Planira se veći broj zapošljavanja u hotelskom sektoru. U Istri su veći hotelski lanci. Cilj je u većem valu zaposliti veći broj osoba, poručila je Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika
VIŠE OD 9000 U HRVATSKOJ
Brusić: Poslovna zajednica jako zainteresirana za zapošljavanje Ukrajinaca, ali treba vremena
Načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite, osječko-baranjski župan Ivan Anušić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić i načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite Tomislav Marević gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" i govorili o ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj.
Marević je poručio kako je u Hrvatsku do sad ušlo preko devet tisuća ukrajinskih izbjeglica te da se i dalje većinom radi o ženama i djeci.
POGLEDAJTE VIDEO S GRADONAČELNIKOM ČERNIHIVA:
- Imamo definirane kapacitete od prvog dana. Počeli smo se pripremati odmah kad smo vidjeli što se sprema. Velika je solidarnost hrvatskih građana i veliki broj ljudi je smješten privatno. U pojedinačnim smještajima je malo više od tisuću ljudi. Ljudi se u prihvatnim centrima ne zadržavaju dugo. Ideja je bila da budu do 48 sati, ali pokazalo se da možemo biti puno brži. Dok dođu na preglede, testiranje na koronavirus, uzimanje svih podataka i registracija. Već imamo spremne kolektivne smještaje na koje idu svojim prijevozom ili mi angažiramo prijevoz. To ide glatko, nema nikakvih problema - rekao je.
Istaknuo je da je ponosan što je Hrvatska solidarno reagirala već u prvim tjednima te da su ljudi dobrovoljno i bez ikakvih naknada primili raseljene ljude u svoje kuće. Ipak, tvrdi kako su znali da to ne može biti dugo održivo.
'Novac će pokriti režije i troškove održavanja, danas pripremamo poziv'
- Dobili smo sada veliku stvar u pogledu odluke Vlade da ljudi koji će biti smješteni u privatnim objektima, da će vlasnici tih objekata imati neku naknadu. To nije ogroman novac gdje bi ljudi stjecali veliku dobit. Svakako će pokrivati režijske troškove, održavanja i sve ono što je bitno da nekretnina bude u dobrom stanju nakon odlaska ljudi u Ukrajinu. Ravnateljstvo civilne zaštite će sa svakim korisnikom nekretnine i vlasnikom tog objekta sklopiti ugovor. Danas ćemo pripremiti poziv svim zainteresiranim osobama. Imat ćemo bazu podataka kako bi vrijeme čekanja iz prihvatnog centra bilo što kraće i da ljudi automatski idu prema svojim odredištima - rekao je.
Ivan Anušić je rekao kako u Osječko-baranjskoj županiji imaju iskustva kada je riječ o prognaničkom životu i drugim nedaćama koje su vezane uz rat.
- Čim je započela invazija Rusije na Ukrajinu, znali smo što će se događati i počeli smo pripremati akcijski plan koji je pripremljen kroz krizni stožer koji je preuzeo konkretna rješenja. Prvi val koji je došao na područje naše županije, a trenutno ih ima 350 u Osječko-baranjskoj županiji, počeli smo s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu, koja vodi ovu aktivnost, zajedno sa našim zavodom za zapošljavanjem i Crvenim križem, MUP-om i svim službama civilne zaštite pripremati konkretne stvari - rekao je.
'Djeca krenula u školu, a odrasli raditi'
Poručio je kako je važno integrirati ljude u zajednicu te da je do sad 31 dijete krenulo u osnovnu i srednju školu, a dio odraslih koji su iskazali želju da rade su već pronašli posao.
- Nedavno je u Osijeku otvoren infopunkt gdje se sve informacije na jednom mjestu mogu dobiti. Svatko od ovih raseljenih osoba odlazi informiran i zbrinut iz infopunkta. Svi se nalaze u smještajima, nitko nije u prihvatnom centru. U prihvatnom centru se zadržavaju samo u onom trenutku kada dolaze i kada se vrši popis te ih se nakon toga upućuje u smještaj - rekao je.
Osim žena i djece, došli su i muškarci iz Ukrajine koji nemaju vojnu obavezu. To su očevi troje ili više djece.
- Otac i majka petero djece prvog dana kada su došli u Osječko-baranjsku županiju našli su i radno mjesto. Ti ljudi žele raditi i nisu pobjegli od rata u Ukrajini da bi bili negdje drugdje - rekao je Anušić.
Anny Brusić je rekla kako je poslovna zajednica jako zainteresirana za zapošljavanje izbjeglica iz Ukrajine, no da treba još malo vremena da sustav u potpunosti profunkcionira.
'Neka država ukine potrebu svjedodžbe za neka zanimanja'
- Da bi došlo do pravog zapošljavanja, moraju se neke procedure pojednostaviti ili neko državno tijelo treba reći kako ne očekuje da se u ovom trenu od ukrajinskih zaposlenika traže svjedodžbe ili diplome. Naše zakonodavstvo je dosta rigidno i kruto - objasnila je te dodala kako ljudi koji bježe iz svoje zemlje ne razmišljaju o svjedodžbama te da ih značajan dio njih nema sa sobom.
- Očekujemo da država koja se vrlo aktivirala da donese odluku - ne trebaju svjedodžbe za pojedina zanimanja. Za ona gdje se misli da je potrebno imati svjedodžbe, može se uvesti sustav mentoriranja. Planira se veći broj zapošljavanja u hotelskom sektoru. U Istri su veći hotelski lanci. Cilj je u većem valu zaposliti veći broj osoba. Znamo da su to više od 40 posto žene i da ima oko 40 posto djece. Naravno da je potrebna i briga za djecu kad netko od roditelja radi. Neke od tih hotelskih kuća imaju mogućnost smještaja, ali neke nemaju. Postoje i jezični izazovi. U nekim zanimanjima znanje jezika je poželjno. Znanje jezika je potrebno organizirati. Da bi čovjek bio integriran u neku sredinu, treba znanje jezika i posao - dodala je.
>>>Stanje u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE<<<
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
