Nećemo dopustiti da se ovako visoke cijene na svjetskom tržitšu preliju na hrvatsku ekonomiju u vidu visoke stope inflacije, rekao je ministar Ćorić govoreći o rastu cijena goriva i situaciji s plinom
RAST CIJENA GORIVA
Ćorić: Uskraćivanje nekih goriva bilo je očekivano. Moguće je i smanjivanje cijene trošarina
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić u RTL Direktu je komentirao situaciju s gorivom i odluku distributera da zbog Vladine odluke o zamrzivanju cijena tržištu i kupcima uskrati najkvalitetnije naftne derivate.
- To je bilo očekivano s obzirom da distributeri, INA i ostali, idu za tim da maksimiziraju marže, pa i njihov gubitak na činjenicu da su fiksirane sve cijene goriva je kod ovih skupljih i kvalitetnijih goriva veći i zato su se orijentirali na goriva s nižom kvalitetom - rekao je, a na pitanje zašto nisu cijene tih goriva ostavili tržištu, dodao je da nisu išli za tim.
- Vladina odluka je išla za tim da se pokrije što veći segment potrošnje i on je pokriven. Kad bi distributeri to htjeli i da s njihove strane postoji dobra volja, u 30 dana od prošle subote niti u jednom trenutku ne bi izostala ponuda niti jednog goriva - kaže.
- Naša odluka je kreirana da traje 30 dana. Ukoliko se nastavi rast cijena onda ćemo kao Vlada reagirati u narednom razdoblju. Nećemo dopustiti da se ovako visoke cijene na svjetskom tržištu preliju na hrvatsku ekonomiju u vidu visoke stope inflacije - rekao je i dodao da će reagirati i Vlada, ako cijene nastave rasti.
- Cijela javnost zna da je ova stabilizacija cijena išla na uštrb marži. One su bile visoke, toga smo svjesni i zbog toga je trošak preliven u prvoj fazi na distributere. Ako dođe do daljnjeg povećanja cijene, država će učiniti to da preuzme dio tereta - rekao je i dodao da je moguće i smanjivanje cijene trošarina u cilju stabilizacije cijena i održavanje kupovne moći.
Ćorić je na pitanje o potezu Vlade, koji podsjeća na stara vremena, rekao da do državnog intervencionizma dolazi u situacijama u kojem mjere konvencionalne ekonomske politike nisu uspješne.
- To se pokazalo tijekom covid krize. Hrvatska je gospodarstvo podupirala u odnosu na BDP vjerojatno najviše u EU, iako smo često bježali od te teze. Ova situacija podsjeća na nju, međutim imamo šok koji se događa na tržištu koji je uvjetovan nizom razloga koji nisu do kraja racionalni. Zbog toga odlučili smo stati tome na kraj i intervenirati. Prva smo zemlja u Europi koja je ograničila gornju cijenu nafte koja uključuje porez na dodanu vrijednost. Kao jasan signal svim dionicima na tržištu svjesni smo što se događa, ali činjenica je da su marže bile relativno visoke - dodao je te komentirao tržište plina i rekao da su građani mirni do travnja i da ništa to ne može promijeniti.
- Plinska sezona traje od 1. travnja do 31. ožujka. do 1. travnja iduće godine u osnovnom segmentu kreiranja cijene neće doći do promjena. Nakon toga će doći do korekcije cijena, ali će to ovisiti o onome što će se događati u narednim tjednima i mjesecima, a to se odnosi na funkcioniranje Sjevernog toka 2, rješenje krize između Rusije i Europe, ali i nizu drugih stvari - kaže.
- Hrvatska skladišta su prije 15-ak dana bili na razini 90 posto popunjenosti. U ovom trenutku su nešto više od 80 posto. Što se tiče kućanstava i opskrbe plina u Hrvatskoj ona je zajamčena po cijeni koju sam rekao. Što se tiče cjelokupne ekonomije, projekt koji je bio kritiziran a to je LNG na otoku Krku, omogućava Hrvatskoj namirenje svih naših potreba na godišnjoj razini u bilo kojem trenutku. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja ima diverzificiranu dobavu plina u zemlju - rekao je na komentar ruskog kolege Aleksandra Novaka koji je kazao da ne isključuje novu krizu s plinom jer Europi nedostaje 25 milijuna kubika plina.
Na pitanje hoće li gospodarstvo morati platiti veći račun za plin, Ćorić je kazao da firme mogu ugovarati cijenu plina iz mjeseca u mjesec ili na višegodišnje razdoblje.
- Oni koji su to učinili prošle godine na nekoliko godina nemaju problem i gledaju na ovo sve benevolentno. Oni koji to nisu učinili su u situaciji da plaćaju plin nekoliko desetaka posto više nego što je to bilo u referentnom razdoblju prošle godine. 20 do 30 posto je takvih. U ovom trenutku je nemoguće predvidjeti koliko bi išlo poskupljenje za gospodarstvo jer je pitanje trenutka kupovine ovisno o cijeni. U ovom trenutku je cijena plina na referentnim tržištima nekoliko puta veća nego prošle godine u ovom razdoblju - kaže.
Komentirao je i situaciju u kojoj neki opskrbljivači nisu naručili dovoljne količine plina po jeftinoj cijeni i da će ti opskrbljivači doći u tešku financijsku situaciju.
- Ako se referirate na Gradsku plinaru Zagreb točno je da nisu pretpostavili rizik porasta. S druge strane je pitanje što bi se dogodilo da su unaprijed uzeli plin i da je došlo do smanjenja cijene početkom iduće godine, što se često događa, očito su se kladili u krivom smjeru i njihovi potrošači, preko 4000 njih, plaćati će veću cijenu plina. Govorimo o gospodarstvu - rekao je.
Komentirao je i izjavu guvernera HNB-a o mogućem rastu kamata te otkrio može li doći do toga.
- Vlada nije zadužena za kamatu, ali može utjecati na visinu kamate kvalitetnom ili nekvalitetnom ekonomskom politikom. ako smo dobri kreditni rejting je bolje pa su kamate niže. Guverner je išao biti proaktivan jer smo krizu s švicarcima dočekali kao zemlja prilično neinformirani pa je išao logikom jesam li rekao. Ne očekujem da će doći do porasta kamatne stope, najava je da će oni početi lagano rasti, ali je najava dana u trenucima kada nismo imali usporavanje ekonomskog rasta najvećih ekonomija. Vjerujem da će se njihove monetarne politike relaksirati u narednom razdoblju u odnosu na najavu i da neće doći do porasta kamatne stope koji je nagori mogući scenarij - dodaje.
Slaže se da se inflacija zahuktala, ali da nije derivirana od strane potražnje već od ponude jer je došlo do smanjenja proizvodnje s jedne strane, a s druge prekida globalnih lanaca.
- Inflacija potražnje se rješava restriktivnom monetarnom politikom. Ovdje toga nema toliko prisutno, a imate najave usporavanja gospodarskog rasta u narednoj godini, a to će svjetske banke prizvati u suprotnom smjeru - dodaje i kaže da će za Hrvatsku prognoza rasta biti oko 6 posto.
Ministar je komentirao i apel koji je potpisala Hrvatska da se Europa vrati nuklearnoj energiji.
- Ne želimo biti licemjeri. 10 posto naših potreba namirujemo iz Krškog i tako će biti godinama. Spremni smo sudjelovati u izgradnji drugog bloka Krškog. Neki kontakti između HEP-a i slovenskog GEN-I-a postoje na tu temu. Prekosutra sam sa slovenskim kolegom po pitanju NE Krško i jedna tema bit će njihovi daljnji planovi za NE Krško - rekao je.
- Gradnja drugog bloka trajat će idućih par godina. Mi prve isporuke električne energije iz NE Krško ne trebamo očekivati prije kraja ovog desetljeća. Cijena se mjeri u milijardama eura, Hrvatska je zainteresirana, vidjet ćemo kakva je pozicija slovenske strane jer se nuklearna elektrana gradi na njihovom teritoriju - dodaje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
