Bolnicama se širi smrtonosna supergljivica za koju još nema lijeka, pojavila se u 60 zemalja

Smrtonosna gljivica otporna na lijekove, koja se već brzo širi američkim bolnicama, postaje sve veća prijetnja i na svjetskoj razini, iako bi moglo biti nade za razvoj novih metoda liječenja.

Candida auris (C. auris), često opisivana kao "supergljivica", globalno se širi i sve više odolijeva ljudskom imunološkom sustavu, naveli su istraživači iz Hackensack Meridian Centra za otkrića i inovacije (CDI) u pregledu objavljenom početkom prosinca.

Nalazi potvrđuju ranija upozorenja američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koji je C. auris označio kao "urgentnu antimikrobnu prijetnju", što je prvi gljivični patogen koji je dobio takvu klasifikaciju. Broj slučajeva u SAD-u naglo je porastao, posebno u bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb. Prema podacima CDC-a, tijekom 2025. godine identificirano je otprilike sedam tisuća slučajeva diljem desetaka američkih saveznih država, a zabilježena je u najmanje 60 zemalja svijeta.

Zašto je tako teško zaustaviti ovu prijetnju?

Pregled, objavljen u časopisu Microbiology and Molecular Biology Reviews, pomaže objasniti zašto je ovaj patogen tako teško suzbiti te upozorava da zastarjela dijagnostika i ograničeni tretmani zaostaju za njegovom evolucijom. Studiju su proveli dr. Neeraj Chauhan s Hackensack Meridian CDI-ja u New Jerseyju, dr. Anuradha Chowdhary s Jedinice za medicinsku mikologiju Sveučilišta u Delhiju te dr. Michail Lionakis, voditelj programa kliničke mikologije na Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH).

Za razliku od mnogih drugih gljivica, C. auris može preživjeti na ljudskoj koži i zadržati se na bolničkim površinama i medicinskoj opremi, što joj omogućuje lako širenje u zdravstvenim ustanovama. Najveći rizik predstavlja za osobe koje su već kritično bolesne, posebno one na respiratorima ili s oslabljenim imunološkim sustavom. Prema nekim procjenama, nakon infekcije umire oko polovice pacijenata.

​- Otporna je na više antifungalnih lijekova i sklona je širenju u bolničkim okruženjima, uključujući opremu koja se koristi na imunokompromitiranim i polu-imunokompromitiranim pacijentima, poput respiratora i katetera - rekao je dr. Marc Siegel, viši medicinski analitičar Fox Newsa i klinički profesor medicine na NYU Langone.

Jedan od velikih problema je i to što se često pogrešno dijagnosticira, što odgađa liječenje i primjenu mjera za kontrolu infekcije. Prvi put je identificirana 2009. godine iz uzorka uha pacijenta u Japanu, a od tada se proširila na desetke zemalja. U SAD-u su izbijanja zaraze prisilila neke bolničke jedinice intenzivne njege na zatvaranje.

​- Nažalost, simptomi poput povišene temperature, zimice i bolova mogu biti sveprisutni, pa se može zamijeniti s drugim infekcijama - rekao je Siegel.

Potraga za novim lijekovima i 'Ahilova peta'

Trenutno su dostupne samo četiri glavne klase antifungalnih lijekova, a C. auris je već pokazala otpornost na mnoge od njih. Iako su tri nova antifungalna lijeka odobrena ili su u kasnoj fazi ispitivanja, istraživači upozoravaju da razvoj lijekova teško drži korak s evolucijom gljivice.

Unatoč zabrinjavajućim nalazima, još uvijek ima mjesta za oprezni optimizam. U zasebnom istraživanju objavljenom u prosincu, znanstvenici sa Sveučilišta Exeter u Engleskoj otkrili su potencijalnu slabost C. auris proučavajući gljivicu u modelu živog domaćina. Tim je otkrio da tijekom infekcije gljivica aktivira specifične gene kako bi prikupila željezo, hranjivu tvar koja joj je potrebna za preživljavanje.

Budući da je željezo ključno za patogen, istraživači vjeruju da bi lijekovi koji blokiraju taj proces mogli zaustaviti infekcije ili čak omogućiti prenamjenu postojećih lijekova.

- Vjerujemo da je naše istraživanje možda otkrilo Ahilovu petu u ovom smrtonosnom patogenu tijekom aktivne infekcije - izjavio je dr. Hugh Gifford, klinički predavač na Sveučilištu Exeter i koautor studije.