'Netko je masakrirao i derogira strategiju koju je donio Sabor'

Saborski zastupnici ušli su u pretposljednji tjedan zasjedanja, a pred njima je još puno posla. Na samom početku današnje sjednice u saborske klupe sjela je Dragana Jeckov i prisegnula umjesto SDSS-ovog Mile Horvata koji je postao državni tajnik. Potom je Mostovac Nikola Grmoja zatražio stanku kako bi progovorio o funkcioniranju Sabora i dodnošenju odluka. 

Na današnjem dnevnom redu šest je zakona od 30 koje zastupnici punom parom moraju proći ovaj tjedan, među ostalim i onaj nezavisnog Marina Škibole o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, a koji je predložio u zamjenu za podršku Gordana Jandrokovića (HDZ) za predsjednika Sabora. 

'Ne smijemo srljati u sporazume'

Nikola Grmoja u ime Kluba zastupnika Mosta poručio je da oni kao zastupnici moraju štiti glas naroda, a ne biti glasačka mašinerija. 

- Sabor mora biti centar političke moći i mjesto na kojem se donose najvažnije odluke. Ne smije nam se dogoditi da se odluke donose negdje drugdje, a da smo mi samo glasačka mašinerija, kao što je to bilo sa Zakonom o koncesijama. Ne smije nam se dogoditi da srljamo u sporazume dok nismo ispitali kakve sve implikacije i utjecaje imaju na hrvatsko gospodarstvo kao što je to bilo sa trgovačkim sporazumom s Kanadom. Zašto niste podržali prijedlog Mosta da se taj sporazum pošalje u drugo čitanje? Što bi sad naš predsjednik Gordan Jandroković dao da se vratimo u 2009. kada je bio ministar vanjskih poslova pa da može preporučiti HDZ-ovcima da se čvršće postavimo prema Arbitražnom sporazumu sa Slovenijom? Što bi dao Vladimir Šeks, što bi dali svi HDZ-ovi zastupnici, sadašnja ministrica vanjskih poslova, da se vratimo u 2009.? Molim vas kao kolege, nemojmo biti glasačka mašinerija, nemojmo biti odgovorni Plenkoviću, Petrovu, Bernardiću, budimo odgovorni samo hrvatskom narodu - poručio je Grmoja dodavši kako povijest pamti svaki potez.

- Povijest pamti da smo kolege Bulj, Sladoljev i ja skupljali potpise 2009. protiv Arbitražnog sporazuma dok se u Saboru izglasavao, ali nismo skupili dovoljno za referendum. Povijest pamti gdje je bio Bulj, Sladoljev, a gdje Jandroković - zaključio je Grmoja. 
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuo je po završetku Grmojina govora kako Arbitražni sporazum nema važnost za Hrvatski sabor.

- Zastupnici su poništili taj sporazum, samo da znate i to - rekao je Jandroković. 

Zastupnici su najprije kratko raspravili prijedlog Zakona o prestanku važenja Fonda za naknadu oduzete imovine i izjasnili se da će podržati da se Fond pripoji Ministarstvu financija. 

Potom su prešli na prijedlog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim u RH koji je predložio nezavisni zastupnik Marin Škibola, a koji ide po hitnom postupku. Vlada je već dala pozitivno mišljenje na prijedlog Zakona, no jednako tako podnijela je više od deset amandmana, a amandmane su podnijeli i SDP-ov Peđa Grbin i Goran Aleksić iz Snage. 
Kako je istaknuo Škibola, Zakon bi trebao pomoći dužnicima RBA i drugih zadruga koje su davale kredite s nepovoljnim uvjetima iako za to nisu imale odobrenja nadležnih državnih tijela.

- Određeni neovlašteni vjerovnici iskoristili su pravne praznine i napravili paralelni financijski sustav. Problem sa štedno-kreditnim zadrugama koje nisu imale dozvole, povlači se od sedmog saziva Sabora, kroz osmi, pa evo do devetog. Predstavnici zadruga uopće nisu pregledavali kreditnu spodobnost građana, što je uobičajeno, i postavlja se ključno pitanje zašto to nisu radili. Glavni motivi bili bi uzrpacija imovine i nekretnine, prvenstveno one uz more koje imaju veliku vrijednost. Na početku su kamate bile dva posto, a onda su rasle i do 10 posto. Same zadruge su priznale da imaju 3000 ugovora s hrvatskim građanima, iako mi mislimo da ih ima i puno više. I onda imamo vše od 500 deložacija, 10-ak suicida, a veliki broj ljudi je i obolio. Krediti zadruga ugovarali su se putem posrednika, a neki su dobivali čak 30 posto od ukupnog iznosa kredita. Novac se nosio u vrećama preko hrvatske granice, a HANFA i DORH su propustili to uočiti. Država je oštećena. Ovim Zakonom eliminirat će se siv paralelni financijski sustav i zaštititi građani koji su oštećeni - istaknuo je Škibola. 

SDP-ov Peđa Grbin istaknuo je kako je zajedno s Goranom Aleksićem iz Snage podnio amandman kojim su predvidjeli primjenu ovog Zakona i na potrošačke ugovore. 

HDZ-ov Ante Babić poruio je Škiboli da je kontradiktoran. 
- Rekli ste da su kreditne institucije obavljale svoju djelatnost u Hrvatskoj neovlašteno i spomenuli ste nebrigu i nespremnost države, a danas zapravo vidimo prijedlog ovog Zakona u Hrvatskom saboru. Dakle, država jest institucija koja se brine posebice o ugroženim građanima, ugroženim kategorijama u našem društvu, i ja i svi mi imamo ovdje empatiju prema tim ljudima - poručio je Babić. 

Goran Aleksić (Snaga) istaknuo je kako su kreditne institucije davale kredite građanima koji nisu kreditno sposobni.

- Te zadruge nisu bile ovlaštene davati kredite u RH. Njihovi posrednici nisu bili ovlašteni djelovati na način na koji su djelovali. U vrijeme dok su djelovali država nije ništa učinila da to spriječi, pa vjerujem da i zbog toga što možda nije imala dovoljno saznanja o tome. Često se govorilo kako je HNB to trebala spriječiti. Ovaj put moram reći da HNB uistinu to nije mogla spriječiti jer HNB ima ingerenciju samo na legalnim institucijama, a ne na ilegalnim. Ilegalnim institucijama bave se neki drugi organi, a ne HNB - istaknuo je Aleksić dodavši i kako se Škibola pokazao kao vješt zastupnik.

- Marin Škibola je pokazao da je vješt političar i uspio je progurati to rješenje, da se ono donese i ja sam jako zadovoljan da je do toga došlo. Osobno ću podržati taj Zakon i vjerujem da će ga podržati i svi ostali zastupnici - rekao je.

Ivan Pernar iz Živg zida također je podnio amandman i ukazao na problem. 

- RBA zadruga predosjeća da bi ugovor mogao biti proglašen ništetnim. Po brzinskim mjerama gura nekretninu na dražbu i prodaje ju svojoj sestrinskoj firmi RBU nekretnine, kao što se dogodilo kod Motovuna. Čak i kad bi se ugovor proglasio ništetnim, te firme kćer će nastaviti deložirati ljude. Zato sam predložio amandman. Ukoliko je nekretnina već prodana na dražbi da se ne može deložirati ovršenik sve dok, pazite misao, ne utvrdi je li prvotni ugovor bio ništetan ili ne. Ako je bio, nekretnina se mora vratiti ovršeniku -  rekao je Pernar. 

'Netko je pod okriljem noći izmijenio pravac'

Sabina Glasovac, SDP-ova saborska zastupnica, žestoka pobornica kurikularne reforme i kritičarka sadašnjeg vodstva, u utorak je u Hrvatskom saboru oštro reagirala na izmjenu Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja. Uoči sjednice Posebnog stručnog povjerenstva na kojoj će sudjelovati i premijer Andrej Plenković te nova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, podsjetila je kako je Strategija u Saboru donesena gotovo jednoglasno, a onda ju je netko bez znanja "masakrirao."

- Opredijelili smo se za to da ćemo omogućiti djeci obrazovanje 21. stoljeća, da ćemo osuvremeniti nastavu kroz projekt e-škole, opredijelili smo se da ćemo promijeniti način ocjenjivanja, da ćemo dati snažniju podršku djeci s poteškoćama i manjinskim skupinama...- nabrojala je Glasovac pa istaknula kako je Akcijski plan promijenjen.

- Netko je odlučio pod okriljem noći, daleko od očiju javnosti izmijeniti potpuno pravac koji je dao Sabor, najviše tijelo u RH. Netko je napravio novi Akcijski plan provedbe strategije, netko si je uzeo za pravo da masakrira i derogira strategiju koju je donio Sabor. Mijenjano je 120 mjera bez znanja Sabora, izbačeno je 11 ciljeva i dodano 12 novih bez znanja Sabora- poručila je Sabina Glasovac (SDP).

Bivši ministar obrazovanja i SDP-ov zastupnik Željko Jovanović poručio je da predsjednicu Povjerenstva Dijanu Vican i Povjerenstvo treba razriješiti.

- Jedino što premijer danas može učiniti je razriješiti Povjerenstvo koje vodi Dijana Vican jer je pokazala da nije dorasla zadatku i da radi ono što nije u njezinom ovlastima. Strategija koja je definirala na koji način osigurati da hrvatsko obrazovanje od vrtića do doktorskog studija bude obrazovanje 21. stoljeća ne može se mijenjati akcijskim planovima. Strategija je okvir koja kaže što točno treba učiniti, a Akcijski plan to treba provesti u djelo. Dijana Vican je učinila potpuno suprotno i time diskvalifiricala sebe za obavljanje ovog posla. Očekujem da premijer s ministricom osigura da se strateghija provede u djelo, a to Vican više ne može ulčiniti. Učinila je nešto što je nespojivo s onim što je cijelog života radila. Nakon što se za mandata ministra Barišića vrijeđalo djecu s posebnim potrebama, sada se napada manjine, zaista ne razumijem - rekao je Jovanović.

HDZ-ova Vesna Bedeković poručila je kako nastavak svih aktivnosti u obrazovanju nije upitan, a istaknula je kako se radi o medijskom linču. 

- Prestanimo dizati tenzije, nemojmo dodatno politizirati ovu situaciju i pričekajmo sastanak. Nemojte nasjedati na medijski linč koji se opet diže i razmislite o tome kome je u interesu ovaj medijski linč te da ometa aktivnosti koje su u tijeku? Onima koji nisu bili u stanju dovršiti kurikularnu reformu pa su okrenuli priču da je kurikularna reforma zaustavljena. Ništa nije zaustavljeno- rekla je Bedeković.

Lovrinović: Ovo je zakon nade

Tomislav Žagar je u ime Mosta u nastavku rasprave o Škibolinom prijedlogu  Zakona o ništetnosti ugovora istaknuo kako će Most podržati Zakon i amandmanem, ali i poručio kako se ne smije ulijevati nada ljudima u nešto što u praksi možda neće biti provedivo. 

- U prijedlogu je navedeno kako će ovaj Zakon sanirati i znatno umanjiti nastale neželjene posljedice prema najmanje 100.000 građana. Mi moramo biti vrlo oprezni. Ono što svakako ovdje u ovom Visokom domu ne smijemo raditi je ulijevati ljudima nadu za nešto što možda u praksi neće biti provedivo, a na to su kolege upozoravali. Sporni ugovori sklapani su u periodu od 2000. do 2010. godine, prošao je znatan tok vremena i sad je pitanje što je s nekretninama koje su prodane trećoj osobi? Nadalje, ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora obvezan je vratiti stvari u stanje koje je prethodilo sklapanju ništetnog ugovora. Zaključna strana koja nije kriva za sklapanje ništetnog ugovora morala bi dobiti zadovoljštinu i osjećaj pravne sigurnosti i osjećaj uspostavljene vladavine prava zajamčene Ustavom. Međutim u članku 7. stavak 2. kaže: „Ugovaratelj koji nije kriv za sklapanje ništetnog ugovora dužan je drugom ugovaratelju koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora vratiti ukupno primljeni iznos na kojeg se ne obračunava kamata.“ I sad se postavlja pitanje kako će uopće biti moguće da taj čovjek sad u ovom trenutku ili pravna osoba vrati taj novac koji je dobio u onom trenutku ako je već i tad bio kreditno nesposoban - poručio je Žagar. 

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) nazvao je ovaj Zakon "zakonom nade". 

- On će biti velika pomoć građanima koje su državne institucije ostavile na cjedilu. a
A sve je to pokazatelj kaosa na hrvatskom kreditnom tržištu dok regulatori ne odrađuju svoj posao - rekao je Lovrinović. 

HDZ-ov Josip Borić istaknuo je kako po prvi put u pravni sustav unosimo Zakon koji treba riješiti dilemu koja se pojavljivala godinama. 

- Donošenjem predloženog Zakona dodatno će se urediti naš pravni sustav. No, njegovim donošenjem nitko nema pravo očekivati da je sve riješeno. Tek tada počinju mogućnosti koje imaju dužnici. Svatko za sebe od njih će razmisliti i ponuditi svoja rješenja temeljem dokumentacije koju ima i iskustava koja ima - poručio je Borić.

I SDP će Škibolin Zakon podržati. Boris Lalovac istaknuo je kako je Zakon pravno dobro postavljen, a smatra i da ga je Vlada dodatno popravila svojim amandmanima. 

No, upitao se kako je moguće da austrijska nadzorna tijela nisu pitala sporne zadruge što su radili u Hrvatskoj. 
- Kako Austrija koja štiti građane i njihove institucije nije došla i pitala ih što to rade po Hrvatskoj -  pita se Lalovac.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak uoči sastanka Posebnog stručnog povjerenstva za obrazovanje u Banskim dvorima kratko je poručila kako od njega očekuje puno.

- Osobno bih istaknula tri teme. Prvo, jasno je da se Akcijski plan mora temeljiti na Srategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donip Hrvatski sabor. Drugo, rad Povjerenstva mora biti otvoren, transparentan i na taj način možemo o njemu prosuđivati. I treće, nama u Ministarstvu i meni kao ministrici izuzetno je važno da Akcijski plan bude donesen u razumnom roku, brzo, da bude provediv i da se temelji na Strategijj. Nama je to važno zbog proračuna i povlačenja europskih sredstava. U tom smislu očekujem odgovore i suradnju Posebnog stručnog povjerenstva- poručila je ministrica Divjak.