Plasman obveznica, hrvatski mirovinski fondovi, sva su ta rješenja zamisliva kako bi autoceste ostale u hrvatskom vlasništvu, no Hrvatska vlada želi rasprodaju
ZA 3 MLRD. EURA
Daju ceste strancima: "Poslije monetizacije nema kajanja..."
Davanje autocesta u koncesiju na 50 godina - glasovita “monetizacija” - podijelilo je naciju u dva tabora. Na jednoj strani stoji, gotovo posve usamljena, vlada. Slavko Linić tvrdi da je riječ o odgovornom raspolaganju državnom imovinom. Provladini ekonomisti u prvi plan ističu činjenicu da Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb (HAC i ARZ) ne mogu vraćati kedite kojima su sagrađene nove prometnice. Te su dvije tvrtke opterećene s 30 milijardi kuna kredita. Već iduće godine na naplatu dolazi šest milijardi, što - ako se može vjerovati Vladi - čini nesvladivu prepreku, pa je “monetizacija” nešto nalik na nužni izlaz. Vladu u tom naumu podržava predsjednik Josipović i, čini se, nitko drugi.
U drugom taboru, među protivnicima monetizacije, našli su se HDZ, laburisti, Crkva, cestarski sindikati. Oni za jesen najavljuju referendum, koji ima sve izglede uspjeti, jer je u obranu autocesta, kralježnice državne infrastrukture i srca hrvatskog nacionalnog sna, lako moguće dići stotine tisuća ljudi, ako ne i milijune.
Ljude s osjetljivijim želucem u tom kontekstu ne može ostaviti ravnodušnima činjenica da je HDZ jedan od najglasnijih protivnika davanja ceste u koncesiju, premda je upravo ta stranka učinila sve što je mogla da ih dovede u sadašnje, očajno stanje. Suvereni gospodari hrvatskih prometnica, Ivo Sanader, Božidar Kalmeta i Zdravko Livaković, na Dalmatini i drugdje primijenili su recepte koji bi devastirali i saudijska naftna polja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
