News

Komentari 102

Broj žena koje su ubili partneri raste svaku godinu: 'Toleriramo nasilje, a onda se čudimo'

Broj žena koje su ubili partneri raste svaku godinu: 'Toleriramo nasilje, a onda se čudimo'

Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH u razdoblju od 2016. do 2018. godine u Hrvatskoj je ubijeno 46 žena, od toga 39 njih su ubile njima bliske osobe

Javnost je zgrozilo brutalno ubojstvo u trgovini u Splitu, kada je partner nožem izbo svoju bivšu partnericu na radnom mjestu. Nesretnu ženu nisu mogli spasiti od 15 uboda osumnjičenog Željka Đekića, koji je u utorak oko 15 sati ušao u trgovinu u kojoj je radila njegova bivša partnerica - preminula je u KBC Split.

POGLEDAJTE VIDEO Ispovijest zlostavljane žene

Na žalost, ubijena u Splitu postala je dio velikog broja žena u Hrvatskoj koje su ubili bivši ili sadašnji partneri, a posebno brine što ti brojevi rastu iz godine u godinu, što potvrđuje da sustav prevencije nasilja nad ženama uopće ne funkcionira.

POGLEDAJTE VIDEO:

U 2020. godini u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 36 ubojstava. Od tog broja je ubijeno ukupno 19 žena. Od toga 14 ubojstava žena spada u kvalifikaciju kao femicid, odnosno ubojstvo žena koje su ubili muškarci koji su im bili bliski. Od tih 14 ubojstava, čak devet žena ubili su njima bliski sadašnji ili bivši intimni muškarci, što znači da tih devet ubojstava predstavlja femicid u užem smislu. To je crna statistika MUP-a, a brojke ubijenih žena su u posljednje tri godine u porastu.

Podaci MUP-a za prvih deset mjeseci 2021. godine ukazuju kako su na području Republike Hrvatske bila evidentirana 6.907 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77 posto) dok su u istom razdoblju evidentirane 7.905 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega žene žrtve čine udio od 64 posto svih žrtava).

Značajan je i porast broja silovanja u prvih deset mjeseci 2021. godine u odnosu na 2020. (u prvih 10 mjeseci zabilježeno je 168 kaznenih djela silovanja, u odnosu na 132 kaznena djela u cijeloj 2020. godini) i svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja.

Split: Zapaljene svijeće ispred Lidla u kojemu je ubijena zaposlenica

Brojke ubijenih žena od 2018. godine su u porastu, a u komparaciji s 2018., imamo porast od preko 50 posto ubijenih žena i to skoro u oba ključna parametra - u brojkama ukupno ubijenih žena i u brojkama žena ubijenih od strane bivših ili sadašnjih intimnih partnera (suprug sadašnji/bivši, izvanbračni partner sadašnji/bivši, partner sadašnji/bivši). S druge strane, kada broj ubojstava žena iz izvještajne godine kompariramo s praćenim razdobljem od 2016., uočava se kako je već petu godinu za redom zadržan visok postotak od preko 50 posto žena ubijenih od strane muškaraca s kojima su bile u intimnim vezama.

Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH u razdoblju od 2016. do 2018. godine u Hrvatskoj je ubijeno 46 žena, od toga 39 njih su ubile njima bliske osobe.

Ovakav sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska, kada su brojke kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na 2019. godinu skočile za skoro 40 posto.

Psihologinja Mirjana Nazor smatra da kao društvo ne samo da toleriramo nasilje, već smo u borbi protiv nasilja potpuno zakazali.

- Mi toleriramo nasilje, različite vrste. Navodno se borimo protiv njega, ali samo verbalno. U konkretnom djelovanju ga zapravo toleriramo. Nasilnici često ostanu nekažnjeni ili bude riječ o "simboličnim", sramotno malim kaznama. Onda smo ljuti i razočarani. Na takav način šalje se poruka nasilnicima da se ne trebaju suzdržavati jer ih pravda neće dostići ili će posljedice biti blage i lako podnošljive - rekla je Nazor za Slobodnu Dalmaciju.

O tragediji u Splitu oglasila se i splitska udruga Domine.

"Zaustavite muško nasilje nad ženama! Žena nije vlasništvo niti posjed muškarca! Svaka žena ima pravo prekinuti vezu i iz nje izaći a da pritom nije u riziku po svoje zdravlje ili život! Svaka žena ima pravo na sigurnost i zaštitu, a svaki zločin treba biti prepoznat i primjereno kažnjen.

Hrvatski kazneni zakon ne poznaje femicid, ubojstvo žene od strane muškarca kao rodno uvjetovani zločin iz mržnje.  Radi se o ubojstvu iz namjere počinjenog od strane muškaraca koji smatraju da je žena njihovo vlasništvo i da imaju pravo raspolaganja njezinim tijelom, životnim odlukama i pravom na život.

Prema podacima Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH u razdoblju od 2016. do 2018. godine u Hrvatskoj je ubijeno 46 žena, od toga 39 njih su ubile njima bliske osobe. U odnosu na 2018. godinu, broj žena ubijenih od strane intimnih partnera porastao je za 50%. U 2020. godini od 36 ubojstava žena 14 ih je djelo femicida. U 80 % slučajeva femicidu prethodi nasilje, popraćeno prijetnjama smrću i seksualnim zlostavljanjem u vezi.

Najnoviji slučaj ubojstva žene u Splitu gdje je počinitelj ušetao s oružjem na njeno radno mjesto i ubio je, pokazuje da žene i djevojke nigdje nisu sigurne, a da je društvo nemoćno zaštititi ih od muškog nasilja.

Zahtijevamo stoga po tko zna koji put da se hitno ozbiljno pristupi programima prevencije i zaštite žena od muškog nasilja i nasilja u obitelji te da se femicid kvalificira kao ubojstvo iz namjere povezano sa zločinom iz mržnje prema ženama kao otegotnom okolnosti.

Vjerujemo da progovaramo u ime brojnih žena ne samo u Splitu kad kažemo da smo pune ispremiješanih osjećaja tuge, ljutnje i bijesa jer je još jedna žena smrtno stradala zbog toga jer je neki muškarac umislio da ona pripada njemu i da je njegovo pravo presuditi joj zbog postupaka suprotnih njegovim očekivanja.

Izražavamo duboku sućut obitelji preminule žene te sućut i podršku djelatnicama i djelatnicima trgovine u kojoj se zločin dogodio. Želimo vjerovati da će im sva potrebna podrška biti pružena od strane poslodavca. Pozivamo građanke i građane Splita i diljem Hrvatske da nam se pridruže u osudi zločina nasilja prema ženama s porukom žena svijeta: Ni jedna žena više - Ni jedna manje!"

Oglasio se i ministar Josip Aladrović.

Najčitaniji članci