko domoljublje ne dopušta da ostanemo ravnodušni prema siromašnima, zaboravljenima i odbačenima, a uči nas i ispravno vrednovati vlastitu tradiciju i poštivati tuđu, kazao je.

 Na kraju svoje propovijedi zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić zazvao je zagovor Presvete Bogorodice Marije, kraljice Hrvata, u vremenu "kada slušamo polifonije suvremenih društvenih i političkih rasprava, da ne zaboravimo baštinjene poruke prosvjetljene Evanđeljem koje su nas sačuvale u prošlosti i koje nam i dalje mogu davati snagu za život u sadašnjosti i budućnosti". 
 Kardinal Bozanić propovijed je zaključio riječima blaženoga Alojzija Stepinca, sa Zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.: "Očevi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje oči k Onoj koja je osjetila bol ugroženih, progonjenih, ispaćenih… Nju molimo da nam pomogne i u budućnosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu".

'Ovaj blagdan nam puno znači' 

- Puno nam znači blagdan Velike Gospe. U ovoj župi rođeni, tu smo odrasli i sakramente primili, a kako se posebno ovdje štuje Majka Božja Kamenska i Uzvišenje Blažene Djevice Marije ovdje smo obavezno svake godine, što tradicijski, što zbog vjere i običaja. Ovdje nađemo neku pomoć, utjehu, napunimo baterije i lakše idemo dalje kroz život - rekla nam je vjernica s Kamenskog koja je sa svojom obitelji u četvrtak za blagdan Velike Gospe hodočastila misno slavlje u Pavlinskom samostanu i crkvi Majke Božje Snježne na Kamenskom kod Karlovca.

Foto:

Od jutra se održavaju mise, a prije središnjeg euharistijskog slavlja na otvorenom koje su predvodili župnik župe svetog Blaža u Zagrebu i donedavni rektor Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke monsinjor Zlatko Koren tradicionalno je održana procesija u kojoj su kip Majke Božje Kamenske nosile djevojke u narodnim nošnjama. Nakon mise vjernici su uživali u bogatoj gastronomskoj ponudi. Uz Kamensko na području Karlovačke županije brojni vjernici hodočastili su i marijanska svetišta u Novigradu na Dobri i u Oštarijama kod Ogulina.

- Današnji dan nam jako puno znači, to je majke Marije dan i svi katolici ga poštivaju od vjekova, kako smo učili od svojih pradjedova tako smo i doživjeli, tako moramo i svoju djecu učiti. Inače sam iz Zaboka i pohodim svetište u Mariji Bistrici, a dolazim i ovdje u Kamensko na proslavu Velike Gospe s partnerom koji je iz ove župe - rekla nam je Katica iz Zaboka.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message