Država sada plaća prehranu samo trećini osnovnih škola

U Hrvatskoj je ukupno 2085 osnovnih škola, a država će financirati besplatne obroke za siromašnu djecu u 693 škole. Dio civilnih udruga pita se što je s ostalim učenicima, kao i s djecom u onim školama koje nemaju kuhinju niti dostavu obroka.

- Sretni smo i jako zadovoljni da je država brigu o besplatnim obrocima za djecu kojima roditelji ne mogu priuštiti školsku prehranu prebacila s udruga civilnog društva na osnivače škola, dakle gradove i županije. Međutim, u tom postupku nas nitko iz Ministarstva socijalne politike i mladih (MSPM) nije nazvao ni konzultirao o našim iskustvima i saznanjima koje smo prikupili na terenu, pa se čini da problemu nisu pristupili dubinski i sa željom da ga zaista riješe do kraja, nego površno i populistički kako bi djecu u nezavidnoj situaciji iskoristili u dnevnopolitičke svrhe, a to je nedopustivo – kazala je Petra Mikić (40) iz udruge Portal dobrote.

Problem prebacuju na županije

Upravo je ta udruga prva reagirala na članke u dnevnom listu 24sata koji su 2014. godine upozorili da u Hrvatskoj postoje djeca koja na nastavi sjede gladna jer im roditelji nemaju novca za objed u školi. Pokrenuli su akciju “Da niti jedno dijete u Hrvatskoj ne bude gladno” te kroz donacije skupili novac za dio učenika u takvoj situaciji, a Ministarstvo socijalne politike tek je 2015. priznalo i prepoznalo problem.

Tko je i zašto propustio osigurati prehranu za djecu u gotovo 1450 škola iz Ministarstva socijale kažu: “MSPM je osigurao sredstva za sve prijavljene osnivače škola (sve županije i gradove) koji su prijavili potrebu za finaciranjem besplatnih obroka i uključeni su u program podrške učenicima slabijeg imovinskog stanja. 
Ove godine to znači da će 5500 učenika više nego prethodne godine biti pokriveno ovom uslugom. MSPM ne ugovara prehranu direktno s obiteljima nego to čine osnovne škole, a MSPM, iz sredstava Fonda europske pomoći za najpotrebitije i sredstava igara na sreću, pokriva ove troškove. Procjenu potreba su napravili osnivači osnvonih škola u suradnji sa školama.” Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj živi oko 60.000 djece ispod granice siromaštva, a stručnjaci Ministarstva obrazovanja u prvoj anketi koju su proveli ustanovili su da 10.000 djece cijeli dan u školi boravi gladno jer nemaju za objed. Danas se ta brojka popela do 23.000, ali nažalost, to nije konačan broj.

Što će biti sa školama bez kuhinja?

- U Hrvatskoj je 839 osnovnih škola koje imaju 1246 područnih škola. Ukupno riječ je 2085 osnovnih škola, a planom besplatne prehrane obuhvaćene su 693 škole. Stoga upozoravamo nadležno ministarstvo da postoji još velik broj djece koju su ovim planom zaobišli. Još lani smo upozorili da imamo 82 škole koje uopće nemaju prehranu. Riječ je o školama koje ili nemaju kuhinju uopće, nemaju kuharicu, ili je kuhinja u takvom stanju da u njoj nije moguće organizirati prehranu. 
Do danas nismo dobili odgovor što je s prehranom tih mališana – nastavila je Petra, koja ističe da su njezina, kao i sve druge udruge koje su lani sudjelovale u projektu, puno vremena provele na terenu skupljajući znanja i iskustva kako bi što bezbolnije pomogli roditeljima i djeci u teškoj situaciji.

Iz ministarstva odgovaraju kako oni nisu zaduženi organiziranje prehrane u školma nego da to čine škole u suradnji s gradovima i županijama. Međutim, prilikom planiranja rada za ovu školsku godinu, nitko ih ministarstva nije kontaktirao ni konzultirao s obzirom na njihova iskustva.

- Sljedeći veliki problem je činjenica da, osim što nemaju za objed, siromašna djeca i djeca u riziku od siromaštva nemaju novca ni za školski pribor. Pa ako je osnovna škola obvezna, trebali bismo poduzeti nešto da svi mališani imaju iste mogućnosti u tom sustavu obrazovanja. U sadašnjoj situaciji više od 60.000 djece nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci i zbog toga ne mogu razviti svoj potencijal – zaključuje Mikić.

Mnogi mališani oskudjevaju i u školskom priboru

Država je svjesna i tog problema jer su iz fondova Europske unije ove godine dobili dodatnih 36 mil. kn za nematerijalne troškove obiteljima u riziku od siromaštva, a to podrazumijeva nabavku školske opreme i pribora te osnovnih namirnica poput ulja, brašna i šećera. Procjena projekata je u tijeku, potvrđuju u ministarstvu. Petra Mikić (40) iz udruge Portal dobrote pojašnjava: “To izgleda kao jako velik novac, no kad se podijeli na 30.000 obitelji, ispada da svaka obitelj tijekom godine dana na mjesec dobije 100 kn. To nije ni blizu dovoljno za sve ono što političari obećavaju.”