Bosanski jezik postaje izborni već od jeseni u čak 12 županija

U dvanaest hrvatskih županija traju pripreme za uvođenje bosanskog jezika i kulture u osnovne i srednje škole. Sve bi trebalo zaživjeti već najesen, u sljedećoj školskoj godini.

Potvrdio nam je to Harun Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, koje je i izradilo kompletan plan za uvođenje bosanskog jezika i kulture u škole. U Hrvatskoj živi oko 31.500 Bošnjaka. Nakon Zagreba najviše ih je u Istri. Ondje je bošnjačka zajednica vrlo aktivna, a predstavnik istarskih Bošnjaka, Muhamed Muratagić, rekao nam je kako očekuje da će u svim većim sredinama u Istri, poput Pule, Poreča, Rovinja ili Labina, biti dovoljno zainteresirane djece i roditelja za uvođenje bosanskog.

Uskoro će se znati i rezultati ankete koja se na tu temu u školama provodila do 8. veljače. Zamisao je da se bosanski jezik u hrvatske škole uvede po C modelu, a to znači da se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, uz dodatnih dva do pet sati tjedno namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Ta dodatna satnica izborni je predmet, a obuhvaćat će učenje bosanskog jezika i književnosti, geografije, povijesti te glazbene i likovne umjetnosti. Ocjena iz bosanskog ulazit će u ukupni prosjek ocjena.

- Angažirali smo kolege iz Instituta za jezik u Sarajevu koji će uskoro u 13 općina i gradova u Hrvatskoj održati predavanja o tome što je bosanski jezik i zašto ga treba njegovati. Nije nam cilj da se jezik uči kroz gramatiku, nego prvensteno da se populacija mladih hrvatskih Bošnjaka upozna sa svojim korijenima i kulturom - tumači Harun Omerbašić.

Škole u kojima bude dovoljno interesa za skorašnje uvođenje bosanskog jezika po C modelu trebaju službeno obavijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja te zatražiti ustroj nastave i suglasnost za zapošljavanje učitelja. Također trebaju priložiti podatke o anketi provedenoj u školi. Bošnjačka nacionalna manjina proces uvođenja bosanskog jezika u hrvatske škole započela je još 2011. godine. Dugo je trajalo dok nisu dobili pozitivno mišljenje državne Agencije za obrazovanje, koje su potom dostavili Ministarstvu znanosti i obrazovanja.