Obavijesti

News

Komentari 13

Dug državnog proračuna nam je veći od 47 mlrd. eura, a dug zdravstva porastao za 59 mil. €

Dug državnog proračuna nam je veći od 47 mlrd. eura, a dug zdravstva porastao za 59 mil. €

Iz Fonda solidarnosti propast će nam 342 milijuna eura? Rok je kraj lipnja. Ovo je samo jedan u nizu državnih financijskih problema...

VIDEO

Državni ured za reviziju Saboru je dostavio izvješće prema kojem su utvrdili nepravilnosti i propuste u lokalnim jedinicama kojima su dali 88 naloga i 13 preporuka. No između ostalog navode predstojeći rizik za državni proračun koji sed tiče nedovoljnog iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti. 

- Ako se sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa ne iskoriste u cijelosti do isteka roka korištenja postoji određeni rizik za državni proračun. Rok korištenja sredstava za sanaciju štete od potresa iz ožujka i prosinca 2020. je 30. lipnja 2023. Na raspolaganju su nam milijarda eura, a do konca travnja 2023. utrošeno je 65.7 posto odnosno više od 658 milijuna eura – navode iz Državnog ureda za reviziju.

Dodaju i kako Hrvatska ima veliki nepodmireni dug prema MOL-u.

Naime, u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova MOL Hungarian Oil and Gas Company PLC dobio je spor prema kojem Hrvatska dužna nadoknaditi štetu MOL-u u iznosu od gotovo 184 milijuna dolara uvećano za zatezne kamate te moramo podmiriti troškove postupka od 1,12 milijuna dolara.

Porezna krivo knjižila uplate poreza pa je ispalo da su 2021. završili s 1,4 mlrd. kuna u plusu
Porezna krivo knjižila uplate poreza pa je ispalo da su 2021. završili s 1,4 mlrd. kuna u plusu

- Do kraja 2022. podmiren je dio troškova arbitražnog postupka u iznosu od 1.4 milijuna kuna, dok naknada štete MOL-u i zatezne kamate te ostatak troškova arbitražnog postupka u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) nisu bile podmirene – navode iz ovog ureda. 

Pročešljali su i zdravstvo te zaključuju kako postoje ozbiljni rizici za državni proračun ako se ne riješe fiskalni rizici u zdravstvenom sustavu. 

–  Ukupne obveze za rashode poslovanja i nabavu nefinancijske imovine zdravstvenih ustanova i HZZO-a (bez obveza za kredite i zajmove) krajem 2022. iznosile su više od 14.67 milijardi kuna i u odnosu na 2021. veće su za 368,5 milijuna kuna. Odnosno za 2,6 posto. Koncem 2022. obveze zdravstvenih ustanova (bez HZZO-a) iznose 10.81 milijardu kuna od čega se na dospjele obveze odnosi 3.6 milijarde kuna. U odnosu na 2021., obveze zdravstvenih ustanova veće su za 444 milijuna kuna – navode iz Državnog ureda za reviziju. 

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. iznosili su 171,7 milijardi kuna, a rashodi 175 milijardi kuna te je deficit 3.32 milijarde kuna.

Državna revizija: Domovinski Pokret ima niz nepravilnosti u poslovanju i financijama u 2021.
Državna revizija: Domovinski Pokret ima niz nepravilnosti u poslovanju i financijama u 2021.

- Dug državnog proračuna krajem 2022. iznosio je 300,8 milijardi kuna i veći je za 6.2 milijarde kuna ili 2,1 posto u odnosu na 2021. Osnovni uzrok povećanja duga je zaduživanje zbog ostvarenja manjih prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna, rast tečaja inozemnih valuta te uvrštavanje u evidencije duga državnog proračuna obveza po kreditima i zajmu u ukupnom iznosu od 366 milijuna kuna, na temelju Nagodbe iz prosinca 2022. između Republike Hrvatske i društva HŽ Cargo d.o.o., u svrhu restrukturiranja – navode iz Ureda. 

U 2022. dano je jedanaest jamstava u ukupnom iznosu od 8.8 milijardi kuna te na koncu 2022. ukupna državna jamstva iznose 51.8 milijardi kuna. S ukupnim jamstvima kao potencijalnim obvezama, sveukupni dug državnog proračuna iznosi preko 352.6 milijardi kuna (47 milijardi eura).

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 13
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli