Poslodavci neće imati od čega učenicima plaćati i plaću i doprinose, kažu u Obrtničkoj komori. Ističu da se ne možemo mjeriti s gospodarskim okolnostima zemalja koje imaju model kakav je uvelo ministarstvo
PROBLEMI
Dualni model: Uz geografiju đacima su smanjili i tjelovježbu
Eksperimentalni program dualnog obrazovanja koji je krenuo u 11 hrvatskih škola i dalje izaziva polemike.
Osim što ne sadrže općeobrazovne predmete poput povijesti i geografije, mnoge je šokiralo da, u vrijeme kad 37% učenika ima prekomjernu težinu, novi programi imaju upola manju satnicu tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici tako umjesto dva imaju samo jedan sat tjelesnog tjedno.
No više od tjelovježbe, njihove buduće poslodavce muče i ozbiljniji problemi.
- Strukovno obrazovanje, u svakom slučaju, mora imati radnu perspektivu, no činjenica da poslodavac od prvoga dana naukovanja, kroz radni odnos, uplaćuje doprinose za maloljetnog učenika nije garancija da će to radno mjesto biti održivo i po završetku naukovanja - kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Poslodavce se demotivira za primanje učenika na praksu, učenici gube mogućnost za kvalitetnu pripremu za tržište rada, a i njih se dugoročno demotivira u opredjeljivanju za strukovna zanimanja.
Tim riječima u HOK-u zaokružuju probleme dualnog obrazovanja koje je u rujnu krenulo u eksperimentalnu fazu. Iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja naglašava da je cilj dualnog modela usklađivanje obrazovnog sustava sa zahtjevima tržišta rada, Obrtnička komora upozorava da poslodavci neće imati od čega učenicima, uz plaću, sad plaćati i doprinose.
Ministarstvo ih je, tvrde, još u veljači, nakon dostavljanja primjedbi, potiho izostavilo iz daljnjeg rada i komunikacije u radnoj skupini koja je pripremala prijedlog modela. Isto se, navode, dogodilo i Hrvatskoj udruzi poslodavaca te Gospodarskoj komori, a iako su na Svetice i nakon toga slali svoje prijedloge, kažu da ministarstvo do danas većinu njih nije uvažilo. Da stvar bude gora, činjenicu da je eksperimentalni program već definiran i da su raspisani natječaji za upis učenika doznali su, tvrde, tek u lipnju - i to iz medija.
- Iako smo formalno još dijelom radne skupine, ne možemo i ne želimo preuzeti odgovornost za obrazovni model koji dugoročno prijeti opstanku strukovnih škola i zanimanja jer ide na štetu i učenika i poslodavaca. Taj model je nastao selektivnim preuzimanjem pojedinih praksi iz zemalja s čijim se gospodarskim okolnostima ne možemo usporediti - zaključuju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
