Krstičević se ispričao Marasu: Služili ste vojni rok, svaka čast

U Saboru su se ponovno sukobili vladajući i oporba oko istražnog povjerenstva za Agrokor. Nikola Grmoja (Most) skuplja potpise kako bi u proceduru pustio izmijenjenu odluku o njegovom osnivanju kojom se iz djelokruga rada povjerenstva izbacuje dio vezan za kvalitetu financijskih izvješća koncerna Agrokor. Za sada ima podršku svojih kolega iz Mosta, Ivana Lovrinovića, Gorana Aleksića te Silvana Hrelje, a očekuje i podršku SDP-a.  

- Samim time više nismo u nikakvom sukobu ili koliziji s istragom koja se trenutno vodi. Očekujem od predsjednika Sabora da to hitno stavi na raspravu i glasovanje kako bi izabrali potpredsjednika povjerenstva, ali i kako bi otklonili bilo kakve argumente iako je ta HDZ-ova argumentacija šuplja, da se mi kosimo s istragom koja je u tijeku - poručio je Grmoja. 

Naveo je da i su svi osumnjičeni u slučaju Agrokor pušteni na slobodu jer je sav dokazni materijal u financijskoj forenzici odnosno financijskim izvješćima. 

- Gospodo iz HDZ-a slomljeni ste i nemate druge sada nego podržati ovaj prijedlog - rekao je Grmoja. 

'Snimio sam sastanak povjerenstva'

Pozvao je zastupnike da se promijeni odluka te da se izabere potpredsjednik povjerenstva. Izvijestio je i da je prijedlog da potpredsjednik povjerenstva bude Milijan Brkić, a da on bude tajnik. S obzirom na to da HDZ često zna izigrati dogovore, Grmoja je izvijestio kako je snimio cijeli prvi neformalni sastanak povjerenstva. 

- Nema više nikakvog razloga da saborsko istražno povjerenstvo ne krene s radom. Gotovo je više s navlačenjem javnosti, bježanjem od povjerenstva. Nikakva argumentacija HDZ-a više ne stoji. 

Narod očekuje punu istinu o Agrokoru, da pred povjerenstvo dođu svi koji su stvorili Ivicu Todorića i ovakav Agrokor, svi premijeri, ministri financija, šefovi porezne uprave, Hanfe i HNB-a i da odgovorimo na pitanja koja muče javnost - ustvrdio je Grmoja koji je zastupnicima poručio da sada mogu pokazati jesu li za istražno povjerenstvo ili nisu. 
 
Marija Jelkovac (HDZ) poručila je Mostovcu da ga se "ne boji, iako je vikao u sabornici". 

- Vi igrate svoj igrokaz. Što se tiče HDZ-a i mog stava dobro ga znate i nismo ga mijenjali od prvog dana. Sukladno zakonu vrlo je jasno kad mi kao povjerenstvo trebamo prestati s radom. Ne bi bilo dobro, da ne kažem higijenski da istovremeno s postupkom pred sudbenim tijelima provodi paralelno drugi postupak pa ni ovdje u Saboru. Paralelizam nije dobar. Time se na neki način kontaminira područje, jer se o istom pitanju ne može paralelno voditi dva postupka da se ne dovede u pitanje pravilnost i zakonitost vođenja postupka pred sudbenim tijelima - kazala je Jelkovac. 
Upitala je Grmoju zna li on što će pisati u rješenju o provođenju istrage i hoće li se ona možda proširivati. 

- Ne znate, kao što ni ja ne znam. Mi ne možemo tako funkcionirati. To ne bi bilo zakonito i to ne bi bilo dobro. Znate koja je razlika između vas i nas. Vi iz Mosta ste populisti, a mi smo legalisti. Nemojte prolijevati nepotrebno žuč. HDZ se ne boji ničega, dokazali smo to donošenjem zakona, Ovo što danas gledamo je posljedica poteza koje je povukla Vlada. Da nije bilo lex Agrokora pitanje je koji scenarij bi danas gledali te kojim pitanjima bi se danas bavili. Nemojte stalno dizati maglu- poručila je Jelkovac. 

Maras podržao Grmoju

Gordan Maras (SDP) podržao je prijedlog Nikole Grmoje da se izmjeni odluka o djelokrugu rada povjerenstva. 

- Jasno je tko skriva i tko ne želi. Svi govore da HDZ skriva istinu i nije mu u interesu  radi povjerenstva. O ovoj temi treba govoriti u Saboru jer svima je jasno da je HDZ jednako Agrokor. Tražimo od Ante Ramljaka da objavi koliko platio starih obveza medijima koji su imali potraživanja prema Agrokoru i tako pomogao Vladi da preko medija vrši PR akciju koju vidimo ovih dana. Odakle pravo Ramljaku da isplaćuje stara potraživanja medijima, a da drugi dobavljači čekaju. Zbog čega tako evidentno kupuje medije kako bi Vlada mogla kontrolirati što se objavljuje- upitao je Maras.   
Pozvao je Ramljaka da uplati i dobavljačima dugovanja, a ne da od njih traže da se odreknu dijela starih potraživanja. 

- Agrokor se sada nažalost ponaša kao i prije, samo sada njime upravlja Matrina Dalić, Ante Ramljak i Andrej Plenković - rekao je. 
Maras je ustvrdio i kako se nervoza koju pokazuje HDZ po ovom pitanju vidi iz izjava ministra Zdravka Marića koji je protiv njega najavio tužbu zbog izgovorenu riječ u sabornici.
 
- Nećete nas spriječiti da nastavimo govoriti istinu. Gospodo iz HDZ-a nećete nas zastrašiti i pokolebati - zaključio je. 

Krstičević Marasu: Nikad niste služili vojni rok!

Nakon stanke oko istražnog povjerenstva za Agrokor u Saboru je nastavljena rasprava o Zakonu o domovinskoj sigurnosti, ali strasti između vlasti i oporbe nisu se smirile. Ministar obrane Damir Krstičević poručio je Gordanu Marasu da nikada nije služio vojni rok. SDP-ovac je kroz institut povrede poslovnika pokušao odgovoriti ministru, ali predsjedavajući Furio Radin to mi nije dopustio. Nakon što mu je uskratio riječ, Maras je odbio sjesti. HDZ-ovci su mu iz klupa dovikivali da sjede.

- Neću sjesti. Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem - uzvratio je Maras na dovikivanja. 

Zbog uzavrelih strasti u sabornici Arsen Bauk (SDP) zatražio je stanku: 

- Maras je vojsku služio na Črnomercu i u Muzilu u Puli - rekao je Bauk. 

Predsjedavajućem je zamjerio što zastupniku nije dopustio zastupniku da ispravi netočne tvrdnje ministra.

- Nakon stanke opet stanka jer se netko uvrijedio. Gdje je tome kraj? Ne poštuje se predsjedavajući, zastupnik se ponaša kao da je iznad predsjedavajućeg. Oni su uvijek u pravu, kao mala djeca kojima uzmete igračku. Mislim da tome treba doći kraj - poručio je

Josip Borić (HDZ). Prozvao je oporbu da želi voditi sjednicu Sabora, Vladu i državu. 

- Malo vas se previše pustilo proteklih mjeseci. Smanjite nervozu, niste uvijek u pravu - zaključio je HDZ-ovac. 

Aleksić: Dopuštamo bankama da pelješe ljude

Javio se i Goran Aleksić (SNAGA) koji je želio ukazati na to kako je njegov zakonski prijedlog o zaštiti potrošača stavljen kao posljednja točka na današnjem dnevnu redu, što znači da će se o njemu raspravljati tek navečer. Za tako bitan Zakon, Aleksić smatra da to nikako nije uredu, a zamjerio je kolegama zastupnicima zbog cirkusa i sazivanja stanki te dodatnog odugovlačenja rasprave. 

- Zamolio sam opoziciju da ne prave predstavu, da ne traže previše stanki. Nitko me nije poslušao, ja sam mali pas, a samo veliki psi imaju pravo. Žalosno je da smo u takvoj situaciji, da dopuštamo bankama da pelješe hrvatske građane, da Zakon koji je bitan za građane stavljamo na dnevni red u ponoć. Ovi ljudi koji su trenutno u Saboru ne predstavljaju njihov interes. Interes građana Hrvatske je pravo i pravda, a zastupnika je predstava! Ova predstava nema početka ni kraja - poručio je Aleksić objasnivši kako je sud presudio da su banke nezakonito povećavale kamatne stope i da se tako ne smiju više ponašati te zašto su Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o zaštiti potrošača koje je predložio važni.

- Međutim, one su nastavile, a HNB ih nije spriječio u tome. Jedini način da ih se spriječi je zakonodavna vlast. Oba zakona koja sam predložio odbijeni su od Vlade, s obrazloženjem da je potreban drugi model. Radi se o tome da se neće poštivati pravo i pravda, da se građane neće izvući iz toga što im rade banke. Bankama se pomaže u kriminalu, u pelješenju hrvatskih građana kroz povećane kamatne stope koje su povećane na nezakonit način, a u tome im pomaže vlast i HNB - rekao je Aleksić.

SDP- ov Gordan Maras ipak je tijekom dana  u raspravi o Zakonu o domovinskoj sigurnosti  uspio doći do isprike ministra Krstičevića koji ga je prozvao da nije služio vojni rok.  

- Tijekom dana ste u raspravi rekli da ne želim vojni rok, da ga nisam služio te da je to moj odnos kao zastupnika prema Hrvatskoj. Kakav je to odnos prema Hrvatskoj svih onih koji nisu služili vojni rok, zbog čega je to po vama negativno? Da li isto tako primjenjujete i na vašeg šefa, Andreja Plenkovića, koji je izbjegao služiti vojni rok i koji je sve ovo devedesetih promatrao sa sigurne udaljenosti? Pretpostavljam da se častan čovjek, a da je ono što ste izrekli laž. Očekujem od Vas ispriku jer ja jesam služio u hrvatskoj vojsci - poručio mu je Maras. 

Krstičević mu se zbog te izjave naposlijetku i ispričao.  

- Vi ste kazali stav o pitanju borbenog zrakoplovstva, rekli ste da to ne želite. Na to sam ja rekao tu priču po pitanju vojnog roka. Da, dobio sam informaciju da ste služili vojni rok, ja vam čestitam i drago mi je da ste ga služili. Kao čovjek vam se ispričavam u Hrvatskom saboru. Svaka čast -  poručio mu je Krstičević dodajući kako poštuje i sve one koji nisu služili vojni rok.

Zekanović: Udruge koje se zalažu za ravnopravnost LGBT zajednice ne bi trebalo financirati

Nakon rasprave o Zakonu o nacionalnoj sigurnosti, zastupnici su raspravljali i o izvješću Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Hrvoje Zekanović (HRAST) kritizirao je Zakladu zbog izdašnog financiranja udruga koje, kako on smatra, ne bi trebalo financirati, kao što su i udruge koje se zalažu za ravnopravnost osoba iz LGBT zajednice.

Na to mu je predsjedavajući Furio Radin dobacio da saborski zastupnici poštuju različitosti, ali Zekanović je imao odgovor. 

- Da, ali im nećemo dati proračunski novac - rekao je.
Kritizirao je i financiranje Centra za mirovne studije kojem je, kaže, glavna aktivnost bila da se ne održi vojni mimohod u Zagrebu. 

SDP-ov Darko Klarić ostao je šokiran Zekanovićevim izjavama. 

- S takvom mržnjom već dugo nije netko nastupio u Saboru. Ovo je katastrofa, u parlamentu se ovako ne bi trebalo razgovarati - rekao je Parić.

Umirovljenici su nam siromašni, uvijek iste udruge dobivaju novac

Saborski klubovi u četvrtak su, razmatrajući Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prošlu godinu još jednom upozorili na siromaštvo i težak položaj hrvatskih umirovljenika, ali i poručili kako će mirovine moći porasti tek kad se značajnije poveća broj osiguranika, odnosno zaposlenih.

Koliko su naši umirovljenici siromašni govori i podatak da ih gotovo 95 tisuća ima mirovinu manju od 500 kuna, rekla je Dragana Jeckov (SDSS) zapitavši se kako uopće preživljavaju. Izgleda da umirovljenici nisu stup ovog društva, da nisu nosili teret njegove izgradnje, tako su degradirani, primijetila je zastupnica.

Zavod je na kraju prošle godine evidentirao 1,2 milijuna korisnika i 1,4 milijuna osiguranika, omjer između te dvije skupine bio je 1 : 1,17, godinu prije bio je 1 : 1,15.

Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto.

Zabrinjava nizak udio prosječne mirovne u prosječnoj plaći, baš kao i porast broja invalidskim mirovina za čak 33 posto, kaže Mirando Mrsić (SDP) i ističe da se bez 400 do 500 tisuća novozaposlenih neće moći održati ni zdravstveni, ni mirovinski sustav.

Bunjac: Smanjimo zastupnicima plaće na 500 kuna

I HNS-ova zastupnica Božica Makar priznaje da će se o značajnijem povećanju mirovina moći razmišljati tek kad se poveća broj osiguranika i to "za najmanje sto tisuća". Treba zadržati svakog građanina da ostane u Hrvatskoj, u suprotnom trebat će razmišljati o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, rekla je Makar. 

Njezina konstatacija da su mirovine "stvarno niske" i da nisu dovoljne za pokriće osnovnih potreba, ali da "treba biti svjestan realnosti", razljutila je Branimira Bunjca (ŽZ) koji je predložio da se svim zastupnicima plaće smanje na 500 kuna, te da je to realnost dok se ne nađe način da se poboljša položaj umirovljenika.

Siguran sam da bi do 1. studenoga dobili niz kreativnih rješenja, a mirovine se povećale, rekao je Bunjac koji je Vladu prozvao da ne rješava problem umirovljenika.

Zapitao se i tko bi to useljavao u Hrvatsku, te ustvrdio da bi to bili samo oni koji imaju manje od nas, konkretno građani BiH, Crne Gore, Makedonije...

Klubovi su pohvalili rad samog Zavoda, koji je na kraju prošle godine zapošljavao 2597 radnika, 84 manje nego godinu prije.

Zekanović: Godinama iste udruge dobivaju novac

Sabor je raspravio izvješća o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za prošlu i pretprošlu godinu, pri čemu je Hrvoje Zekanović (Hrast) ustvrdio da se novac već 15 godina dijelio udrugama po svjetonazorskom i ideološkom ključu, "a ne kako je trebalo".

Pobrojao je tko je sve dobivao novac, te naveo da je to bila i Documenta Vesne Teršelić koja je "eksplicitno" rekla da je Domovinski rat bio građanski. Ta udruga isključivo služi za revizionizam, za širenje neistina o Domovinskom ratu, ustvrdio je Zekanović i poručio da je protiv toga da uvijek iste udruge, sa istog, lijevog spektra, po inerciji godinama dobivaju novac.

Neka se u nevladine udruge pošalje financijska policija i neka se same financiraju, predložio je nezavisni zastupnik Željko Glasnović.

Moji su stavovi suprotni Documenti, no aktivizam je u društvu bitan, rekao je Miro Bulj (Most), koji je problematizirao kriterije podjele novca, te broj zaposlenih u Nacionalnoj zakladi.

Sladoljev: Za dobiveni novac iphone 'sedmica'

Mostov zastupnik Marko Sladoljev traži bolju kontrolu novca koji dobiju udruge. Imam informaciju da je čelnik jedne udruge za dobiveni novac od Zaklade kupio iphone 'sedmicu', naveo je zastupnik.

Rad Zaklade godišnje stoji oko 4 milijuna kuna, dobar dio pokriven je iz tehničke pomoći Europskog socijalnog fonda, u Zakladi je 10-ak zaposlenih u nacionalnom odjelu te 20-ak na programskom i financijskom praćenju udruga koje su dobile sredstva iz ESF, a kriterije financiranja propisala je Vlada, rekao je Luka Bogdan, zamjenik ravnateljice Zaklade.

Nužno je suzbijati homofobiju i nasilje prema LGBT osobama

Na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova o suzbijanju nasilja nad LGBT osobama u Hrvatskoj dominirale su poruke o nužnosti suzbijanja homofobije i nasilja, a kako se dvoipolsatna rasprava većim dijelom odvijala pred samo tri saborska zastupnika, Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ocijenila je da je riječ o "poražavajućem odazivu zastupnika". 

Posebno je upozoreno da je to nasilje nužno tretirati kao kazneno djelo zločina iz mržnje, a ne kao prekršajno, što je epilog u većini slučajeva. Istaknuta je i potreba edukacije kako bi se suzbile predrasude prema toj populaciji u svim sferama, od školstva preko zdravstva do sudstva.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je kako se među pritužbama koje prima, 3,3 posto odnose na spolnu orijentaciju, a 2,7 na rodni identitet i izražavanje. Upozorila je kako kod LGBT osoba vlada nevoljkost za pritužbe na nasilje institucijama zbog srama, nepovjerenje u rad policije i državnih odvjetništava, straha od dodatne viktimizacije i stigmatizacije, od dugotrajnih procesa, od počinitelja, od malog broja kazneno-pravnih postupaka i neprepoznavanja zločina iz mržnje.

Ljubičić je predstavila i istraživanje po kojem 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra bolešću, 50 posto bi homoseksualcima zabranilo javno nastupanje, 65 posto misli da homoseksualne osobe ne bi trebale isticati svoju orijentaciju, dok 29 posto smatra da homoseksualnim osobama treba zabraniti rad na poslovima s djecom.

Ustvrdila je i da ne možemo govoriti o smanjivanju nasilja nad LGBTIQ osobama, jer je, prema istraživanju udruge Zagreb Pride, čak 75 posto doživjelo neki oblik nasilja zbog spolne orijentacije i rodnog identiteta.

Zaključila je da u javnom prostoru ima govora mržnje od javnih osoba, da su pripadnicima LGBT populacije uskraćivana prava koja imaju heteroseksualne osobe te da je potrebna široka javna osuda homofobnih ispada i izjava kao apsolutno neprihvatljivih. Također je istaknula i stalnu potrebu osvještavanja statusa LGBTIQ osoba kroz odgojno-obrazovni sustav, edukacije, javnu osudu i reakcije institucije i političkih elita u pravcu zahtijevanja da se problemi riješe.

U raspravi su sudjelovali predstavnici desetak LGBTIQ udruga, pri čemu je Gabrijela Ivanov iz K-zone i Vox Feminae upozorila da se suočavaju s diskriminacijom na radnom mjestu. Neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu doživjelo 75 posto homoseksualnih osoba, no, samo ih je 11 posto uznemiravanje prijavilo poslodavcu zbog nepovjerenja, kazala je Ivanov.

Mladen Kožić iz udruge Dugine obitelji kazao je kako žele pravno regulirani obiteljski život, te da ih se uvede u Obiteljski zakon.

Sanja Juras iz lezbijske grupe Kontra upozorila je na "alarmantnu homofobiju u pravosuđu" te navela slučaj u kojemu je oštećeni tri godine bio žrtva 20 napada, što verbalnih, što fizičkih, no, kazne su, unatoč prijavama, izostale.

Mia Gonan iz Zagreb Pridea zatražila je da se počne raditi na zakon o rodnom identitetu koji bi se temeljio na samoodređenju.

Ako se želimo baviti nasiljem nad LGBT osobama, onda se treba baviti promjenom prevladavajućeg stava da su te osobe manje vrijedne te upozoriti da je svako nasilje nedopustivo, ustvrdila je Iva Tomečić iz Crol.hr-a, upozorivši na "ledenu šutnju vladajućih na ispade klerikalne desnice". Smatra i kako su potrebne oštrije kazne za nasilnike, ali i za roditelje koji homoseksualnu djecu tjeraju na ulicu.

Sanja Stanojević iz udruge roditelja transrodne djece Transparent kazala je kako je državni aparat zatvoren prema njima zbog čega nisu u mogućnosti osigurati im temeljna ljudska prava, što nerijetko dovodi do samoubojstava ili samoozljeđivanja djece.

Martina Horvat iz organizacije LORI požalila se na lošu suradnju s obrazovnim institucijama, pogotovo Ministarstvom znanosti i Agencijom za znanost. Obrazovne vlasti trebaju napraviti iskorak i pokazati interes za suzbijanje homofobije, smatra Horvat, dodavši da su im pripremili Smjernice za suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije.

Dvoipolsatna rasprava većim se dijelom odvijala pred samo tri saborska zastupnika, a Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ocijenila je da je riječ o "poražavajućem odazivu zastupnika". Ustvrdila je da postoji veliki disbalans između propisa i sudske prakse te pozvala da se radi na osvješćivanju sudaca, ali i jačanju društvene svijesti o prihvaćanju raznolikosti koja je, neovisno o obrazovanju, na niskoj razini zbog čega u javnom prostoru imamo velike količine govora mržnje i netolerancije.