Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
43 komentara

'Dok je ove Vlade, nikakvog poreza na nekretnine neće biti'

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar (HNS) u razgovoru uživo o ovogodišnjim subvencijama za kupovinu stanova koje će biti još povoljnije te porezu na nekretnine

Foto: 24sata/24sata
43 komentara

Vlada upravo mijenja tri zakona vezana za subvencioniranje kupnje stanova, poticanu stanogradnju i prostorno uređenje. Potpredsjednik Vlade i HNS-ov ministar graditeljstva Predrag Štromar gostovao je u razgovoru uživo u studiju 24sata.

POGLEDAJTE VIDEO:

'Smanjujemo mogućnost korupcije za građevinske dozvole, a građanima ćemo osigurati jeftiniji krov nad glavom' Voditelj: Ivan Pandžić Gost: Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade

Posted by 24sata on Monday, 25 March 2019

Danas ćemo proći to oko subvencija oko novih kamata za POS, oko načina izdavanja građevinskih dozvola  - političko pitanje br. 1 u HR: hoće li premijer zamijeniti ministricu Žalac?

Svaki od ministara mora raditi kvalitetno svoj dio posla. Ali osim toga i ministri se posebno gledaju od strane građana i moraju se držati nekih moralnih uzanca. Na kraju, kako se ponašaju, tako ih i građani ocjenjuju. Mislim da moramo biti prema njima iskreni i raditi ono što stvarno moramo i raditi. Ono što je naš zadatak i posao.

Smatrate li vi u HNS-u da je ona na teret Vladi? Iz ovog mi se čini da bi se baš ona trebala držati, ali da se nije držala nekih moralnih i dužnosničkih standarda.

To je na premijeru i on odlučuje tko će biti ministar, tko je ministar i tko ima povjerenje. Ja nisam premijer pa ja neću o tome odlučivati.

Pitam jer se koalicijski partneri u Vladi i bez vas nema odlučivanja, mora biti neki koalicijski sastanak. Da vas pita ili g. Vrdoljaka, HNS: što bi trebalo učiniti, treba li ju maknuti ili ne, koji bi bio vaš odgovor, koliko posto za koju opciju?

Iskreno, zadnje što smo razgovarali bilo je o izmjenama Zakona o gradnji i prostornom uređenju, ide li sve onako kao što smo dogovorili i želim da 4. travnja u Vladi donesemo i predložimo Saboru izmjene tih zakona.

O tome ćemo kasnije ali ako vas pita što HNS smatra, što bi rekli?

On o tome odlučuje.

Vi mijenjate sad ta tri zakona, veoma su važni i hvataju prilično široko opseg pučanstva o subvencijama, prostornom uređenju i poticanoj u stanogradnji?

U ovog godini radimo intenzivno i mijenjamo 11 zakona

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Dobro, sada idemo na ova tri, pa možda dođemo i do ostalih. Dakle, je li točno da će sada subvencije koje idu već dvije godine moći dobiti svi koji se prijave da imate otvoren račun u Vladi?

U 2019. će biti kao i prošle dvije godine. Mijenjamo zakon i želimo da do srpnja bude izglasana nova izmjena, da u rujnu napravimo natječaj i da se svi mladi do 45 godina, sve mlade obitelji, mogu javiti, dobiti subvenciju i izgraditi svoju kuću, kupiti svoj stan, izgraditi svoj dom. Svi koji će se prijaviti u roku natječaja koji će najvjerojatnije trajati mjesec dana, dobit će subvenciju. Pretprošle godine subvenciju je dobilo 2300 obitelji, a prošle 3000. Te obitelji sada imaju svoj dom, a u međuvremenu se tamo rodilo više od 500 djece. Za svako dijete se subvencija produžuje još dvije godine. Mislim da je to jedna prava demografska mjera.

Najvažnije novosti u vezi toga su da država 5 godina plaća pola rate kredita od 30-50%, 30% u ZG i 50% u Slavoniji, gdje je najnerazvijenije. I uz to kažete da će se za svako dijete koje je u braku rođeno već u trenutku kupovine, trajanje subvencije biti produljeno za još godinu dana, je li tako?

Tako je.

Sad mi kaže kolegica, zašto meni moje djeca manje vrijede? Imam dvoje djece, dobit ću produžetak dvije godine ako sada uđem u program, a za svako novo dijete dobit ću još dvije godine. Zašto to nije izjednačeno?

Mi smo zakon mijenjali i prošle godine jer smo uvidjeli da nije dobro da subvencije imamo samo jednu godinu, pa smo izmijenili to da se subvencija dobiva i 2018. i '19. i '20., znači jedan srednjoročni zakon. Zatim smo donijeli odluku da se iznos subvencije gleda po indeksu razvijenosti, pa da u manjim, manje razvijenim općinama on bude 51%, a 30% u najrazvijenijima. I vidjeli smo da smo pogodili u tome. U osječko-baranjskoj, slavonsko-brodskoj, pa i ličko-senjskoj županiji, u mnogim tim krajevima imamo puno veće povećanje zahtjeva za subvencijama nego godinu prije. Slušajući prijedloge građana odlučili smo dodati subvenciju i onima koji u braku već imaju rođenu djecu, tako da svi oni mogu imati subvenciju godinu duže za svako dijete koje je rođeno. Mi svaki zakon koji donosimo ili mijenjamo uvijek mijenjamo na bolje. Već sada čak mogu najaviti da ćemo opet napraviti analizu subvencija u ovoj godini u rujnu i predložiti, ukoliko će biti potrebno, nove izmjene za 2020.

I oni koji podržavaju vašu mjeru tvrde da im je u Zagrebu najteže i najskuplje kupiti stan, moraju dići najveći kredit, a dobivaju najmanju subvenciju. Legitimno je to što želite potaknuti nerazvijene krajeve ali s druge strane oni kojima je kupnja nekretnine po kvadratu najskuplja imaju najmanju subvenciju. 

Subvenciju će svakako dobiti svatko tko se prijavi u tom roku, ako ima papire i kupuje stan, kuću ili gradi kuću. Pomažemo, svakome pomažemo. Nekima s 30%, a nekima s 50%. Kako rastu cijene nekretnina, tako je i ovih 30% izuzetno puno i olakšava rješavanje stambenog pitanja svakoj mladoj obitelji i mi očekujemo da će ove godine biti još više zahtjeva nego što je bilo prošle godine.

Imate li neki limit na tom računu? Koliko je do sada otišlo i koliko još planira otići? To je 40 milijuna svake godine i to raste.

Između 33 i 40 milijuna je potreba svake godine. Tako smo planirali i za 2020. i 2021. Ako bude bilo potrebe za više, mi ćemo osigurati više sredstava. Za to sredstava mora biti i mi ćemo ih osigurati.

Paralelno postoji i poticaj na stanogradnju koji je postojao i prije i koji je bio jedno rješavanje u modelu. Sad idete na to da spustite kamate na državna sredstva sa 3% na 2%, dakle to je još jedno pojeftinjenje. Ali ka tome da građani mogu ne samo kupiti ono što je izgrađeno u sustavu POS-a, nego da mogu i na tržištu kupovati, kupiti i recimo od mene ili vas? Zbog čega to? Hoće li na tome biti neki limiti, jer je nemoguće da baš tako bude subvencionirano.

Poticana stanogradnja omogućava mladim obiteljima da riješe svoje stambeno pitanje, zasnuju dom i ostanu u RH, da ovdje privređuju i dižu BDP. Mi pratimo realizaciju svakog zakona i gdje vidimo da možemo poboljšati to i radimo. Konkretno, spomenuto smanjenje kamate. Kad je počeo POS realna kamata na tržištu je bila oko 8-9%. Onda smo uveli subvencionirane kredite, a banke su počele smanjivati kamate i sad su došle do 3-3,5%. Mi ćemo zato smanjiti kamatnu stopu tako da bismo omogućili građanima da opet jednostavnije i kvalitetnije dođu do svog doma. Mijenjamo i pravila u programu POS+ da bi se jednostavnije dolazilo do takvih kredita no što je to bilo prije. Zakon je isto u proceduri i očekujemo da ce do ljeta biti oba zakona donesena.

Pitam vas iz sljedećeg razloga. Vi sada idete na tržište i placate prema onoj prvoj mjeri subvencioniranje, a kupujete stan od mene npr., tj. stan više ne mora biti stan izgrađen od POS-a.

Jedan od razloga zašto smo uveli taj POS+ je taj što oni koji su bili najmoprimci (to ne vrijedi samo za njih nego i za neke druge kategorije), a žele otkupiti taj stan koji nije novogradnja, mogu to učiniti i uz to biti sigurni da ce dobiti kredit iz mjere POS+.

Ima li tu neki limit koliko najviše možete dati po kvadratu, mogu li se kupovati stanovi na elitnim lokacijama s kvadratom po 3000 eura? Hoćete li postaviti neki novi limit ili ostaviti onaj stari?

Zna se koje su vrijednosti, u kakvim stanovima su živjeli najmoprimci. Najmodavci nisu mogli doći do njih i evo sad omogućavamo i najmoprimcima da imaju svoju sigurnost po pogledu toga gdje će dalje živjeti, a najmodavci da točno znaju da ulaze u svoju nekretninu ili da ju prodaju, kako god oni hoće. Konačno smo riješili to pitanje koje je bilo otvoreno još od 1996., preko 20 godina nitko nije htio rješavati taj problem. Sada prikupljamo informacije, javljaju se oni koji imaju potrebu za rješavanje tog problema i mi predlažemo mjere kako da im pomognemo.

Dobro... Čini mi se da ste vi sada otišli na zaštićene najmoprimce?

Da, jer u POS+ je ta mjera.

OK, to je u POS+. Ali u POS-u ljudi neće moći kupiti stan na tržištu ili hoće? To je ono što me zanima.

Moći ce kupiti stan na tržištu.

S onom istom kamatom od 2%?

Da. To ćemo sve još regulirati pravilnicima. Najprije moramo izmijeniti zakon da bismo mogli napraviti pravilnike.

Stambene zgrade | Autor: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Dobro, da sad rezimiramo ovo: uz kamatu od 2% uskoro ćete moći birati da na tržištu prodate stan.

Ali ne stan od 3-4 milijuna kuna, nikako, postoje pravila...

Ali koja su?

Kamata će biti 2% ali za točno određene veličine stanova, pravilnikom je definirano po broju članova obitelji kakav stan se može kupiti.

Ali razlika je u lokaciji po cijeni kvadrata i među stanovima iste kvadrature.

Jest, ali onaj koji kupuje, ako mu je veća cijena, veća mu je i rata i treba imati prema banci jedan odnos i kvalitetnu mogućnost da uopće dobije kredit. 

Koliko ste vi s ovim cijenama utjecali na to da napušete onaj balon nekretnina i njihovih cijena, da ne idemo sad u 2008., znate koliko je to opasno.

Napravili smo analizu od 2012. do danas o kretanju cijena nekretnina na tržištu u RH. Analiza nam je pokazala da cijene rastu prema rastu broja noćenja, potpuno su povezane sa turizmom u RH. Npr. u Zagrebu ljudi kupuju stan i odmah idu u preuređenje u apartman i stavljaju stan na tržište. Jednostavno je potražnja u turizmu sve veća. A mi ovim mjerama, POS-om i subvencioniranim kreditima dajemo građanima da si mogu omogućiti i u tom rastu kupnju njihove nekretnine. Da nema ove mogućnosti mladim ljudima bi bilo puno teže i puno više bi ih otišlo van. Potražnja za stanovima je puno veća zbog turizma ali veseli činjenica da raste broj izdanih građevinskih dozvola za izgradnju novih stambenih objekata i da ce za mjesec, godinu-dvije, opet biti ponuda i potražnja tu negdje na istom nivou. A to onda garantira da više neće biti povećanja cijena nekretnina.

Hoćete li raditi nešto po pitanju sve veće nemogućnosti dugoročnog najma u centru ZG? Sve više imamo stanova na dnevni najam.

Radimo više POS-ovih stanova i dajemo više subvencija. U budućnosti ćemo više ići prema POS najmovima jer je našim ljudima sve više u interesu da ne budu cijeli život vezani uz jednu nekretninu, nego da su slobodni naći bolji posao na drugom mjestu i idu u najam iz jednog mjesta u drugo mjesto.

Je li od 100 izgrađenih stanova barem 80 na prodaju?

Pripremamo analizu i moj cilj je da čim brže idemo u čim više stanova za najam.

Rekli se da ćete sa jedinicama lokalne samouprave za deficitarna zanimanja ponuditi neke pogodnosti, nešto više.

To je isto dio izmjene ovog zakona. Deficitarnim zanimanjima ćemo omogućiti najam po povoljnijim uvjetima u onim mjestima gdje takvih zanimanja nema. U nekim gradovima i bolnicama, nastavnici i znanstvenici ce moći dobiti povoljniji najam, a jedinica lokalne samouprave i regionalne uprave ili državna bolnica će reći: nama treba taj kadar, imamo zainteresiranih ljudi i riješite im stambeno pitanje.

Već 10 godina koliko pratim građevinu slušam kako bi građevinske dozvole trebale biti online. Do sada su to bila prazna obećanja, ali vi kažete da će u travnju to biti riješeno. 

Imamo sustav e-dozvole koje se izdaju elektronski. Mnogo toga treba napraviti da bi se to moglo izdati elektronski. Mi želimo administraciju koja će učinkovito služiti građanima, a nove tehnologije nam to i omogućavaju. Do sada smo imali ogromnu količinu dokumentacije koju je trebalo predavati na suglasnost jedinicama lokalne samouprave i javnopravnih tijela kojih ima 1480 i onda ih dobivati natrag. Ovisno o tome što i gdje gradite ovisi koliko suglasnosti treba. Ovaj put prvi put u RH je definirano da onaj referent koji izdaje suglasnost mora odgovoriti u roku od 15 dana, ako ne odgovori to znači da je sve spremno da bi se dobilo ono što se traži.

Tko će to skupljati? Recimo da ja želim graditi kuću. Kupio sam zemljište, našao projektanta i zanima me hoće li taj službenik, projektant, moći tražiti suglasnosti ili ću opet ja morati ići uokolo po šalterima i slati mailove?

Sada ćete u nekom procesu trebati samo donijeti jedan papir projektantu i on će ga (a i vi možete) provesti kroz sustav, a to je dokument iz zemljišnoknjižnog ureda koji dokazuje da ste vi vlasnik te čestice. Sve ostalo radi projektant i to elektronski. Ukuca sve što treba, pošalje automatizmom referentu, a referent šalje suglasnosti - nemate ni vi ni projektant više ništa s njima - u roku 15 dana vraćaju se suglasnosti, a ako neka nije došla, kao da i je. I projektant na temelju tih suglasnosti radi vaše projekte u elektronskom obliku, ne mora ih poslije printati. Kad se pripreme projekti na kraju se šalje zahtjev za građevinsku dozvolu, pa se radi e-konferencija, daju se suglasnosti ili traže neke promjene i to je to, nema više subjektivnih odnosa.

Mislite li sa tim subjektivnim odnosom na korupciju? Da netko dođe osobno i pogura malo dozvolu ili nešto što vam nedostaje?

Ili ako neko javnopravno tijelo nema dovoljno referenata a ima puno postupaka to onda dugo traje, ali sada stvarno stavljamo rok od 15 dana.

Kada će zakon biti izglasan? Rekli ste da će biti donesen do Uskrsa, a sada je tek prijedlog. Kada će biti izglasan?

Očekujemo da bude izglasan prije Uskrsa i do kraja 4. mj. ce sve funkcionirati.

To se nikad nije dogodilo.

Ovo ce biti prvi put i funkcionirat ce i to ce biti primjer svima ostalima u drugim ministarstvima i sektorima.

Za koliko dana bi čovjek, pod pretpostavkom tog jedinstvenog postupka i toga da ima sve papire uredne, mogao očekivati građevinsku dozvolu?

Ja sam siguran da cijeli proces ne bi trebao trajati više od 30-ak dana. 22 procedure koje sad imamo ćemo smanjiti na 10-13. Sigurno ćemo tim rezovima birokratske procedure poskočiti i na doing business ljestvici.

Što je obećanjem da će se komunalna naknada plaćati prema starosti nekretnine? To je tada bilo preblizu porezu za nekretnine pa nije zaživjelo. Hoće li i kada i jeste li odustali od toga zbog pritiska?

Dok je ove Vlade nema poreza na nekretnine. Komunalna naknada i doprinos ce se plaćati kao što je bilo i do sada.

Dakle odustali ste od te izmjene da novija i vrednija gradnja nosi veću komunalnu naknadu od starije?

To ne uvodimo. Ova Vlada neće uvoditi porez na nekretnine.

Radite li pripreme da u sljedećem mandatu uvedete olakšicu na porez na nekretnine onima koji budu obnavljali svoju nekretninu?

To je strategija o obnovama zgrada do 2050. godine. Za svaki slučaj, ako neka buduća Vlada odluči uvesti porez na nekretnine da se ne mora mijenjati ta strategija. 

Planirate li ipak uvesti porez na nekretnine ako se srežu neka druga davanja, npr. komunalna i porez na dobit itd.? Bile su neke masovne procjene i sve više alata slažete za taj porez.

U ovoj Vladi neće biti poreza na nekretnine ako se mene pita. A iduća, ako će to htjeti, puno toga mora napraviti da to bude pravedno i precizno. Mora napraviti mnoge registre koje trenutno nemamo.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message