Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
276 komentara

Crkvi smo u zadnje tri godine dali čak 1,925 milijardi kuna

Ali ovaj iznos ipak nije konačan. Za crkve na svojim područjima dodatno izdvajaju gradovi, općine i županije, ali taj zbirni podatak je potpuno nepoznat javnosti...

Javnost konačno ima uvid u lipu točan iznos koji Vlada daje vjerskim zajednicama.

Rekorder je Katolička crkva s kojom država ima posebno uređeni odnos Vatikanskim ugovorima.

Podsjetimo, prije mjesec dana pojavila se informacija da je Vlada u tri godine dala vjerskim zajednicama 1,23 milijarde kuna, a od toga čak 1,066 milijardi kuna Katoličkoj crkvi. Sad je Vlada detaljno nadopunila svoj odgovor saborskoj zastupnici Anki Mrak Taritaš (Glas) i konačni zbroj izdvajanja za Katoličku crkvu u zadnje tri godine penje se na 1,925 milijardi kuna.

To je oko 640 milijuna kuna godišnje, dok se prema ranijim informacijama baratalo s oko 600 milijuna kuna godišnje. Povećanje prvotnog iznosa je rezultat toga što je Vlada sada odgovorila koliko dodatno izdvaja za plaće vjeroučitelja i održavanje sakralnih objekata koji su zaštićena kulturna dobra.

Široka je lepeza za koju Crkva dobiva novac proračunskih obveznika, bili oni vjernici ili ne.

Foto: 24sata.hr

Gdje je lokalna uprava?

Ali ovaj iznos ipak nije konačan. Za crkve na svojim područjima dodatno izdvajaju gradovi, općine i županije, ali taj zbirni podatak je potpuno nepoznat javnosti. Svaki grad ili općina nema neku propisanu zakonsku obvezu, ali zavisno od mogućnosti podupiru manifestacije, gradnju objekata, održavanje ili pomažu na drugi način.

- Tražili smo i taj iznos od Ministarstva uprave kako bi se konačno mogla napraviti kvalitetna analiza. Vatikanski ugovori se neće raskinuti, ali ovi podaci nam daju za pravo da vidimo je li došlo vrijeme za reviziju tih ugovora - kaže Anka Mrak Taritaš, predsjednica Glasa.

Vlada osigurava, prema Vatikanskim ugovorima, novac, i to pravdaju njihovim opće društvenim radom “u službi građana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju”, stoji u odgovorima.

Jedan dio novca ide za plaće crkvenih službenika i klera, ali Vlada u svojem odgovoru nije točno precizirala koliko je točno za to otišlo novca od spomenutih 1,925 milijardi kuna od početka 2014. do kraja 2016. godine. Državni proračun dodatno isplaćuje i mirovine za svećenike bez mirovinskog osiguranja - njih je bilo oko 700 i prosječna mirovina im je prije tri godine bila 4500 kuna.

Vjeroučiteljima 250 milijuna

Ali zato je Vlada na dodatni zahtjev precizirala neke druge stavke. Za plaće vjeroučitelja u školama odlazi oko 250 milijuna kuna godišnje ili 750 milijuna u tri godine. U Hrvatskoj ima 2577 vjeroučitelja u osnovnim i 585 u srednjim školama. Njih postavlja isključivo Crkva, škole i Ministarstvo obrazovanja ne mogu birati tko će predavati vjeronauk. Kako se pokazalo u slučaju vjeroučitelja Krešimira Bagarića, protiv kojeg je dignuta optužnica zbog govora mržnje, on ne može ni dobiti otkaz bez suglasnosti nadležnog ureda biskupije.

Vlada plaća odvojeno održavanje i gradnju pastoralnih objekata u određenom iznosu koji također nije specificiran unutar ukupnog iznosa, ali zato jeste iznos koji daju za očuvanje crkvenih objekata koji su kulturna baština. Vjerskim zajednicama je za očuvanje takvih objekata otišlo 139,4 milijuna kuna, a opet je većina otišla Katoličkoj crkvi - 117 milijuna kuna, s obzirom na to da je najveća.

Održavanje crkvi kao kulturnih objekata i ne bi bilo sporno jer je nedopustivo da one propadaju, ali sakralni objekti u koje država ulaže novce ipak su najčešće zatvoreni za posjetitelje i njima u potpunosti upravlja Crkva.

Država se obvezala i plaćati svećenike u vojsci i policiji, a to se zove dušebrižništvo.

Imaju dodatne olakšice

Ministarstvo obrane je za vojni ordinarijat potrošilo u zadnje tri godine za rad svećenika 23,7 milijuna kuna ili prosječno nešto manje od osam milijuna kuna mjesečno. Dodatno je Ministarstvo unutarnjih poslova za istu svrhu dalo 1,5 milijuna kuna godišnje. Prije dvije godine otkrilo se da ima više svećenika koji brinu o duhovnom zdravlju policajaca i vojnika, nego stručnih psihologa, a problem je posebno izražen u policiji. Vlada plaća i dužebrižništvo u bolnicama i socijalnim ustanovama. Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo socijalne skrbi su za tu svrhu izdvojili šest milijuna kuna u tri godine.

Mrak Taritaš kaže da je Katolička crkva u Hrvatskoj u povoljnijem položaju nego, primjerice, u Italiji i Poljskoj, koje se vode kao izuzetno katoličke zemlje.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

- Crkva ima još i dodatne izuzetke koje nema nitko drugi. Primjerice, ako imate poslovni prostor, iznajmljujete ga, normalno je da za njega plaćate komunalnu naknadu. To plaćamo svi mi, ali ne i Crkva iako možda od njegova najma ostvaruje sasvim dobar prihod. Ako već porezni obveznici izdvajaju ovaj novac iz proračuna Crkvi, onda bi barem trebalo da oni imaju jednaki porezni tretman. Smatramo da je svakako potrebno sjesti za stol s Crkvom i pregovarati nakon što je jasno koliko se godišnje izdvaja za njihove potrebe u državi koja je sekularna - zaključila je Anka Mrak Taritaš.

Sve vjerske zajednice imaju i pravo na povrat imovine čak i ako je ona privedena svrsi i u njoj se nalazi vrtić, škola...

Crkva ima i druge prihode koji su bez nadzora države jer se ne smatraju prodajom usluge, nego darovima. Tako, primjerice, novac za posvećenje kuća uzima se bez računa, a slično je i za mise zadušnice, vjenčanja, sprovode... Taj prihod nije pod bilo kakvim nadzorom države niti se za to izdaju računi.

Svijetli primjeri biskupa

Tu je i problem što Crkva, odnosno biskupije ne daju javnosti jasne izračune na što je otišao novac koji su uprihodili i od države, ali i od ostalih svojih aktivnosti. Tu i tamo izbije afera, kao kad je Biskupska konferencija gradila palaču u Zagrebu obloženu skupocjenim oniksom ili kad je svećenik Andrija Vrbanić iz siromašnog Ivanovca kupio sebi Mercedes. Javno dostupnih izvješća o potrošnji jednostavno nema, ali i tu postoje časne iznimke. Dubrovačko-neretvanski biskup Mate Uzinić je od 2015. jednostavno odlučio samostalno objavljivati detaljna financijska izvješća. Ona se mogu naći na internetskim stranicama biskupije, a to je obrazložio time da vjernici imaju pravo znati kako se novac troši.

Njegov primjer većina nije slijedila, ali jeste đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Javnosti je rekao da od 29 milijuna kuna, koliko dobije iz državnog proračuna, 14 milijuna ide župama, a od toga do 10 milijuna za pučke kuhinje. Dao je i dodatne izračune te pozvao sve svećenike u župama da župnim ekonomima daju završne račune svoje potrošnje, ali i osudio primjere kupnje skupocjenih auta.

- Obveza svih svećenika je redovito savjetovanje i izvještavanje o računima župe - rekao je biskup Hranić.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message