Zoran Milanović: Bez partizana i branitelja ne bi bilo Hrvatske

U spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu danas se slavi Dan antifašističke borbe.

U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe izaslanstava državnih institucija, stranaka i udruga položila je vijence u spomen-parku Brezovica pokraj Siska, gdje su se nazočnima obratili premijer Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Milanović: Radić, Tito i Tuđman su obilježili Hrvatsku

Premijer Zoran Milanović u Brezovici je poručio kako se Dan antifašističke borbe svake godine slavi kao dan ustanka jer je tako odlučio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i to nikad nije zanijekao niti se toga sramio. 

- Ustanak 1941. bio je sve samo ne jednostavan. Na dan kad je Hitler napao Sovjetski savez, sisački su se komunisti samoinicijativno maknuli u šumu. Bio je to legitiman ustanak i ti su ljudi bili jedini spremni reći - ne -  rekao je Milanović. 

Istaknuo je da je 'dobro je pobijedilo zlo i Hrvati su uvijek bili na pravoj strani'. 

- Birali su pravi i teški put i 1941. i 1991. godine. Ovo je naša država, država u kojoj sve manjine imaju ista prava, a ne ona država iz 1941. To nikad nije bila Hrvatska' - poručio je i dodao kako povijest ne možemo mijenjati. 

- Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman tri su osobe koje su obilježile Hrvatsku u 20. stoljeću. Ono što je bilo 1945. se ne može uspoređivati s onim 1991. Hrvatska je danas moderna i demokratska država i teško da bi postajala bez partizana i branitelja - zaključio je premijer. 

'I 1991. smo rekli 'ne' zlu''

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je da su hrvatski antifašisti pokrenuli borbu za oslobođenje od okupacije koju je ustaški režim podržavao. 

- Stradala su brojna djeca i civili zato što su bili na krivom mjestu u krivo vrijeme. Sve je to zbog zla nacizma i fašizma koji je bio početna točka za sve nesreće ljudi diljem Europe - ustvrdila je i dodala kako je hrvatski narod i 1991. godine još jednom rekao 'ne' zlu koje je nastalo. 

- Sjećam se s ponosom Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Ivana Gorana Kovačića i svih onih koji su 1941. i 1991. stali na branik domovine - rekla je predsjednica. 

Ikić Baniček: Smrt fašizmu, sloboda narodu

Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček poručila je kako se Hrvatska u Drugom svjetskom ratu suprotstavila ratnom stroju nacističke Njemačke i kako je to učinjeno pod simbolom crvene petokrake. 

- Zahvaljujući Vladi Janiću Capi, Hrvatska je odabrala svjetlo koje je samo nudila zvijezda petokraka. Antifašizma bez te zvijezde ne bi bilo, a revizionisti rade sve da tu istinu sakriju. Smrt fašizmu – sloboda narodu -  poručila je Ikić Baniček. 

Pokret protiv ideja nacizma i fašizma

Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama. Kao pokret temelji se na najširim demokratskim osnovama i negira bitne ideološke postavke fašizma i nacizma. 

Tijekom 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja. Ključne ideje antifašističkog pokreta razrađene su na međunarodnim konferencijama kao i u odluci o utemeljenju Organizacije Ujedinjenih naroda. 

Antifašizam ugrađen je i u Ustav RH

Suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, najvišega organa narodne vlasti u Hrvatskoj. U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navodi se: »Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo: ... u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hr­vatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašistič­kog vijeća na­rodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izrađenom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.«

Povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Hrvatski sabor je 13. travnja 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu. U tom se dokumentu, između ostalog "potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske", "potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj", "poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma", te se pozivaju "državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma".

22. lipnja osnovan je Prvi sisački partizanski odred

U Hrvatskoj je Dan antifašističke borbe državni blagdan koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u sjećanje na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, što je ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. 

Na taj datum Dan antifašističke borbe obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.