Obavijesti

News

Komentari 11

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu: Kako je moguće da obnova zgrade još nije počela?!

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu: Kako je moguće da obnova zgrade još nije počela?!
18

Prof. dr.sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na društvenim je mrežama objavio kako nakon pune četiri godine od potresa još nije izabran niti izvođač radova, njegov status prenosimo u cijelosti

VIDEO

Kako je to moguće? Četiri godine od potresa obnova "zgrade Pravnog" fakulteta nije ni započela, napisao je dekan zagrebačkog Prava prof. dr.sc. Ivan Koprić na društvenoj mreži, uz njegovo dopuštenje status prenosimo u cijelosti: 

"U potresu prije četiri godine teško je stradala glavna zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu na Trgu Republike Hrvatske 14 u Zagrebu. U toj zgradi koju svi znaju kao “zgradu Pravnog fakulteta” ujedno je, mnoga desetljeća, službeno i stvarno sjedište Fakulteta, srce Fakulteta koje je u srcima svih nas koji smo ovdje studirali, a napose svih koji na Fakultetu radimo. U toj zgradi je osam naših najvećih dvorana. Tu je bila naša knjižnica, studentska i druge fakultetske službe, kabineti nastavnika. U toj zgradi je, otkako se ja sjećam, također bilo i sjedište te dio službi Rektorata našeg Sveučilišta. Sveučilište je koristilo prizemlje i suteren, a Pravni fakultet prvi i drugi kat, piše dekan. 

FOTO Pogledajte kako je Zagreb izgledao na dan potresa 2020., ovako iste ulice izgledaju danas
FOTO Pogledajte kako je Zagreb izgledao na dan potresa 2020., ovako iste ulice izgledaju danas

Kako nastavlja, "mnogi ne znaju, a i mi smo na najbolniji mogući način saznali, kako Pravni fakultet nije vlasnik te zgrade. Kako je to moguće? Odluke o tome donesene su još početkom 1960-ih, kad je Sveučilište odnosno Rektorat dobilo tzv. pravo korištenja koje su i upisali u zemljišne knjige. Automatizmom se početkom 1990-ih u zemljišnim knjigama to pravo upisalo kao pravo vlasništva. O tome se malo govorilo, a osim prethodnih dekana rijetko je tko od profesora Fakulteta uopće za to znao", navodi prof. Koprić. 

Postupak obnove “zgrade Pravnog fakulteta” zato vodi Rektorat, nastavlja.

- U tom postupku se koji put mene ili nekoga drugoga pozove na sastanak, ali kao Fakultet informacije o obnovi dobivamo na kapaljku. Nismo uključeni u razgovore, pregovore i dogovore koji se oko te zgrade vode, otkriva. 

- Nakon pune četiri godine u tom postupku za zgradu koja je od posebnog nacionalnog interesa još nije izabran ni izvođač radova. Kad će započeti radovi i stvarna obnova ne zna se, ali trajat će zasigurno dvije-tri godine, a lako moguće i dulje, s obzirom na stanje zgrade i težinu oštećenja, upozorava dekan. 

Rektoratu je, kaže, dodijeljena nova zgrada, u Novom Zagrebu.

- Prilikom preseljenja Rektorata, s kojim smo desetljećima dijelili prostor na Trgu Republike Hrvatske 14, Pravnom fakultetu nije dodijeljen nikakav zamjenski prostor, kako bismo bar u manjoj mjeri kompenzirali sav prostor koji već pune četiri godine ne možemo koristiti u zgradi na Trgu Republike Hrvatske 14, a nećemo vjerojatno još ni daljnje četiri godine. Morali smo, stoga, unajmiti prostore pod komercijalnim uvjetima. Nastavu sada održavamo na 11 lokacija u gradu, nastavnici i službe su nam na njih šest, a slično je i s bibliotekom, koja je također na šest lokacija. Te se lokacije tek jednim dijelom preklapaju tako da funkcioniramo na dvadesetak lokacija u gradu, zaključuje dekan. Na kraju dodaje: "Mnogi su mi odgovori jasni, ali želim javno postaviti pitanje: Kako je sve to moguće?". 

Katedralu potres teško oštetio: Odlomio se križ, eksplozijom su uklanjali dio sjevernog tornja
Katedralu potres teško oštetio: Odlomio se križ, eksplozijom su uklanjali dio sjevernog tornja

Dekana smo zamolili dodatna pojašnjenja situacije, odgovara kako je status na društvenim mrežama sve što zasad ima reći. 

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu pitali smo da prokomentiraju izjave dekana Koprića, i odgovore na pitanje zbog čega obnova Fakulteta još nije počela, zašto nisu odabrani izvođači radova, i kad će obnova u realizaciju.

- Vezano za teme obnove svih zgrada fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu, među kojima je i zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, detaljno je predstavljeno na skupu Dani potresnog inženjerstva 2024.koji je održan na četvrtu godišnjicu zagrebačkog potresa. Na skupu je sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić sa svojim suradnicima te ministar znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Radovan Fuchs. Osnovna tema skupa je 'Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom s posebnim naglaskom na zgrade fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također, problematika obnove zgrada fakulteta, akademija te zgrade rektorata predstavljena je premijeru i ministru znanosti i obrazovanja, sve je što stoji u odgovoru Rektorata. 

POGLEDAJTE VIDEO: Učenici u okolici Zagreba još uvijek nakon potresa pohađaju školu u lokalnom DVD-u

Pokretanje videa...

U Donjem Dragonošcu učenici još uvijek nakon potresa pohađaju školu u lokalnom DVD-u 02:17
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 11
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju