Dogovoreno financiranje borbe protiv klimatskih promjena

Dogovor o godišnjem izdvajanju od 300 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, po kojemu bogate zemlje vode u plaćanju, teško je izboren u nedjelju rano ujutro na konferenciji COP29 u Bakuu.

Novi iznos trebao bi zamijeniti prethodnu obvezu razvijenih zemalja da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje za financiranje borbe protiv klimatskih promjena za siromašnije nacije do 2020.

Sporazum su kritizirale zemlje u razvoju, koje su ga nazvale nedostatnim, ali čelnik Ujedinjenih naroda za klimu Simon Steill pozdravio ga je kao policu osiguranja za čovječanstvo.

- Bio je to težak put, ali smo postigli dogovor. Ovaj će sporazum održati rast čiste energije i zaštititi milijarde života. Pomoći će svim zemljama da podijele ogromne prednosti hrabrih klimatskih mjera: više radnih mjesta, snažniji rast, jeftiniju i čišću energiju za sve. Ali kao i svaka polica osiguranja – funkcionira samo – ako su premije plaćene u cijelosti i na vrijeme - rekao je Steill nakon što je sporazum usvojen.

Konferencija o klimi COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana trebala je završiti u petak, ali je produžena jer su pregovarači iz gotovo 200 zemalja pokušavali postići konsenzus o planu financiranja  borbe protiv klimatskih promjena za sljedeće desetljeće.

'LEGALIZIRAJU OKUPACIJU' Bijes na samitu COP29: Rusija je u svom izvješću o klimi već pripojila ukrajinski teritorij

U jednom su trenutku izaslanici iz siromašnih i malih otočnih zemalja napustili frustrirani zbog onoga što su nazvali nedostatkom uključenosti, zabrinuti da zemlje proizvođači fosilnih goriva nastoje razvodniti aspekte sporazuma.

PRIJEDLOG 'UVREDLJIVO NIZAK' Bogate zemlje za povećanje troškova klimatskog sporazuma na 300 milijardi dolara

Također je razotkrio podjele između bogatih vlada ograničenih preopterećenim domaćim proračunima i zemalja u razvoju koje se muče zbog troškova oluja, poplava i suša.

'MORAMO DJELOVATI' Plenković na COP29: Gotovo trećina energije u Hrvatskoj je iz obnovljivih izvora energije

Svijet treba ispuniti cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina a sada je  na putu za zagrijavanje od čak 3,1C do kraja ovog stoljeća, prema izvješću U. N. Emissions Gap za 2024., s globalnim emisijama stakleničkih plinova i korištenjem fosilnih goriva koji nastavljaju rasti.