'Drago mi je što novi Zakon o braniteljima usvajamo u Kninu'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je na početku sjednice Vlade u Kninu izrazio zadovoljstvo što će se na njoj usvojiti prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. 

POGLEDAJTE VIDEO:

"Posebno mi je drago da ćemo nakon velikog truda svih resora, a posebno ministra branitelja Tome Medveda i svih ostalih, usvojiti prijedlog zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. To je više od simbolike. To je rezultat našeg programa ali i želje za pravičnim, cjelovitim zakonom koji će fiskalno održivo regulirati prava branitelja i njihovih obitelji", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako će se novim zakonom popuniti praznine i korigirati nedostaci ii nepravde koje su dosad postojale.

Zahvalio vatrogascima

Plenković je također zahvalio brojnim vatrogascima, pripadnicima Oružanih snaga, Crvenom križu i svima drugima koji su u vrijeme velikih vrućina nesebično gasili požare i spasili ljudske živote i doprinijeli da nijedan infrastrukturni objekt nije nastradao.

Najavio je da će se najesen napraviti analize i izvući pouke kako bi u tom segmentu u budućnosti bili učinkovitiji, brži i koordiniraniji.

Također je čestitao vaterpolistima na osvojenom naslovu svjetskih prvaka te najavio primjereno nagrađivanje i njih i svih ostalih koji promoviraju Hrvatsku.

Spomenuo je i uspjeh mladih hrvatskih robotičara, kao nositelja budućnosti razvoja Hrvatske te je dodao da će im najesen pripremiti prijem u Vladi.

'Šibensko-kninska županija raste na svim područjima'

Župan Goran Pauk zahvalio je premijeru na tome što se sjednica održava u Kninu, naglasivši da Šibensko-kninska županija ravnomjerno raste u svim područjima te da njezina bogata raznovrsnost nudi predispozicije za daljnji razvoj. 

Napomenuo je da nije uvijek bilo lako, budući da je ta županija bila jedna od onih koje su najviše bile pogođene ratom.

"Međutim, rast je takav da ga više nitko ne može zaustaviti. BDP je s 29.000 kuna po glavi stanovnika 2000. godine narastao na 61.500 kuna, a index razvijenosti narastao je sa 63 na 81 posto", rekao je.

Dodao je kako je u infrastrukturu uloženo preko 10 milijuna kuna, a da je prioritet izgradnja brze ceste Šibenik - Drniš - Knin, te je u tom smislu zamolio pomoć jer je to žila kucavica za tu županiju. 

Uz ostalo, pohvalio se i izvanrednim turističkim rezultatima i porast od 17 posto u dolascima u odnosu na prošlu godinu.

Dan uoči proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Vlada  u petak u Kninu održava posebnu, tematsku sjednicu koja je velikim dijelom posvećena tom gradu i problemima stanovnika Knina i Šibensko-kninske županije.

Na zadnjoj sjednici Vlade, prije ljetnog odmora, predviđene su 22 točke dnevnog reda, a među ostalima na njoj će se naći i Izvješće o dosad učinjenom i o budućim projektima u Gradu Kninu i Šibensko-kninskoj županiji.

Vlada time želi poslati poruku  da je tim krajevima potrebna posebna pomoć u rješavanju gospodarskih, socijalnih, razvojnih i infrastrukturnih pitanja. Riječ je o trećoj sjednici Vlade u mandatu predsjednika Andreja Plenkovića koja se održava izvan Zagreba.

Nakon sjednice, bit će potpisano 14 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, u vrijednosti većoj od 180 milijuna kuna, za projekte važne za gospodarski razvoj Grada Knina i Šibensko-kninske županije. 

Bespovratna sredstva dodjeljuju se  Centru za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut, Rekonstrukciji i opremanje poduzetničke poslovne infrastrukture "Adriatic Business Centre – ABC", te projektu  "Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke". 

Usvojen niz zaključaka i odluka kojima se jača razvoj Knina

Vlada je u petak na svečanoj sjednici u Kninu donijela niz zaključaka kojima se želi gospodarski pomoći Kninu kako bi se spriječio odlazak stanovnika iz toga grada, povećala kvaliteta života i poboljšala prometna povezanost toga grada.

Vlada je prihvatila prijedlog nabave respiratora kojima će se unaprijediti skrb i kvaliteta zdravstvene zaštite pacijentima ovisnima o trajnoj mehaničkoj ventilaciji u Općoj i veteranskoj bolnici "Hrvatski ponos" Knin u okviru djelatnosti palijativne skrbi i dugotrajnog liječenja. Cilj je da teški bolesnici koji su ovisni o umjetnim plućima budu izmješteni u Knin čime bi ta bolnica preuzela obvezu i razvitak tog dijela zdravstvene usluge. Za opremu, respiratore i monitore bit će izdvojeno više od milijun kuna iz državnog proračuna.

Vlada je prihvatila i  zaključak o darovanju nekretnina Gradu Kninu u svrhu ostvarivanja projekata za potrebe Nacionalnog parka Krka, kao i odluku o darovanju Gradu Kninu nekretnina u k.o. Knin, koje u naravi predstavljaju zemljište veličine 9400 kvadratnih metara na kojem je izgrađen Dječji vrtić Cvrčak s pratećim sadržajima.

Prihvaćena je i odluka o davanju suglasnosti i ovlaštenja za prijenos prava vlasništva i vlasničkih ovlasti na poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Gradu Kninu u vrijednosti više od 35 milijuna kuna.

Donesen je i zaključak u vezi s postupkom osnivanja zemljišne knjige za k.o. Knin. To je projekt koji je počeo 2008. ali je stao 2015. a sada se nastavlja. Do sada je odrađeno 16 posto posla.

Usvojen je zaključak u vezi s prijebojem obveza Grada Knina prema Republici Hrvatskoj nastalih temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.                                          

Prihvaćen je i zaključak o iskazivanju interesa za osiguranje stanova za djelatne vojne osobe s rasporedom službe na području Grada Knina, budući da veliki broj pripadnika Oružanih snaga koji su raspoređeni u Kninu živi u mjestima koja su više od 50 kilometara udaljena od Knina. 

Donesen je i zaključak o pokretanju projekta o suradnji s Javnom ustanovom „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ radi posjećivanja učenika osnovnih škola Gradu Kninu i stjecanja znanja o Domovinskom ratu, kao i zaključak o ustupanju pješačkog oružja i eksponata Kninskom muzeju. 

Prihvaćen je i zaključak u vezi s inicijativom za uspostavu jedinstvenog kontaktnog centra za potrebe društva Hrvatska elektroprivreda d.d. u Gradu Kninu  te zaključak o podržavanju izgradnje atletske staze u Gradu Kninu.

Prihvaćen prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu

Hrvatska Vlada u petak je prihvatila prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu i uputila ga u saborsku proceduru.

Prijedlogom zakona smanjuju se administrativne zapreke kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućio ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Prema Vladinom prijedlogu, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem javnog natječaja regulirat će jedinice lokalne samouprave, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište i Državnog odvjetništva.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države davat će se u zakup na 25 godina s mogućnošću produženja za isto to razdoblje.

Predviđa se i smanjenje niza administrativnih zapreka što će, po Tolušićevoj ocjeni, omogućiti stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog i i državnog zemljišta i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti poljorivrednoj namjeni, te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Kod utvrđivanja kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, prednost se u prijedlogu daje domicilnim vlasnicima ili posjednicima stoke koji ne ispunjavaju uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina, dosadašnjim posjednicima koji su uredno ispunili odredbe iz ugovora o zakupu, mladim domicilnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim domicilnim OPG-ovima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.

Prijedlog zakona predviđa i mogućnost prodaje zemljišta u državnom vlasništvu i to maksimalno pet hektara na u priobalju i 50 hektara na kontinentu, pri čemu će prednost imati dosadašnji posjednici.

Štromar: Energetska obnova i korištenje novih izvora energije u kninskim zgradama 

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar najavio je u petak na sjednici u Kninu da će Ministarstvo tijekom jeseni objaviti novi poziv za energetsku obnovu i korištenje novih izvora energije u zgradama javnog sektora na području Knina za što je osigurano 380 milijuna kuna.

Također je rekao da će objaviti i poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za pripremu i provedbu energetske obnove  obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, za što je na raspolaganju krajem ove godine i početkom iduće 228 milijuna kuna.

Štromar je na sjednici Vlade koja se uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 22. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ održava u Kninu rekao da je za ciljeve smanjenja potrošnje energije u zgradama javnog sektora kao i u stambenim zgradama, u Europskom fondu za regionalni razvoj na raspolaganju do 2020. namijenjeno 2,3 milijarde kuna, od čega će do kraja ove godine biti obnovljeno gotovo milijardu kuna.

Rekao je da će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja danas u Kninu potpisati ugovore ukupne vrijednosti 28,6 milijuna kuna, šest ugovora za energetsku obnovu zgrada i korištenja novih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja. Vrijednost tih projekata je 22,3 milijuna kuna, a riječ je o obnovi četiri škole te dva vrtića u Kistanjama, Kninu, Šibeniku i Drnišu.

Ostali ugovori odnose na na energetsku obnovu višestambenih zgrada na području Šibensko-kninske županije. Trenutno je u pripremi pet ugovora, a danas će se potpisati tri u vrijednosti 6,3 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da će danas biti popisana dva ugovora namijenjena razvoju poduzetničke infrastrukture, što će, naglasila je, stvoriti veliku mogućnost novih radnih mjesta i zadržavanje mladih ljudi.

Izrazila je uvjerenje da će, što se tiče poduzetničke zone, rješavanje infrastrukture prilaznih cesta i instalacije biti moguće kroz europske fondove s obzirom da je od svibnja pa do 22. rujna otvoren natječaj za poslovnu infrastrukturu za poduzetničke zone, a za što je namijenjeno 76 milijuna kuna.

Kao pozitivan primjer proizvodnje navela je nekadašnji kninski TVIK, današnju DIV Tvornicu vijaka, koja, kako je navela, zapošljava više od 400 ljudi te više od 45 posto prihoda ostvaruje iz izvoza. "Time predstavlja ne samo pozitivan primjer, već primjer proizvodnje u području gdje smo suočeni sa značajnim gospodarskim problemima i pokazuje da je moguće organizirati i provesti izvoznu proizvodnju i proizvodnju koja doprinosi lokalnoj zajednici", ustvrdila je Dalić.

Ministar branitelja Tomo Medved naveo je da se, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za stambeno zbrinjavanje na području Knina, od 195 stambenih jedinica koje će Ured dodijeliti građanima, 60 stambenih jedinica odnosi na zbrinjavanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Važnim je istaknuo donošenje nove uredbe o kriterijima za bodovanje po kojem branitelji i stradalnici rata tijekom podnošenja zahtjeva dobivaju poseban broj bodova koji ih svrstavaju visoko na listi za rješavanje.

Medved je naveo da u financijskom razdoblju 2014.-2020. iz europskih strukturnih investicijskih fondova Ministarstvo branitelja planira putem otvorenih poziva dodijeliti značajna sredstva za provedbu projekata unutar programa Učinkoviti ljudski potencijali. Za samozapošljavanje hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja i djecu ratnih invalida Domovinskog rata osigurano je 78,4 milijuna kuna. Za podršku društvenom poduzetništvu branitelja u organizacijama civilnog društva i zadrugama osigurano je 23,8 milijuna kuna. Za razvoj i uvođenje modela suradnje s organizacijama civilnog društva koje nude izvaninstitucionalne usluge osigurano je 40,4 milijuna kuna.

Projekti će, kazao je, biti financirani u punom iznosu, odnosno 15 posto iz državnog proračuna, a 85 posto iz Europskog socijalnog investicijskog fonda.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević naveo je da se na području Knina nalaze tri postrojbe - iz sastava grane kopnene vojske i grane zapovjedništva za potporu, među kojima je posebno istaknuo gardijsko mehaniziranu brigadu s 860 pripadnika koji, rekao je, sa svojim djelovanjem i boravkom na ovom području pridonose rastu potrošnje, ekonomskom razvoju i sigurnosti grada.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je napore za boljom prometnom povezanošću Knina što bi osiguralo bolju kvalitetu života Kninjana.

Oko 20 milijuna kuna uloženo je dosad u modernizaciju željezničke pruge, a izrađuje se studija izvodivosti obnove Ličke pruge. Planira se modernizacija svih dalmatinskih pruga i obnova željezničkih kolodvora.   

U planu je izgradnja cestovne obilaznice Knina, Drniša i izgradnja brze ceste do Šibenika.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izvijestila o socijalnoj skrbi na području županije. U 2017. sklopljeni ugovori s 13 udruga - trogodišnji programi u kojima udruge pružaju pomoć starijima i invalidima. Slabo socijalno-ekonomsko stanje stanovništa, što je posljedica stradavanja u Domovinskom ratu. Ovo ministarstvo će širiti socijalnu pomoć staračkim samačkim domaćinstvima.   Specifične potrebe ovog stanovništa za socijalnom pomoći.

Minisatr zdravstva Milan Kujundžić kazao je da je nedavno potpisan ugovor funkcionalnog spajanja bolnica u Šibeniku i Kninu, što će omogućiti da usluge budu bliže pacijentima u Kninu koji više neće morati putovati u Šibenik kako bi ostvarili zdravstvene usluge. Istodobno osigurat će se opstanak bolnice u Kninu, kojoj će ovo omogućiti financijsku održivost. Osigurano je 80 kreveta u bolnici u Kninu za liječenje palijativnih pacijenata. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je projekte opremanja veleučilišta informatičkog kabineta Veleučilišta Marka Marulića, a i veleučilišta u Šibeniku. 

Prihvaćen prijedlog novog Zakona o braniteljima

Vlada je u petak na svečanoj sjednici u Kninu prihvatila  prijedloga novoga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za koji je premijer Andrej Plenković rekao da će na cjelovit i jednostavniji način regulirati sva njihova prava.

Plenković je istaknuo kako se novim zakonom rješavaju pitanja naknada za nezaposlene branitelje, viši iznos najniže mirovine, te strategija za očuvanje zdravlja branitelja, otvara se i  rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja te omogućava zaštita stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO). 

Prijedlog novoga sveobuhvatnog zakona o hrvatskim braniteljima, na kojemu se radilo više od godinu dana, bila je središnja točka sjednice Vlade koja je, uoči Dana pobjede, u održana u Kninu. 

Ministar branitelja Tomo Medved predstavljajući novi zakon rekao je da će se njime najzaslužnijima za obranu pružiti sveobuhvatna skrb prilagođena njihovim potrebama.

Medved je ustvrdio kako je financijski učinak predviđenih mjera u 2018. godini - 219 milijuna i 200 tisuća kuna, što će se  financirati s pozicije Ministarstva branitelja te 64 milijuna kuna s pozicije Ministarstva rada i mirovinskog sustava, uz napomenu da se u 2019. na poziciji Minisatrstva rada i mirovinskog sustava planira povećanje u iznosu od 245 milijuna kuna.

Riječ je o jedinstvenom pravnom okviru kojim će se odati priznanje žrtvi svih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, istaknuo je Medved. 

Pritom je podsjetio na analizu koja je služila kao podloga za izradu zakona, a koja je pokazala kako je od ukupno evidentiranih 505.649 branitelja,  danas živo njih 442.710, te da trajna prava po važećem zakonu ostvaruje samo 56.562 branitelja koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Istaknuo je i da je oko 82.000 branitelja nezaposleno i nemaju redovita primanja, te da  posebno zabrinjava činjenica da je više od 54.000 branitelja umrlo nakon Domovinskog rata, a svake godine umire ih sve više.

"Samo u 2017. umrlo je 1744 branitelja", istaknuo je Medved.

Analiza stanja je pokazala je stoga potrebu opsežnih promjena te se pristupilo donošenju novog jedinstvenog zakona kojim će se braniteljima i članovima obiteljima osigurati odgovarajuća skrb i prava uvažavajući njihovo zdravstveno i socioekonomsko stanje.

Njime je predviđeno uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru.

Riječ je o mjeri koja  se uvodi i za djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, nakon završetka školovanja, a za vrijeme nezaposlenosti.

Predviđeno je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, čime će se braniteljima omogućiti reguliranje odgovarajućeg statusa.

Predviđen je i viši iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.

Snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru te se regulira pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima.

Predviđeni su i sistematski pregledi za branitelje, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva donošenje strategije za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata.

Uz ostalo, uvest će se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, omogućit će se i rad umirovljenih branitelja,  potpora za obrazovanje, a uspostavit će se i evidencija branitelja koja će se koristiti samo za službene svrhe te će se zaštititi i stečena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.

Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je kako je riječ o sveobuhvatnom zakonu, a sredstva su predviđena za razdoblje od 2018. do 2020. 

Odredbe vezane za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu stupaju na snagu 1. ožujka 2018., a sve ostale odredbe vezane za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja - 1. siječnja 2019., rekao je Marić.

Državna tajnica Majda Burić iz Ministartva rada i mirovinskog sustava istaknula je da je riječ o integralnom, održivom i sveobuhvatnom prijedlogu zakona koji je u konačnici optimalan u odnosu na pokušaje prethodnih vlada.

"Rješenja na području rada i mirovinskog sustava uzima u obzir psihofizičke posljedice koje je Domovinski rat ostavio na branitelje i članove njihovih obitelji. Ublažavaju se kriteriji za stjecanje mirovina, uzimajući u obzir pobol brranitelja i prosječni životni vijek od svega 52 godine, branitelja koji su sudjelovali u borbenom sektoru. Po prvi puta ovim prijedlogom su obuhvaćeni i naoružani pripadnici narodne zaštite koje prijašnje vlade nisu priznavale, a koji su velikim dijelom bili dragovoljci. Obuhvaćen je i dio zaboravljenih pripadnika HVO-a koji su također pridonijeli našoj slobodi. Uvode se povoljniji uvjeti za ostvarivanje određenih prava i za povoljniji izračun mirovina u odnosu na postojeći zakon", pojasnila je Burić.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da se svim braniteljima i članovima njihovih obitelji osiguravaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava na nadstandarde zdravstvene zaštite, oslobađanje od particijpacije, pravo na preventivne sistematske preglede i dostupnost programu nacionalnog centra za psihotraumu.

Boravišna pristojba za 2018. od 2,5 do osam kuna

Vlada je u petak utvrdila visinu boravišne pristojbe za 2018. godinu u rasponu od 2,5 do osam kuna po osobi i noćenju, ovisno o razredu turističkog mjesta i razdoblju korištenja. 

U turističkom A razredu za vrijeme glavnog dijela turističke godine pristojba se s ovogodišnjih sedam, podiže na osam kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić rekao je na sjednici Vlade da je Hrvatska još uvijek najjeftinija u odnosu na konkurentske zemlje. Pri tome je izdvojio Italiju, gdje se raspon boravišne pristojbe kreće od 1,2 do osam eura.

Za privatne iznajmljivače i vlasnike stanova i kuća za odmor visina boravišne pristojbe ostaje na istoj razini kao i u 2017. godine.

Dio prihoda od boravišne pristojbe u 2018. usmjerit će se prema dodatnoj sigurnosti domaćih i stranih turista, a kroz izmjene zakona o boravišnoj pristojbi koje će uslijediti do kraja godine, osigurat će se stalna distribucija sredstava za projekte sigurnost posjetitelja, rekao je Matušić.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je važnost sigurnosti kao motiva turističkih dolazaka.

"Međutim, sigurnost košta", rekao je Božinović, dodajući da MUP iz godine u godinu izdvaja značajna sredstva tijekom ljetnih mjeseci kako bi ostvario sigurnost za domaće građane i strane turiste.

Matušić je istaknuo kako je strateški cilj Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice razviti i pozicionirati Hrvatsku kao zrakoplovnu destinaciju i to posebice u predsezoni i posezoni, pa će se dio financijskih sredstava iz povećanja boravišne pristojbe namjenski trošiti na suradnju sa zrakoplovnim prijevoznicima te povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama, kao i na druge promotivne aktivnosti.

"Uz minimalni porast turističkog prometa od pet posto ove godine, u 2017. godini uprihodovat ćemo nešto više od 456 milijuna kuna, a u 2018. uz sličan porast i uz povećanje boravišne pristojbe, 538,7 milijuna kuna", rekao je Matušić.

Dodao je kako je prethodne dvije godine turistička članarina smanjena za 20 posto, a kako je ona značajan izvor prihoda za kontinentalni turizam, uvećanom boravišnom pristojbom povećat će se prihodi kontinentalnih turističkih zajednica.

Poslodavci u turizmu ranije su istaknuli protivljenje povećanju boravišne pristojbe bez prethodne analize efikasnosti sustava turističkih zajednica, učinaka financijskih sredstava iz te pristojbe i osiguranja efikasnosti naplate te razmjernog opterećenja svih obveznika plaćanja.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK) odnosno Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, Udruženja hotelijera pri HGK, Kamping udruženje Hrvatske (KUH), HUP-Udruge nautičkog sektora te Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK, tijekom nedavno završene javne rasprave negativno su reagirali na prijedlog Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. Ministarstva turizma.

"Prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica kroz donošenje dugo najavljivanog novog zakona o turističkim zajednicama i zakona o boravišnoj pristojbi, moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava te definirati potrebna povećanja boravišne pristojbe", smatraju u udrugama.

Usvojena uredba kojom se povećavaju plaće poreznim službenicima i carinicima

Vlada je u petak na trosatnoj sjednici u Kninu usvojila uredbu kojom se povećavaju plaće poreznim službenicima i carinicima te odluku o sufinanciranju javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola i sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za školsku godinu 2017./2018.

Ministar financija Zdravko Marić naveo je da je u Poreznoj upravi zaposleno 4004 službenika, a najveći broj je raspoređen na radnim mjestima poreznika II i poreznika III na kojima se se utvrđuju doprinosi poreza i drugih javnih davanja.

Uredbom koju je Vlada usvojila na sjednici, najdužoj u Plenkovićevom mandatu, utvrđuju se dodaci na uvjete rada, slijedom čega će pravo na dodatak od deset posto imati djelatnici područnog ureda koji obavljaju poslove nadzora, naplate ovrhe, stečaja, likvidacije i suzbijanje poreznih prevara te djelatnici raspoređeni na radna mjesta u unutarnjem nadzoru i financijskim istragama u središnjem uredu.

Pravo na dodatak od pet posto imat će djelatnici u uredu za velike porezne obveznike koji obavljaju poslove utvrđivanja poreza i doprinosa, poreznog nadzora, analize, rizika, naplate i ovrhe.

Uredbom se propisuje dodatak na plaću za natprosječne rezultate u radu službenika do najviše tri osnovne plaće službenika.

Ministar financija naveo je da je u carinskoj službi zaposleno 2906 djelatnika. Umjesto dosadašnjeg zamjenika pročelnika područnog carinskog ureda, pročelnici područnih carinskih ureda će imati pomoćnike.

Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada predlažu se posebni dodaci za radna mjesta ustrojstvene jedinice u visini od pet do 25 posto i to za poslove inspekcijskog nadzora, za poslove na kojima službenici upotrebljavaju sredstva prisile, na poslovima na kojima su izvršitelji izloženi štetnosti od aerozagađenja i koji rade u turnusima, kao i za poslove u carinskom laboratoriju.

Tako će carinik treće vrste u službi za robno-granične procedure umjesto plaće od 4387 kuna imati 4534 kune, što je povećanje od 146 kuna. Carinik treće vrste u graničnom carinskom uredu koji je dosad imao plaću 6026 kuna imao bi 6110, što je povećanje od 83 kune, a carinik treće vrste u mobilnim jedinicama koji je dosad imao 5911 kuna bi imao 6115 kuna, što je povećanje od 204 kune. Dodatna sredstva za provođenje uredbe iznose 6,6 milijuna kuna.

Prihvaćen je i prijedlog odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2017./2018. kao i prijedlog odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za školsku godinu 2017./2018.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je da je ukupno za školsku godinu za troškove prijevoza osigurano 290 milijuna kuna. Pravo na sufinanciranje od 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza kao i u prethodnom razdoblju ostvaruju učenici koji su 2017./2018. upisali i redovito pohađaju srednju školu te kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, dok će u iznosu od sto posto Ministarstvo financirati one učenike i kućanstva koji su korisnici zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje.

Novost je da je uključen prijevoz maturanata za dane pohađanja obavezne državne mature kao i da su uključeni učenici koji imaju obvezu pohađanja dopunskog rada za dane kada ga i pohađaju.

Vezano za sufinanciranje udžbenika, pravo na sufinanciranje u visini od 50 posto cijene udžbenika i nastavnih sredstava ostvaruju učenici osnovnih i srednjih škola te članovi kućanstva koji su korisnici zajamčene minimalne naknade. Za provođenje te odluke osigurano je za 2017 i 2018. 15,7 milijuna kuna.

Na sjednici je prihvaćen prijedlog zaključka o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Ministar branitelja Tomo Medved pojasnio je da projekt kreće do kraja godine "zbog identificirane nužnosti spašavanja arhivskog gradiva iz Domovinskog rata kojem prijeti opasnost od trajnog nestanka, a s ciljem povećanja učinkovitosti Ministarstva u pružanju podrške u ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata".

U povjerenstvu za pripremu projekta uključeno je 11 institucija, a provedba će trajati tri godine. Osigurana su sredstva u visini oko 13 milijuna kuna, a 85 posto se sufinancira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Za 2017. osigurano je 3,58 milijuna kuna.