Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je najvišu razinu

Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u kolovozu najvišu razinu u ovoj godini, poduprta zamjetno boljim raspoloženjem u uslužnom sektoru, pokazalo je u utorak redovno mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku porastao je u kolovozu za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši najvišu razinu u ovoj godini od 119,6 bodova, utvrdila je Komisija.

Najviše su u mjesecu na izmaku poboljšana očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u skoku odgovarajućeg indeksa za 6,7 bodova, na 24,8 bodova. Izrazito je poboljšanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 2,4 boda na minus 8,5 bodova. Očekivanja u industriji također su umjereno poboljšana, uz rast indeksa za jedan bod, na 3,5 bodova.

Raspoloženje u maloprodaji zadržalo se gotovo na razini prošlog mjeseca, uz vrijednost indeksa od 9,7 bodova, u odnosu na srpanjskih 10,0 bodova.

Primjetno su pogoršana tek očekivanja među potrošačima, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda, na minus 24,4 boda, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Blago pogoršanje u EU

Na razini Europske unije ekonomska klima blago je pogoršana u kolovozu, uz klizanje ESI-ja za 0,9 bodova, na 103,8 bodova.

Najviše je pogoršano raspoloženje u građevinskom sektoru i industriji, iskazano u klizanju odgovarajućih indeksa za 2,5 odnosno za 1,6 bodova u odnosu na prošli mjesec. Zamjetno su prigušena i očekivanja u maloprodaji, čiji je podindeks kliznuo za 1,2 boda. U uslužnom sektoru pogoršanje je bilo blago, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 0,4 boda.

Raspoloženje među potrošačima stabiliziralo se u kolovozu nakon izrazitog pada u prethodnom mjesecu, uz klizanje indeksa za blagi 0,1 bod.

Među vodećim je gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone raspoloženje u najvećem, onom Velike Britanije, zamjetno poboljšano, uz rast odgovarajućeg indeksa za 1,4 boda u odnosu na srpanj. Nasuprot tome, Poljska je zabilježila blago pogoršanje, iskazano u padu odgovarajućeg indeksa za 0,6 bodova.

Pogoršana i očekivanja u eurozoni

Ekonomska klima u eurozoni također je pogoršana u kolovozu, pa je odgovarajući indeks pao za jedan bod, na 103,5 bodova, pokazuje mjesečno istraživanje Europske komisije.

Najviše su pritom prigušena očekivanja u maloprodaji, uz pad odgovarajućeg indeksa za 2,7 bodova. Izrazito je pogoršano i raspoloženje u industriji, čiji je indeks pao za 1,8 bodova, te u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 1,2 boda.

U građevinskom sektoru raspoloženje se zadržalo na razini prošlog mjeseca, pokazuje istraživanje EK.

Među vodećim je gospodarstvima njih četiri od pet zabilježilo pad ESI-ja, a najveći je zabilježen u Nizozemskoj, za 3,6 bodova. Slijedi Italija s padom indeksa ekonomske klime za 2,1 bod, te Španjolska, s 1,5 bodova nižom vrijednošću indeksa.

Njemačka je također u kolovozu zabilježila pad ESI-ja, za 1,1 bod.

U odvojenom je izvješću Europska komisija objavila i da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru eurozone (BCI) izrazitije smanjen u kolovozu, za 0,36 bodova na plus 0,02 boda. Pad je rezultat znatno lošije ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te o razini ukupnih i izvoznih narudžbi.