Obavijesti

News

Komentari 28

Doktor Velimir Šimunić: 'Kasna trudnoća je izvediva ako zakoni i hrabrost žene to dozvoljavaju'

Doktor Velimir Šimunić: 'Kasna trudnoća je izvediva ako zakoni i hrabrost žene to dozvoljavaju'

Pionira potpomognute oplodnje u Hrvatskoj prof.dr. Velimira Šimunića pitali smo da prokomentira slučaj u Crnoj Gori, gdje 57-godišnja žena čeka dijete sa 69-godišnjim suprugom. U Hrvatskoj postoji dobna granica

Admiral

Ako zakon neke države to dopušta, medicinski gledano je i potpomognuta oplodnja moguća u kasnijoj dobi žene, kaže za 24sata prof.dr.sc. Velimir Šimunić, stručnjak za ovo područje, komentirajući slučaj para iz Podgorice, koji nakon 22 godine pokušaja čeka svoje prvo dijete. Njoj je 57, a njemu 69 godina, termin za dolazak bebe na svijet je u travnju. Kako u Makedoniji ne postoji dobno ograničenje za žene u postupku potpomognute oplodnje, kao što je recimo slučaj u Hrvatskoj, par je tamo potražio pomoć, i bebu očekuju kroz dva mjeseca. 

- U nekim državama, poput Makedonije, ne postoje dobna ograničenja. Kod nas u Hrvatskoj, kao i u većini država EU, granica je najčešće 45 godina, negdje i 48, 49 - jer starenjem nastupaju i generalne, kao i ginekološke bolesti. Populacija u 60-ima bolesnija je nego ona u 40-ima, značajno su veće komplikacije u trudnoći, visoki tlak, mogućnost krvarenja, a carski rez postaje gotovo pa obavezan način poroda, kaže dr. Šimunić. Dugogodišnji je predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru, i još je početkom 80-ih započeo program potpomognute oplodnje u Petrovoj u Zagrebu. Vodio je skupinu liječnika  zaslužnu za prvu bebu "iz epruvete" u Hrvatskoj, koja se tad svrstala uz bok samo osam zemalja u svijetu s tim postupkom.

- Ako su spolne stanice, gamete, donirane, uzete od mlađe donorice, kromosomski rizici su puno manji, pojašnjava dr. Šimunić, dodajući da se oplodnja kod žena u starijoj dobi u pravilu i obavlja s doniranim jajnim stanicama. Struka općenito smatra da nakon 45. godine života šanse za začeće vlastitim jajnim stanicama gotovo da i ne postoje. "Čuda" su moguća, no jako rijetko. 

Nakon postupka potpomognute oplodnje, kaže liječnik, maternici žene starije dobi se lijekovima pomaže da održava trudnoću, odnosno da stvara hranu za plod, godine nisu prepreka za to. 

- Izvedbeno je to moguće, i nije velika atrakcija, atrakcija je samo hrabrost žene, kao i zakonodavstvo u kojem nema ograničenja, zaključuje dr. Šimunić. 

Pema hrvatskom Zakonu o potpomognutoj oplodnji, pravo na na nju imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u izvanbračnoj zajednici, i koji su s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu. Pravo na postupak na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ima žena, u pravilu, do navršene 42. godine života. Liječnik koji provodi postupak iz osobito opravdanih zdravstvenih razloga može omogućiti pravo na medicinski pomognutu oplodnju i ženi nakon navršene 42. godine života. Nakon 45. godine liječnici smatraju da postupak više nema smisla. 

VIDEO Sonja (57) i Marko (69): 'Čekamo bebu. To nam je prvo dijete nakon 22 godine borbe'
VIDEO Sonja (57) i Marko (69): 'Čekamo bebu. To nam je prvo dijete nakon 22 godine borbe'

Zakon u Hrvatskoj dozvoljava medicinski potpomognutu oplodnju doniranim spolnim stanicama, no mi nemamo više ni banku sperme niti imamo banku jajnih stanica. Osim toga donor ili donorica po zakonu ne smiju biti anonimni, što "ubija" želju za doniranjem, kao i činjenica da se doniranje, kao što je nekad bio u slučaju sperme, više ne plaća. Identitet donora  primatelji neće doznati, ali je pravo djeteta začetog na ovaj način da nakon ulaska u punoljetnost dobije informacije o biološkoj majci ili ocu. 

Zato hrvatski parovi po donirane gamete odlaze u inozemstvo, najčešće u Makedoniju, Češku, Španjolsku i drugdje. Trošak im, ako žena nije starija od 42, pokriva HZZO, makar u konačnici on u nekim državama bude i daleko veći od refundiranih sredstava. Makedonija je jeftinija, pa je odlazak u tu državu moguće pokriti sredstvima HZZO-a u cijelosti.

Uvoz gameta u Hrvatsku je nemoguć, jer su donacije vani u pravilu anonimne, a u Hrvatskoj identitet donora ili donorice mora biti poznat.  Koliko parova iz Hrvatske odlazi na liječenje u inozemstvo, zapravo nije poznato, jer samo dio njih zatraži refundiranje sredstava. Osim toga, nakon 42. godine žene država trošak više niti ne pokriva pa je broj tih žena pogotovo nedostupan. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 28
Američki autogol: Izračunali tko plaća trošak Trumpovih carina
STUDIJA OTKRILA PODATKE

Američki autogol: Izračunali tko plaća trošak Trumpovih carina

Istraživači s Instituta Kiel utvrdili su da strani izvoznici apsorbiraju zanemariv udio troškova, tek oko četiri posto, dok se preostalih 96 posto prelijeva izravno na američke uvoznike i potrošače
Sutkinja u presudi majci koja je utopila svoje dijete u Savi: 'Jesu li svi poduzeli sve što su mogli?'
DOBILA 15 GODINA ZATVORA

Sutkinja u presudi majci koja je utopila svoje dijete u Savi: 'Jesu li svi poduzeli sve što su mogli?'

Majka koja je utopila svoje autistično dijete dobila je 15 godina zatvora i obavezno psihijatrijsko liječenje. Sudu je rekla da ne postoji gora kazna od patnje, boli i krivnje od gubitka djeteta, ali i boli koju je nanijela obitelji
'Zaveži mi ženu i siluj je. Ona to voli'... Namamio ga je u BDSM fantaziju. Onda ih je ubio oboje
SLUČAJ POTRESAO AMERIKU

'Zaveži mi ženu i siluj je. Ona to voli'... Namamio ga je u BDSM fantaziju. Onda ih je ubio oboje

Brendan Banfield (40), agent porezne uprave u Virginiji i brazilska kućna pomoćnica Juliana Peres Magalhães (25) izveli su morbidan plan kako bi se riješili njegove supruge. Ubili su i muškarca kojeg su namamili