News

Komentari 13

Čak 400.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od depresije: Godišnje ih suicid počini između 600 i 700

Čak 400.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od depresije:  Godišnje ih suicid počini između 600 i 700

U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima sucidalne misli

Godišnje u Hrvatskoj suicid počini između 600 i 700 ljudi, što je vrlo alarmantna brojka, a vodeći hrvatski psihijatri očekuju da će broj suicida, kao i oboljelih od depresije i anksioznosti, porasti u bliskoj budućnosti, kada epidemija završi.

Prema posljednjem istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo, zbog pandemije COVID-19 uočen je porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val.

Depresija je izlječiva, ali je treba na vrijeme prepoznati

Depresija je veliki javnozdravstveni problem, i od nje u Hrvatskoj boluje 400 tisuća ljudi koji se pritom, jednako kao i njihove obitelji, bore sa snažnom stigmatizacijom.

Stoga, kako bi se podigla svijest o ovom problemu, i kako bi se prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje pod motom „Čujem te“.

U sklopu kampanje održana je i panel diskusija u organizaciji tvrtke Janssen, na kojem su sudjelovali eminentni stručnjaci: prof.dr. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica sa Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Jankomiru, doc.dr. Petrana Brečić, ravnateljica Kliničke bolnice za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Kako je istaknuto na panelu, depresija je izlječiva bolest, ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem.

- Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije – istaknula je prof.dr. Alma Mihaljević Peleš.

Suicidalne misli

U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, o čemu je govorila doc.dr. Petrana Brečić.

– Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla je doc.dr. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled „sretan život“ ne može biti depresivan, s obzirom da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Prof.dr. Igor Filipčić iznio je podatak da u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ dolazi do povećanja broja pacijenata te da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.

– Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije... Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije - rekao je prof.dr. Filipčić.

Velik problem je stigmatizacija

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv.prof.dr. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali značajan porast depresivnosti, tjeskobe, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi, no istodobno je uočen i pad socijalne podrške ljudima s psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija.

- Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi s psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije – istaknula je izv.prof.dr. Rojnić Kuzman.

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima s depresijom, ali i intenzivno radi na prevenciji suicida. Stoga Tin Pongrac smatra da bi Hrvatska trebala dobiti Nacionalni centar za prevenciju suicida.

- Nikada osobi u depresiji ne smijete govoriti „trgni se“, jer svako forsiranje osobu još dublje gura u depresiju. Stoga mi u svojoj udruzi, kroz brojne programe i akcije, pomažemo ne samo ljudima u depresiji, nego i njihovim obiteljima – rekao je tijekom webinara Tin Pongrac, dodajući da je depresivnu osobu važno slušati te joj pomagati da podiže samopouzdanje.

Najčitaniji članci