Jurišom na Zimski dvorac, sjedište tadašnje ruske privremene Vlade na današnji dan prije 102 godine, boljševici na čelu sa Lenjinom preuzeli su vlast u Rusiji. Nije tu bilo nikakve ozbiljne borbe kako se poslije govorilo
OKTOBARSKA REVOLUCIJA
Boljševici su preuzeli vlast bez previše borbe: Svi su predali..
Do 6. studenog 1917. tehnička vlada kojoj je na čelu bio Aleksandar Kerenski i koja je vladala Rusijom nakon što je car Nikolaj II. Romanov maknut s vlasti u ožujku 1917., bila je u lošoj poziciji. Stalni protesti, velike nestašice, vojni debakl, veliki gubici na ratištu. Nije bila u stanju donijeti neke značajnije promjene, nije znala kako se suočiti sa sverastućim protestima.
Nekoliko tjedana prije Oktobarske revolucije Kerenski je pokušao poslati trupe, koje su bile stacionirane u glavnom gradu, na prvu liniju fronta. Vojnici su se odbili boriti i sve više ih je odlučilo podržati radikalne boljševike.
Događaj Zimskog dvorca izgledao više kao promjena straže nego kao revolucija. U sjedište su stigli naoružani revolucionari. Vojnici, koji nisu bili pretjerano željni da vladi pruže podršku, brzo su promijenili stranu.
Uvukli se u dvorac kroz otvorena i nezaštićena vrata
Zimski se dvorac od pada monarhije više nije koristio kao rezidencija za plemstvo, već kao sjedište vlade i bolnica. Ovdje su stigle brojne trupe ozlijeđene na bojišnicama Prvog svjetskog rata, jer je dvorac bio prostran. Neki od ovih ranjenih vojnika su stradali kada je boljševička artiljerija počela bombardirati dvorac iz Petropavlovske tvrđave s druge strane Neve.
Osim toga je napad uglavnom bio tih i više je nalikovao brzom osvajanju zgrade. Budući da je dvorac bio pod napadom, skupina od oko desetak ljudi, predvođena boljševičkim vojnim vođom Vladimirom Antonovom-Ovsejenkom, uvukla se u dvorac kroz otvorena i nezaštićena vrata u stražnjem dijelu zgrade - piše ruski portal hr.rbth.com u jednom od tekstova posvećenim boljševičkom preuzimanju vlasti 1917. godine.
Nakon nekoliko sati koje je provela motajući se po velikoj zgradi, skupina je nabasala upravo na kabinet u kojem su svi ministri održavali sastanak.
Iz razloga koji ostaju nepoznati, soba nije bila pod stražom. Antonov-Ovsejenko je odmah uhitio ministre, istodobno obećavši sigurnost svima koji su branili dvorac, ukoliko polože oružje.
Crveno vino teklo ulicama i nestajalo u odvodima
Odlučili su se za metodu „manje je više“, tako da je osvajanje prošlo gotovo bez krvi. Kao što tvrdi povjesničar Boris Sapunov, „sovjetski su čelnici imali temelja tvrditi da je Oktobarska revolucija najmanje krvavi ustanak u povijesti europskih ustanaka“. Privremena vlada u Petrogradu je završila tiho i bez ozbiljne borbe.
Međutim, među žrtvama osvajanja dvorca bio je i prekrasni vinski podrum. Kako bi spriječio opijanje među vojnicima, Antonov-Ovsejenko je naredio da se podrum uništi. Crveno vino je teklo ulicama i nestajalo u odvodima, nadahnjujući legende o tome da je u borbi proliveno jako puno krvi. Zapravo će krv biti prolivena tek kasnije.
Robert Gerwarth u svojoj knjizi Pobijeđeni - zašto nije završio Prvi svjetski rat 1917. - 1923. također piše kako je boljševičko preuzimanje vlasti bilo uvelike bez prolijevanja krvi.
- Nije uključivalo ni velike revolucionarne mase kako je sugerirao Sergej Ejzenštejn u svojem slavnom filmu Oktobar( 1928.)
Umjesto toga boljševici su srušili privremenu vladu u razmjerno malenom udaru kad su Lenjinove pristaše ovladale petrogradskim garnizonom i zauzele najvažnije strateške točke u glavnom gradu: električnu centralu, glavni poštanski ured, Državnu banku i središnji telegrafski čvor, te glavne mostove i željezničke postaje. Oktobarska revolucija bila je model revolucije s kojim će se uskoro upoznati ostatak pobijeđene Europe i silno zabrinuti. Uz pomoć mornara sa krstarice 'Aurora', koji su im pružili podršku topovskom paljbom, trupe sklone boljševicima zauzele su Zimski dvorac, sjedište već potpuno izolirane privremene Vlade - navodi Gerwarth u svom djelu.
U osvajanju dvorca poginulo šest ljudi
Kerenski, koji se prerušio u mornara, tvrdi, uspio je pobjeći u američku ambasadu prije nego što je potpuno napustio zemlju.
- Sljedećeg jutra Lenjin je izdao svoj slavni proglas 'Građanima Rusije':
Privremena Vlada je srušena. Vlast je prešla u ruke organa Petrogradskog sovjeta... Izvršen je zadatak za koji se borio narod - trenutna ponuda demokratskog mira, ukidanje veleposjedničkih prava na zemlju, radnička kontrola nad proizvodnjom i stvaranje sovjetske vlade. Živjela revolucija radnika, vojnika i seljaka!
U osvajanju Zimskog dvorca poginulo je samo šest ljudi - to su jedini smrtni slučajevi Oktobarske revolucije u ruskoj prijestolnici. Stanje u Moskvi je bilo drukčije, jer su se podoficiri suprotstavljali boljševicima cijeli tjedan, ali kad se to usporedi s drugim revolucijama, boljševičko preuzimanje vlasti bilo je iznimno nenasilno - objašnjava autor Gerwarth.
Nakon što je boljševička vlast stala na noge, uslijedio je krvavi Ruski građanski rat, koji će potrajati od 1918. do 1922. godine i kojim se pokušao srušiti boljševički režim u Rusiji.
Osam mjeseci nakon oktobarske revolucije boljševici su brutalno smaknuli posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Romanova, njegovu ženu, četiri kćeri i sina, kao i članove kraljevske posluge koji su se nalazili u progonstvu u Jekaterinburgu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
