Bolnice kreću s radom: Liste čekanja kao dobitak na lutriji

Bolnice će uskoro početi s redovnim programom i reaktivirati hladni pogon, no sve će ići postupno. Za početak će se pokrenuti 25-30 posto elektivnog operacijskog programa (unaprijed dogovorene operacije), a u istom postotku će se krenuti i s dijagnostičko-terapijskim postupcima, dok će se specijalistički pregledi i kontrole odvijati u opsegu od 30 do 40 posto ukupnih kapaciteta.

POGLEDAJTE VIDEO: Vlada je danas najavila nove reforme

Pokretanje videa...

01:03

Video: 24sata/pixsell

Nedavno su sve bolničke ustanove i Hrvatska liječnička komora ministru zdravstva Viliju Berošu poslali detaljne prijedloge kako reaktivirati redovni program, a ministar je prihvatio ove postotke, koji su dio prijedloga Hrvatske liječničke komore. Komora je predložila i da se povećanje opsega aktivnosti odvija u dvotjednim intervalima, no za sada se još ne zna hoće li tako biti.  

- Ključ je u postupnosti, i svi zajedno moramo biti strpljivi i odgovorni. Hoće li biti popodnevnog rada, ovisi o kadrovskim kapacitetima pojedine ustanove. U manjim bolnicama, gdje liječnika kronično nedostaje, to neće biti moguće organizirati. Iznimno je bitno da se ojača trijaža, koja se i do sada prakticirala, zbog pacijenata koji mogu biti zaraženi COVID-om 19 a nemaju tipičnu sliku bolesti. Treba učiniti sve da se virus ne probije u bolnice i da ustanovama cijeli odjeli zbog toga ne ostanu izvan pogona. To bi nas onda vratilo na početak priče - kaže nam dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. 

Stariji liječnici neće raditi 

On smatra da će se kod ponovne evaluacije lista čekanja priča spustiti na razinu odjela i zavoda, gdje će liječnici sami za svoje pacijente procijeniti tko je prioritet i tko kad može doći na red. Jednako tako, dr. Luetić smatra da će i obiteljski liječnici imati ulogu u toj svojevrsnoj selekciji jer najbolje poznaju svoje pacijente. Ministar zdravstva Vili Beroš je već ranije spomenuo kako liječnici koji su starije životne dobi, a spadaju u ugroženu skupinu, neće dolaziti u dodir s pacijentima, a to će istodobno značiti i manje liječnika na raspolaganju pacijentima i samom sustavu.

PRIJETI KOLAPS SUSTAVA? Liste čekanja su udvostručene. Bolnice su u strahu od kolapsa

Vezano uz to, predsjednik Hrvatske liječnike komore kaže da će se njih vjerojatno fizički odvojiti od bolničkog pogona, tako da neće, primjerice, raditi u ambulantama, ali i da istodobno ne postoje prepreke da ti liječnici rade s odjelnim pacijentima koji su prije operacija testirani na korona virus. Dr. Senad Muslić, liječnik obiteljske medicine s dugogodišnjim stažem, stava je da bolnički liječnici smatraju kako su obiteljski doktori njihov servis.  

- Bolnički liječnici naručuju pacijente za kontrole i kad to nije potrebno te tako kompliciraju liste čekanja i opterećuju sustav. Mi smo u obiteljskoj medicini prije imali mogućnost nabaviti neku opremu, poput one za fizikalnu terapiju. 

Primarna zaštita je zanemarena 

Tako su, primjerice, pacijenti s išijalgijom mogli kod nas odraditi terapiju umjesto da mjesecima čekaju na fizikalnu terapiju. No prije četiri godine ta nam je mogućnost ukinuta i sustav se ponovno opterećuje - tumači nam dr. Muslić dodajući kako i pacijenti imaju bezgranično pravo opterećivanja sustava kad i kako požele. 

OTKRILA STRAŠNE DETALJE Jeza u bolnicama New Yorka: 'Pacijente puštaju da umiru...'

Pritom dr. Muslić misli na niz nepotrebnih pretraga i kontrola u bolnicama te ističe da pacijentima ne treba ograničiti njihova zdravstvena prava, ali ipak treba uvesti reda. Jer situacija koju sad imamo zbog pandemije korona virusa dovela je do preopterećenog zdravstvenog sustava i prešutno se, kaže dr. Muslić, pušta da se ljudi sve više okreću pretragama u privatnim klinikama, kako ne bi čekali. Naravno, to vrijedi za one koji si to mogu financijski priuštiti, dok onima koji nemaju novca za platiti, kaže liječnik, ne preostaje drugo nego čekati.

- Primarna zdravstvena zaštita je posve zapostavljena, a mi bismo trebali biti ulaz u zdravstveni sustav. Ne postoje ni algoritmi prema kojima bismo trebali raditi, a da ih imamo, taj sustav bi sigurno manje bio opterećen. Zato se ljudi okreću privatnicima i jasno je da će financijska mogućnost pacijenta odlučivati o njegovu zdravlju - zaključuje dr. Muslić.