Brutalna razglednica iz Sirije: Posljedice rata bile su strašne: od 500 do 600 tisuća poginulih

Posljednjih dana i tjedana pozornost svjetske javnosti usmjerena je na rusku agresiju na Ukrajinu i na rat u Gazi. Međutim, na Bliskom istoku ima još kriznih žarišta koja zaslužuju pozornost, a nekako su sad ostala u drugom planu. Riječ je o geostrateški vrlo osjetljivom području i sukobi koji su se smirili ili tinjaju mogli bi u nekom trenutku buknuti s nesagledivim posljedicama. S tom tvrdnjom u ovom ću se tekstu baviti Sirijom. Sirija je prostor drevnih civilizacija, zemlja bogate i složene povijesti. To se odražava i na sastavu stanovništva (oko 25 milijuna) - Arapi čine oko 90% stanovništva, većina njih su etnički Sirijci. Kurda ima od 5 do 10%, žive uglavnom na sjeveroistoku zemlje. Turkmeni su manja zajednica, prisutna u sjevernim regijama, Asirci/Sirijci (Aramejci) su kršćanska manjina koja govori neoaramejski. Manji je broj Armenaca i Čerkeza. Što se tiče vjerskog sastava - muslimani čine oko 87% stanovništva, većinom su suniti (oko 74% ukupnog stanovništva). Alavita ima od 10 do 12%, manji je postotak šijita, ismailita i Druza. Kršćana je oko 10% (pravoslavni, katolici, protestanti, armenska apostolska crkva itd.). Vrlo je malo pripadnika drugih vjera (Jezidi). Sirijski građanski rat je bio složen i višeslojan sukob, počeo je 2011. godine. Tad su u sklopu Arapskog proljeća izbile mirne demonstracije protiv predsjednika Bašara al-Asada. Građani su tražili demokratske reforme, oslobađanje političkih zatvorenika i borbu protiv korupcije. Sigurnosne snage odgovorile su nasiljem, pa su demonstracije prerasle u oružani ustanak. Pobunjeni vojnici formirali su Slobodnu sirijsku vojsku (FSA). Međutim, ubrzo su se sukobljene strane počele dijeliti po vjerskim i etničkim linijama. Rat je postao višestran, a pojedini su sudionici stvarali koalicije ili započinjali sukobe s drugim akterima takvom brzinom i kompliciranošću da je to i vrlo informiranim analitičarima bilo teško pratiti.