News

Komentari 0

'Djevojčica (2) bi bila živa da je nisu vratili u biološku obitelj'

'Djevojčica (2) bi bila živa da je nisu vratili u biološku obitelj'

Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, kaže da bi roditelji trebali biti prirodni zaštitnici djeteta, ali i da država i sustavi ponekad moraju zaštiti dijete od vlastitih roditelja

Još uvijek je teško govoriti kakvi su propusti bili u pitanju budući da su Komora socijalnih radnika i Komora psihologa na terenu i očekujemo njihove nalaze. Sustav čini sve što može činiti. U sustavu se stvari mijenjaju, mi iz godine u godinu pokušavamo zaposliti što je moguće više stručnih djelatnika, provode se usavršavanja stručnjaka, novi Zakon bi trebao donijeti velike promjene. Osim toga, odvojit ćemo centre za socijalnu skrb i obiteljske centre gdje ćemo dati priliku smanjenja javnih ovlasti službenicima u obiteljskim centrima, rekla je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".

Dodala je kako osuđuju svaki oblik nasilja, pogotovo nasilja prema djeci i kaže kako se mora upozoravati na nasilje, od pedijatra, susjeda, škole, vrtića. Dodaje kako svi moraju pokazati empatiju i komunicirati otvoreno. Dodaje da reakcija na slučaj mora biti jer se očito dogodio propust.

- Da dijete nije vraćeno u biološku obitelj, danas bi bilo živo. Nema govora da netko nije pogriješio. Ravnatelj kao najodgovornija osoba je bio prvi smijenjen. Dalje, ovisit će o tome kakvi će biti nalazi Komora - rekla je Bogdanović i istaknula da smo skloni preferirati biološku obitelj, iako ne znači da će svaka biti dobar roditelj.

- Ne treba svaka biološka obitelj brinuti o svojoj djeci. Stjecajem okolnosti su ih dobili, ali to ne znači da su dobri roditelji. Stav u društvu je još uvijek takav je da ako si roditelj, da onda sve znaš. Svaka obitelj u vrijeme pandemije će biti u nekoj krizi, netko će je lakše riješiti, a netko će krenuti sa zlostavljanjem.

- Važno je da pokušamo pomoći i samom sustavu. Teško mi je slušati kako se generaliziralo svih, imamo u sustavu ljudi koji odgovorno i savjesno rade svoj posao. Ovakve situacije se nažalost događaju. Učinit ćemo sve da se manje događaju, ali hoćemo li ih u potpunosti moći spriječiti, to nije samo stvar sustava socijalne skrbi, nego svih nas. Roditelji su i dalje najodgovorniji - poručila je Bogdanović i priznala da u sustavu ima problema, ali da ih ministar Aladrović želi riješiti.

Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, kaže da bi roditelji trebali biti prirodni zaštitnici djeteta, ali i da država i sustavi ponekad moraju zaštiti dijete od vlastitih roditelja.

- Mi smo kao društvo vrlo tolerantni prema nedozvoljenom ponašanju roditelja i dajemo vrlo velike šanse roditeljima, a na uštrb djeteta. Kada dođe do određenih neprimjerenih ponašanja roditelja prema djeci potrebna je brza reakcija i važno je da u tome svi sustavi djeluju zajednički. Važno je da stručnjaci koji dolaze u kontakt s djecom, kada primijete bilo kakve znakove koji ukazuju na nasilje o tome obavijeste sustav socijalne skrbi i poduzmu zaštitu djeteta - rekla je pravobraniteljica.

Kaže da su uočili da velik broj centara ima manjak radnika i da edukacije nisu kontinuirane.

- Velik broj mladih je zaposlen u sustavu, što je izuzetno pohvalno, ali potrebno je prenošenje znanja sa starijih na mlade i mislim da je to u jednom djelu izostalo. I oni su mi se sami požalili na to - rekla je i dodala da jednim dijelom krivnja leži i na pravosuđu.

- Nedovoljan hrabrost, znanje i stručnost ljudi koji trebaju donositi odluke. Svugdje gdje se govori o tim odlukama govori se da moraju biti donesene žurno, ali upravo je ta žurnost nešto što se ne poštuje. Važno je napraviti pomake u sustavu pravosuđa - poručila je Pirnat Dragičević.

Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, kaže kako konačnu odluku donosi sud.

- Vratila bih se 10, 20, čak 30 godina unazad. Mi istu priču pričamo svaki put kad se nešto dogodi. Sve floskule koje izražavamo neće puno napraviti dokle ljudi imenom i prezimenom ne budu odgovarali za neprijavljivanje. Situacija je takva, oni koji prijavljuju stalno su napadani zašto prijavljuju. Mi smo prošle godine imali 400 djece koji su žrtva obiteljskog nasilja u 2020. Policijski podaci pokazuju da je nasilje nad djecom poraslo 43 posto. Jesmo li se mi prijavili za to? Ljudi u pandemiji prijavljuju još manje - rekla je Buljan Flander.

- Nije mi poznato da je netko tko nije reagirao odgovarao imenom i prezimenom. Ako uzmemo u obzir da preko 20 posto djece trpi fizičko nasilje, da preko 20 posto trpi emocionalno nasilje, da svako peto dijete trpi seksualno nasilje, mi imamo premali broj prijava u odnosu na stvarni broj slučajeva - dodala je.

Smatra da bi ostala djeca obitelji iz koje je tragično preminula curica trebala živjeti u posvojiteljskoj obitelji.

- Njima je potrebno korektivno emocionalno iskustvo, njima je potrebna fizička i emocionalna sigurnost. Postupci oduzimanja roditeljskih prava ne bi trebali trajati dugo, da djeca ne žive u nesigurnoj situaciji, smatra.

Najčitaniji članci