Čak 400.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od depresije: Godišnje ih suicid počini između 600 i 700

Godišnje u Hrvatskoj suicid počini između 600 i 700 ljudi, što je vrlo alarmantna brojka, a vodeći hrvatski psihijatri očekuju da će broj suicida, kao i oboljelih od depresije i anksioznosti, porasti u bliskoj budućnosti, kada epidemija završi.

Prema posljednjem istraživanju koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo, zbog pandemije COVID-19 uočen je porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val.

Depresija je izlječiva, ali je treba na vrijeme prepoznati

Depresija je veliki javnozdravstveni problem, i od nje u Hrvatskoj boluje 400 tisuća ljudi koji se pritom, jednako kao i njihove obitelji, bore sa snažnom stigmatizacijom.

Stoga, kako bi se podigla svijest o ovom problemu, i kako bi se prekinula šutnja koja se gomila, osmišljena je Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje pod motom „Čujem te“.

U sklopu kampanje održana je i panel diskusija u organizaciji tvrtke Janssen, na kojem su sudjelovali eminentni stručnjaci: prof.dr. Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, izv. prof. dr. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica sa Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan" u Jankomiru, doc.dr. Petrana Brečić, ravnateljica Kliničke bolnice za psihijatriju Vrapče te Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

SITUACIJA U HRVATSKOJ NIJE DOBRA Pandemija i potresi previše su stresni za djecu i mlade: Svako 7. dijete ima psihičkih problema

Kako je istaknuto na panelu, depresija je izlječiva bolest, ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem.

- Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije – istaknula je prof.dr. Alma Mihaljević Peleš.

Suicidalne misli

U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, o čemu je govorila doc.dr. Petrana Brečić.

– Kada bismo to mogli predvidjeti, stopa suicida bi bila znatno niža. U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli – rekla je doc.dr. Brečić dodajući da nitko nije imun na depresiju te da je pogrešno vjerovati kako netko tko ima naizgled „sretan život“ ne može biti depresivan, s obzirom da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Prof.dr. Igor Filipčić iznio je podatak da u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ dolazi do povećanja broja pacijenata te da se u slučaju depresije radi o globalnom problemu, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi.

– Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme, i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije... Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije - rekao je prof.dr. Filipčić.

Velik problem je stigmatizacija

O najnovijem istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva govorila je izv.prof.dr. Martina Rojnić Kuzman istaknuvši da su rezultati istraživanja pokazali značajan porast depresivnosti, tjeskobe, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi, no istodobno je uočen i pad socijalne podrške ljudima s psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma. Veliki problem je i stigmatizacija.

- Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi s psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije – istaknula je izv.prof.dr. Rojnić Kuzman.

ZARADA U PANDEMIJI I to je moguće: Hrvat pokrenuo u Njemačkoj posao, uči Nijemce kako da prebrode životne krize

Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima s depresijom, ali i intenzivno radi na prevenciji suicida. Stoga Tin Pongrac smatra da bi Hrvatska trebala dobiti Nacionalni centar za prevenciju suicida.

- Nikada osobi u depresiji ne smijete govoriti „trgni se“, jer svako forsiranje osobu još dublje gura u depresiju. Stoga mi u svojoj udruzi, kroz brojne programe i akcije, pomažemo ne samo ljudima u depresiji, nego i njihovim obiteljima – rekao je tijekom webinara Tin Pongrac, dodajući da je depresivnu osobu važno slušati te joj pomagati da podiže samopouzdanje.