Nije konačni cilj pregaziti nekoga, zauzeti nekoga. To je postavljanje crvenih linija, pokušaj vraćanja europskog svijeta na stanje kakvo je bilo 1997. godine, kaže Branimir Vidmarović
SUKOB RUSIJE I UKRAJINE
'Dok se ne nađu na sredini, bit će još više zveckanja oružjem'
O napetostima između Rusije i Ukrajine večeras se raspravljalo i u Otvorenom HTV-a, a vanjskopolitički komentator Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli, rekao je da logika ponašanja svih strana, pogotovo ruske, nije sukob.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
VIDEO
- Nije konačni cilj pregaziti nekoga, zauzeti nekoga. To je postavljanje crvenih linija, pokušaj vraćanja europskog svijeta na stanje kakvo je bilo 1997. godine. To je pozicioniranje Rusije s njenim novim mogućnostima, dodao je. Kaže da ima puno vanjskopolitičkih uspjeha i to joj daje uvjerenost da se može ovako postaviti NATO-u. Kaže da je cilj prisiliti NATO i SAD da sjednu za stol i razgovaraju o svemu što muči Moskvu, a to su širenje NATO-a i pogoršanje situacije na njihovoj granici.
- Dok se ne nađu na sredini i ne shvate o čemu trebaju razgovarati, ovo će se nastaviti, bit će veće eskalacije, još će se više zveckati oružjem, vjerojatno će se proširiti i na Bjelorusiju - rekao je. Ne treba očekivati mnogo od sastanka normandijske četvorke, kaže.
Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, smatra da Rusija ne planira invaziju na Ukrajinu. Smisao gomilanja snaga je, kaže, odvraćanje Ukrajine od pokušaja provedbe oslobodilačke akcije u Donbasu.
- Ako Ukrajina pokrene akciju, Rusija će biti primorana intervenirati jer lokalne snage se ne mogu same obraniti - rekao je.
Gordan Akrap, s Instituta za hibridne sukobe, smatra da je gomilanje ruske vojske na granici s Ukrajinom "bildanje mišića".
- Donbas je u Lugansku okupirano područje Ukrajine. Ne slažem se s tim da Ukrajina treba oružanim snagama osloboditi taj dio, nego to treba napraviti mirnim putem. Međutim, ako Ukrajina ima pravo i ako krene u jednom trenutku, ako mirovni pregovori ne uspiju, vojnim oružanim snagama, Rusija nema nikakvog prava uletjeti u to područje jer nema tog međunarodnopravnog instrumenta kojim bi to napravila. To bi bila čista agresija Rusije na Ukrajinu. To me podsjeća na situaciju kod nas 1995. Jesmo li mi imali pravo osloboditi vojno-redarstvenim operacijama, kad smo sve diplomatske načine iscrpili, okupirana područja Hrvatske? Jesmo, stekli su se uvjeti - rekao je.
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, je komentirao važnost Ukrajine i rekao da je to pitanje resursa, geopolitike, ponosa.
- Ukrajina je, kada se tiče Rusije, najznačajnija bivša Sovjetska republika, uz Bjelorusiju, ona je imala drugačiji položaj i u vrijeme Sovjetskog saveza. Kretanja u Ukrajini posljednjih godina koja su usmjerna prema Zapadu su Rusiji najbolnija. I u drugim državama vidimo kretanja od Rusije, primjerice u Azerbajdžanu (...) Sve te države se na ovaj ili na onaj način odmiču od Rusije - rekao je.
Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, komentirao je nove ruske vježbe i rekao da je to uzelo previše maha.
- Kada imate toliku koncentraciju vojnih efektiva na jednome malom prostoru, toliku masu ljudi i naoružanja, naravno da rastu nervoza i tenzije. Svašta je moguće. Ne vjerujem daće doći do eskalacije sukoba i izbijanja velikog rata. Rusiji nije u interesu da napadne Ukrajinu, rekao je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
