Djeca s teškoćama u Zagrebu ostaju bez 50 eura pomoći: 'Nama taj novac itekako znači!'

- Pedeset eura po djetetu je itekako dobrodošla pomoć, pogotovo sad kad je sve užasno poskupjelo. To je iznos jedne i pol privatne terapije za Jana koju plaćamo, ili novac potreban za dodatke prehrani, za posebne kašice, za gorivo do terapija. Voljela bih da nam je Grad Zagreb objasnio zašto bez te naknade ostajemo, da nas je obavijestio, ali to nije učinio, govori Dorotea Grgec, majka dvoje djece s teškoćama. Na fotografiji je sa sedmogodišnjim Janom, i suprugom Brunom, život s dvoje djece s teškoćama i dijagnozama je, kažu roditelji, itekako skup.

Na adrese zagrebačke djece i odraslih s invaliditetom, podsjetimo, Grad šalje rješenja kojima ukida svoju dosadašnju naknadu od 26 ili 50 eura mjesečno, ovisno o poteškoći, jer nije na vrijeme s državom uskladio podatke o korisnicima. S prvim danom ove godine je, naime, na snagu u državi stupio Zakon o inkluzivnom dodatku, po kojem se odsad tako zovu invalidnina, doplatak za njegu, dječji doplatak i druga takva primanja. Zagreb ima preko 18 tisuća djece i odraslih koja su korisnici inkluzivnog dodatka, a Grad im je povrh njega dosad isplaćivao i svoju naknadu od 26 ili 50 eura mjesečno. Kako u staroj odluci Grada nema "inkluzivnog dodatka", Grad svakome tko od države dobije rješenje o inkluzivnom, šalje svoje rješenje da ukida vlastitu naknadu. Sve ide postepeno pa neki, koji još rješenje o inkluzivnom nisu dobili, primaju naknadu Grada, a onima koji su državno rješenje primlili, zagrebačka je naknada obustavljena. Korisnici, pritom, nisu dobili raniju obavijest ni pojašnjenja.

RODITELJI OGORČENI Djeca s teškoćama mogu u vrtić, ali za njih nema mjesta pet dana kao za zdravu djecu

- Nitko nam nije objasnio ni hoćemo li, ako naknadu primimo i mjesec nakon rješenja o inkluzivnom, novac morati vratiti, na primjer, Doroteina je strepnja. Za njenu djecu rješenje države još nije stiglo, pa naknada Grada dolazi i dalje.

Isto se pita i Valentina Vinter Putar, majka troje djece s teškoćama, od kojih dvoje prima naknadu grada od po 50 eura. Jedno od djece je Leon, dječak o kojem smo prije pisali, ima govornu apraksiju, neverbalan je, kao i druge dijagnoze.

- Ni za njega niti za kćer, koja ima autizam, nisu stigla rješenja države da su sad primatelji inkluzivnog dodatka, što znači da nam naknada Grada stiže i dalje. Možda ni do kraja godine neće stići rješenje države, a zakon o inkluzivnom je na snazi od siječnja - što ako po toj osnovi budemo morali vratiti po sto eura za svaki mjesec?, zabrinuta je mama Valentina.

Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba, i sam otac djeteta s teškoćama, koje je već ostalo bez gradske naknade, kaže kako se čitavu prošlu godinu pričalo o zakonu, i Zagreb je imao vremena u svoju odluku unijeti pojam "inkluzivnog dodatka".

KOMENTIRA: BOJANA MRVOŠ PAVIĆ Država se odnosi prema djeci s teškoćama kao prema inventaru

- Kako to nije učinjeno, sad nemaju pravno uporište za isplatu. Ostaje dojam da naknadu dalje nisu niti željeli plaćati, pod izlikom da je inkluzivni dodatak veći nego dosadašnje državne naknade, kaže Petek, koji je u savjetovanje uputio svoj prijedlog da se s isplatom nastavi do kraja godine, dokad traje i implementacija novog zakona, pa onda vidi tko ima pravo na zagrebačku naknadu. Novac za to je, kaže, predviđen u gradskom proračunu.

Kako je ranije odgovorio Grad Zagreb, kako bi odluku o socijalnoj skrbi prilagodili zakonu, potrebni su im podaci države o broju korisnika inkluzivnog dodatka. Ovako, kažu, ne mogu procijeniti fiskalni učinak mjere.