Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
5 komentara

Dan kad se na police američkih trgovina vratio čisti alkohol...

Prohibicija, koju je predsjednik Herbert Hoover nazvao „eksperimentom s plemenitom namjerom“ propala je nakon 14 godina koliko je bila na snazi. Ukinuli su je današnji dan prije 85 godina

USA / Demonstration gegen Prohibition in New Jersey / Foto 1931
Foto: Profimedia
5 komentara

Američki gangsteri trljali su ruke kad je u siječnju 1920. stupio na snagu 18. amandman američkog ustava kojim se zabranjivala proizvodnja, prodaja i transport alkohola. Ta Vladina odluka polučila je totalni kontraefekt jer je u vrijeme prohibicije koja je trajala sve do 5. prosinca 1933. konzumacija alkohola porasla je na jednu od najviših razina u američkoj povijesti.
Tog dana su Amerikanci napokon opet mogli reći, bez ustručavanja, 'Bottoms Up!' (Ispijmo do dna).

People of New York are celebrating the end of the Prohibition | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

Prije točno 85 godina prohibicija u SAD-u je ukinuta nakon apela predsjednika Franklina Roosevelta za malo više "zdravog razuma" i za "veće obrazovanje građana u umjerenoj potrošnji alkohola."

Zakon je od samog početka bio osuđen na propast

Milijune dolara gangsteri su zarađivali na ilegalnoj prodaji alkohola punih 13 godina i 11 mjeseci koliko je trajala prohibicija. Osim neviđene eksplozije organiziranog kriminala koji je tada doživio svoj vrhunac, došlo je i do velikog porasta političke i policijske korupcije i mita. 

Borbe gangstera za tržište dovele su i do brojnih krvoprolića. Došlo je do krvavih okršaja između raznih bandi koje su proizvodile i distribuirale ilegalna pića, ali sukoba tih istih bandi sa snagama zakona. Samo par godina nakon njenog uvođenja, u Americi je bilo više ilegalnih barova nego što je prije bilo saloona i gostionica.

171807699 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

Motivi iza prohibicije bili su moralne i zdravstvene prirode, no umjesto da se njom potpuno eliminira ili barem smanji konzumacija alkohola, Amerikanci su počeli piti više nego ikada. Uveli su je s uvjerenjem da će smanjiti ili čak ukloniti socijalne probleme vezane uz alkoholizam, kriminal, duševne bolesti i siromaštvo. Kada je na snagu stupio zakon poznat kao Volstead Act, alkoholno je piće bilo i jasno definirano - svako sa sadržajem alkohola većim od 0.5 posto

Tijekom prohibicije upotreba alkohola bila dopuštena tek u religijskim obredima ( upotreba vina pri katoličkoj Misi) ili u medicinske svrhe.

FBI trovao alkohol za vrijeme prohibicije

Stvari su, ukratko rečeno, poprilično izmicale kontroli, a onda je krajem 1926. metaforički sve otišlo - kvragu. Na Badnjak te godine ulice New Yorka bile su ukrašene brojnim svjetlima i ukrasima. Ulice su ispunile obitelji u zajedničkoj radosti iščekivanja Božića. A onda je u bolnicu Bellevue ušetao rastrojeni muškarac koji je tvrdio da ga Djed Božićnjak progoni bejzbolskom palicom. 
Prije nego što je osoblje shvatilo što je zapravo čovjeku koji je halucinirao, on je umro. Te iste noći u bolnicu je u sličnom stanju ušetalo još 60 ljudi. Osmero ih je umrlo. Kroz sljedeća dva dana zabilježena su još 23 smrtna slučaja uzrokovana - alkoholom. 
Liječnici su bili naviknuti na svakodnevne prizore alkoholnog trovanja jer je ilegalno proizveden alkohol najčešće bio užasne kvalitete. Ali ovo, ovo je bilo nešto potpuno drugo. Pokrenuta je velika istraga čiji će rezultati po njenom završetku šokirati i istražitelje, ali i cijelu naciju.

USA / Prohibition / Vernichtung von Spirituosen / Foto um 1921 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

Frustrirani činjenicom da je po uvođenju prohibicije konzumacija alkohola čak i porasla, vladini su se službenici odlučili na ekstremne mjere u punom smislu te riječi.

Oni su naime naredili da se počne trovati legalno proizvedeni industrijski alkohol (koji se koristio u proizvodnji lakova, medicinskih preparata i goriva) koji su često krali ilegalni proizvođači i prerađivali za preprodaju i konzumaciju. Prema vladinim procjenama, krajem 20-ih godina je ukradeno više od 227 milijuna litara - godišnje. 

Ubili su 10 tisuća ljudi

Prohibicija je završila 1933. godine, a dotad je nacionalni program trovanja industrijskog alkohola, pokazuju brojke, ubio barem deset tisuća američkih građana. Iako je danas uglavnom zaboravljen, takozvani 'Kemijski rat prohibicije' ostaje jedan od najneobičnijih i najsmrtonosnijih odluka u povijesti američkog zakonodavstva. 

Charles Norris, vodeći mrtvozornik u New Yorku, taj je program još u 20-im godinama prošloga stoljeća nazvao 'nacionalnim eksperimentom istrebljenja'.  

Sredinom 1927. godine u industrijski se alkohol u različitim dozama počeo ubrizgavati petrolej, benzen, živine soli, cink, kloroform, nikotin i mnogi drugi poznati otrovni spojevi. Čak 10 posto finalnog proizvoda sačinjavao je metilni alkohol koji se pokazao najsmrtonosnijim. 

USA / Prohibition / Foto 1920 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

Iako su zdravstveni službenici odmah upozorili vlasti te ih pozvali na odgovornost, ona se oglušila. Smrtnost je najviše pogodila najniži ekonomski razred, siromašne koji nisu mogli priuštiti skupi i pročišćeni alkohol.

Godine 1926. umrlo je 400 ljudi. Sljedeće godine taj se broj popeo na 700 samo u New Yorku, U sljedeće 2-3 godine od otrovanog je alkohola umrlo najmanje deset tisuća ljudi, a još ih je više završilo s doživotnim zdravstvenim posljedicama poput sljepoće. Za 'Kemijski rat prohibicije' nikada nije odgovarao baš nitko.

Kad je 1933. prohibicija napokon ukinuta, na police se vratio čisti alkohol, a tisuće mrtvih polako su zaboravljeni i izbrisani iz američke povijesti. 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message