Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Godine 2001. Slavonija i Dalmacija su imale otprilike jedan broj stanovnika, u međuvremenu Slavonija je izgubila oko 250 tisuća stanovnika, a Dalmacija oko 60-ak tisuća, rekao je Sven Marcelić, sociolog
O demografiji razgovaralo se večeras u emisiji "Otvoreno" na HRT-u. Demograf Ivan Čipin je kazao kako u posljednjih 15 godina je vidljiv trend pada broja živorođene djece.
- Prvenstveno zbog demografskih razloga jer u dob za rađanje ulaze generacije rođene početkom 1990-ih, tad smo imali znatniji pad živorođenih zbog Domovinskog rata i tranzicije iz tržišnog u plansko gospodarstvo. To je nešto što zovemo demografski momentum i on je nama negativan. Pojednostavljeno, to znači da su generacije malobrojnije nego generacije starijih i čak uz iste stope fertiliteta generiraju manji broj djece. Taj apsolutni broj živorođene djece će se nastaviti smanjivati i u narednim godinama - rekao je Čipin.
Naglasio je kako stopa fertiliteta u Hrvatskoj, ako se gleda u europskim okvirima, i nije tako nisko.
- Zvuči paradoksalno da smo iznad europskog prosjeka. Mnoge nordijske zemlje imaju nižu stopu fertiliteta od Hrvatske - rekao je.
- Opće objašnjenje je da se radi o nesigurnosti, neizvjesnosti u čitavom svijetu, pogotovo razvijenim zemljama zbog rata u Ukrajini i na Bliskom istoku. U Europskoj uniji sve zemlje osim Portugala su doživjele pad fertiliteta u 2023., riječ je o nečem globalnom. Mi se još koliko toliko držimo i nismo spali na niske razine kakve imaju Finska ili Litva - dodao je demograf.
Krajem prošle godine predstavljena je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine. Bilo je dosta kritika da je ona općenita.
- Istaknuli smo dva važna cilja kroz koja želimo djelovati, da izgradimo poticajno okruženje za mlade i naše obitelji, a drugi cilj je mobilnost stanovništva - rekla je Željka Josić, državna tajnica Središnjeg ureda za demografiju i mlade.
- Naše obitelji se neće odlučiti za više djece ako ne stvaramo pozitivno okruženje u društvu. Vlada je napravila cijeli niz poticajnih mjera, i kroz rodiljne i roditeljske potpore će s 1. ožujkom stupiti izmjene Zakona o dječjem doplatku, niz mjera kroz aktivne politike zapoošljavanja, porezne olakšice, stambene poticaje za mlade obitelji, to je sve što smo radili do sada i što ćemo nastaviti - rekla je.
Sven Marcelić, sociolog, Filozofski fakultet u Zadru, istaknuo je kako demografski procesi nisu stvar dnevne politike.
- Govorimo o dugim procesima na koje ne možemo utjecati mjerama koje ćemo donijeti od danas do sutra - rekao je.
Kada se govori o stopama fertiliteta, istaknuo je, treba razmatrati širi socioekonomski okvir.
- Skandinavske zemlje su sigurno ekonomski razvijenije od Hrvatske, međutim kada gledamo njihov vrijednosni okvir, možemo vidjeti da je puno manje izražena tradicionalna konstrukcija društva i obitelji, ljudi su manje motivirani da imaju djecu jer su više individualizirani - pojasnio je.
Fertilni kontingent smanjuje se i zbog sve većeg broja mladih koji napuštaju Hrvatsku.
Marcelić je istaknuo kako su vrlo bitni i regionalni odnosi.
- Godine 2001. Slavonija i Dalmacija su imale otprilike jedan broj stanovnika, u međuvremenu Slavonija je izgubila oko 250 tisuća stanovnika, a Dalmacija oko 60-ak tisuća - rekao je.
Diana Kobas Dešković, stručnjakinja za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, rekla je kako se poslovno okruženje promijenilo.
- Poslodavci su puno osvješteniji na pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života i usklađenja tih uloga, zbog toga što je puno toga više u javnom prostoru, ali i zbog zahtjeva novih generacija kojima je usklađenje privatnog i poslovnog života visoko na listi prioriteta. Mladi biraju poslodavce koji će im omogućiti da imaju posao i život.
- Dogodilo se i da su se poslodavci počeli djelomično pružati pomoć oko čuvanja djece, pružaju podršku oko organizacije zimskih ili ljetnih praznika, pružaju podršku i kod zdravstvene skrbi. Nemamo dovoljno raspoložive radne snage i nudimo sve što možemo da bismo privukli najbolje na tržištu - dodala je Kobas Dešković.
Bez obzira na sve iskorake, ženama je još uvijek teže uskladiti posao i roditeljstvo.
- Radi se o kulturalno naslijeđenim obrascima u kojima žene preuzimaju na sebe puno više obiteljskih i kućnih obveza, a onda se to nastavlja s rodiljnim i roditeljskim dopustom. Samo četiri posto očeva koristi pravo na roditeljski dopust, i to na dva mjeseca. Dok žene izostaju najmanje 14 mjeseci - rekla je Kobas Dešković.
Demograf Čipin rekao je kako Hrvatske ne treba težiti stopi fertiliteta od 2,1 jer je nećemo dostići.
- Stopa koja bi nama trebala da bi izjednačili broj živorođenih i umrlih je 2,5 Definitivno se moramo prilagoditi na budućnost u kojoj će broj živorođene djece biti manji nego sada, no to ne znači da trebamo odustati od mjera. Prema istraživanjima u većini zemalja željeni broj djece je veći od stope fertiliteta. Postoji taj jaz između željenog i ostvarenog fertiliteta i tu se vidi mogućnost za populacijske demografske politike da djeluju, rekao je.
Podaci pokazuju i kako se svaki šesti par u Hrvatskoj susreće s neplodnošću.
- Prepoznali smo taj izazov i jasno naglasili u strategiji da je 5 posto rođene djece iz postupaka potpomognute oplodnje - rekla je Josić.
- Rekla bih da je zakonska regulativa što se tiče postupaka, dostupnosti centara, prilično dobra. Imamo kvalitetne stručnjake i kvalitetne centre, dodala je.
Marcelić je istaknuo kako Hrvatska mora razmišljati o regionalno dobro raspoređenom ekonomskom rastu.
- Imamo kompleks problema iz kojih se može vidjeti nekoliko stvari. Hrvatska je zemlja stare Europe, moderne, individualizirane, u kojoj tradicionalni pritisak prema obitelji i braku više nije toliko izražen. S druge strane, Hrvatska ekonomski stoji slabo, ima problem iseljavanja. Ljudi žive nesiguran život u kojem se kasno odlučuju a djecu - rekao je.
24sata © 2026
