Domaćinstvo ima većina škola u Europi, neka ga i nama vrate

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Dok ekspertna skupina razvija plan kako bi u Hrvatskoj u sljedećim godinama zaživjelo devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, naši nastavnici imali su prigodu doživjeti sve prednosti i nedostatke produžene osnovne škole u inozemstvu. Prije odlaska na stručno usavršavanje u Sloveniju (projekt Integracija djece s posebnim potrebama i poboljšanje korištenja IKT-a), a koje je financirano iz Erasmu+ projekta, učiteljica razredne nastave Petra Lončarić Časar iz varaždinske VI. osnovne škole imala je pomalo negativno mišljenje o “dodatnoj” godini. Nakon trotjednog boravka u tamošnjim školama uvidjela je i neke prednosti takvog obrazovnog sustava.

- Slijedom reforme započete 1999. godine u Sloveniji je osnovno obrazovanje, koje je ujedno i obvezno, produljeno s osam na devet godina. Škole su prošlih godina prilagođavale rad kako bi radile prema devetogodišnjem sustavu, te od 2009. više nema škola koje provode osmogodišnje obrazovanje. Osnovno obrazovanje je podijeljeno u tri ciklusa ili trijade. Prvi ciklus obuhvaća djecu u dobi od šest do osam, drugi u dobi devet do 11 i treći ciklus djecu u dobi od 12 do 14 godina starosti. U prvom ciklusu (1-3 razred) većinu predmeta poučava razredni učitelj. U 1. razredu je uz učitelja prisutan i odgojitelj. Vrlo je važno istaknuti da je njihov prvi razred zapravo kao zadnja godina našeg predškolskog odgoja i obrazovanja. Djeca se igraju, ali se i počinju privikavati na školu. Brojčano se ocjenjuju tek od trećeg razreda - kaže učiteljica. Važan cilj slovenskih učitelja je, dodaje, naučiti učenike kako učiti, razvijati njihovu kreativnost i samopouzdanje. Zaključuje kako je osnovno obrazovanje u Sloveniji po svemu slično našem obrazovnom sustavu. Male su razlike.

- Razlika postoji u nastavnim predmetima te broju održanih sati tjedno. U šestom razredu učenici kao obvezan predmet imaju domaćinstvo - kaže. Najviše iskustva su stekle u Osnovnoj školi Savsko naselje, koja je jedna od 54 ljubljanske škole. Ravnateljica Verica Šenica Pavletić te zamjenica Tjaša Pirc Pezdirc, učiteljici Lončarić-Časar i logopedici Sandri Šenkiš predstavile su slovenski školski sustav, školu, kurikul i projekte.

- To je škola koja živi s mnogo projekata tijekom godine. Imaju čak i svoj bazen koji koriste učenici te škole, ali i drugih osnovnih škola u Ljubljani. Kroz igru uče gradivo te nastavu često provode na terenu - kaže. Posebno je se dojmilo što udžbenike učenicima financira ministarstvo te su ih na kraju godine obvezni vratiti.

- Svaki učenik ima mogućnost boraviti u produljenom boravku, koji također financira ministarstvo. Škola je opremljena vrhunskom tehnologijom - prepričava iskustva Petra Lončarić Časar. Tijekom boravka u Ljubljani učiteljice su svakodnevno nazočile nastavi te su mogle vidjeti kako rade učitelji i kako se u nastavu integriraju djeca s posebnim potrebama.

- OŠ Savsko Naselje uključena je također u Razvojno-demonstracijski centar osnovnih škola Slovenije čija svrha je razvoj novih koncepata, modela, metoda i didaktike te nove alate i pripomoć u učenju. Ideja je izrasla iz potrebe da se primarni kruti školski sustav pokuša promijeniti, nove generacije zahtijevaju promjene u području obrazovanja. Novi obrazovni pristupi se razvijaju mnogo brže nego što oni mogu slijediti krute zakone i pravila. Kod novih generacija kruta škola brzo postaje dosadna, a to dovodi do gubitka motivacije za učenje i istraživanje. Pod pokroviteljstvom Instituta Josef Stefan odlazi se na snimanje izvođenja nastave – primjeri dobre prakse. Ti primjeri dostupni su putem interneta - kaže Petra. Učiteljice iz Varaždina bile su na jednom takvom snimanju u Stičnom, nedaleko od Ljubljane. Kao primjer dobre prakse snimao se sat engleskog jezika u drugom i šestom razredu.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.