Ena i Matej: Mi znamo zašto je važno ulagati u sebe

Ideja je postala stvarnost, a Klinika već 8 godina pomaže lokalnoj zajednici financijskim znanjem koje su studenti stekli na fakultetu. Dio su nove generacije i Matej i Ena, studenti Poslovne ekonomije na EFZG-u.

Matej je u Ekonomskoj klinici voditelj projekta Learn to Invest, dvodnevne konferencije koja je osmišljena kao besplatna edukacija o različitim oblicima financijskih proizvoda i mogućnostima ulaganja. Uz to svake godine aktivno sudjeluje na velikim konferencijama poput LEAP Summita, gdje mladi imaju priliku čuti predavanja stručnjaka iz različitih područja.

Na konferenciji sudjeluje i Ena, ambasadorica projekta. U Klinici vodi društvene mreže te projektni tim, a volontirala je i na platformi TEDxZagreb.

Oboje u Klinici primjenjuju znanje iz područja financija te doprinose podizanju svijesti o važnosti financijskog opismenjavanja, no znaju kako se znanje uvijek treba nadograđivati. Uz odlaske na konferencije dodatno se educiraju i čitanjem knjiga. Za FinTok: GenZ za GenZ otkrivaju svoje omiljene financijske knjige, kako štede za budućnost i što planiraju u mirovini.

Ja DANAS

Ena: The Intelligent Investor autora Benjamina Grahama. Dojmio me se jednostavan jezik i primjeri iz stvarnog svijeta kojima autor objašnjava svoje koncepte i strategije ulaganja. Moja preporuka svim studentima koji žele naučiti više o ulaganju.

Matej: Rich Dad, Poor Dad autora Roberta Kiyosakija. Napisana na pristupačan način. Potaknula me i angažirala da razmislim o vlastitim financijskim ciljevima. Pružila mi je korisne lekcije koje možda ne bih naučio na fakultetu, a bitne su za moju budućnost.

Ena: HRMOD, HANFA ili UMFO.

Matej: Najčešće HRMOD te UMFO.

Ena: S obzirom na to da sam student u gradu u kojem sam i odrasla, nemam visoke neophodne troškove pa moje trenutačno pravilo glasi: 50% izdvojiti za štednju, 30% za neophodne troškove, a 20% za želje i slobodno vrijeme. Smatram kako mi takav plan donosi velik iznos ušteđevine za budućnost, kada mi se budu povećavali neophodni troškovi.

Matej: „Prvo plati budućem sebi“, to je poznato, točno i važno pravilo. Najprije treba izdvojiti 30% za štednju i financiranje, 50% za neophodne troškove te na kraju 20% za želje i slobodno vrijeme.

Ja NA PRVOM POSLU

Ena: Proučit ću povijest ulaganja i prinose mirovinskih fondova u Hrvatskoj te provjeriti njihove investicijske politike i strategije na njihovim web stranicama. Također, kako bih imala što osobniji pristup, posavjetovat ću se sa stručnjakom za mirovine.

Matej: Dobro ću se informirati o prednostima i nedostacima svih mirovinskih fondova i donijeti konačnu odluku za koju smatram kako je najpogodnija za mene u određenom trenutku. Informirat ću se na njihovim web stranicama i raspitati među ljudima s više iskustva.

Ja NA ZADATKU:

Ena: Dosta sam samouvjerena oko svog prvog posla zbog svoje radišnosti i snalažljivosti te vjerujem da ću imati dovoljno dobru plaću kojom ću bez problema moći odvajati traženi iznos na mjesečnoj bazi. Naravno, kako si ne bih ništa uskratila, napravit ću plan osobnih financija te pratiti svoje troškove i 50/30/20 plan koji će mi omogućiti daljnje „uživanje“ uz mjesečno odvajanje na dobrovoljni mirovinski stup. Praćenje vlastitih troškova omogućit će mi planiranje unaprijed i određivanje budžeta tijekom godine kako se ne bih našla u situaciji u kojoj ću se osjećati izgubljeno u silnim izdavanjima. Svakako planiram imati i dodatni izvor prihoda koji će mi osigurati ulaganje i štednju.

Matej: Odradim nekoliko dodatnih sati mjesečno kako bih zaradio navedeni iznos te kako ne bih morao smanjivati iznos predviđen za želje i slobodno vrijeme u korist ulaganja u dobrovoljni mirovinski stup.

Ja ZA 20 GODINA:

Ena: Pratiti vijesti i mrežne stranice mirovinskih fondova u Hrvatskoj, proučiti povijest performansi fondova, usporediti kretanje u odnosu na šire tržište kapitala, proučiti investicijsku strategiju fondova, potražiti savjet od financijskog stručnjaka i slično.

Matej: Redovito pratiti vijesti na portalima specijaliziranima za ekonomiju te posebno one portale koji prate stanje u mirovinskom sustavu RH.

Ena: Potražit ću savjet stručnjaka, proučiti upute REGOS-a za promjenu kategorije fonda te se raspitati u poslovnici FINA-e na šalteru REGOSA-a za sve dodatne informacije koje moram znati pri promjeni kategorije fonda.

Matej: Podnijet ću zahtjev za promjenu kategorije fonda putem sustava e-građani ili u poslovnicama FINA-e.

Ena i Matej: U Hrvatskoj postoje 3 kategorije - A, B i C. Biraš jednu od njih, ovisno o tvojoj toleranciji na rizik, vremenskom horizontu štednje i financijskim ciljevima. Svi su regulirani posebno svojim investicijskim strategijama i politikom ulaganja. „A“ možeš izabrati samo ako ti je ostalo više od 10 godina do mirovine. On je od tih triju najrizičniji, ali se u dugom roku očekuju najviši prinosi. Ulaže veći dio sredstava u dionice i druge rizičnije investicije kako bi ostvarili rast kapitala. „B“ je sredina i on ima rizik manji od „A“, a veći od „C“. Isto tako, prinos je manji od „A“, ali veći od „C“. Kombinira ulaganja u različite vrste imovine poput dionica, obveznica i nekretnina, kako bi se postigla ravnoteža između stabilnosti i potencijala rasta. „C“ je, naravno, najmanje rizičan. Više je usmjeren na očuvanje kapitala i stabilnost prinosa. Investira u manje rizična sredstva poput obveznica, depozita i likvidnih instrumenata.

Ja ZA 40 GODINA:

Ena: Voljela bih nastaviti ulagati i osiguravati dodatne prinose te si ostaviti nešto u nasljedstvu. Skupiti dovoljno iskustva i novaca za izgradnju kuće za odmor i proširenja poslovanja, na primjer nekretnine i slično. Svakako bih se počastila i odmorom.

Matej: Priuštit ću si određene financijske instrumente koji mi mjesečno mogu donositi prihvatljive pasivne prihode. Naravno, ispunit ću si želje interesantne u tom razdoblju.

Ena: Okružena voljenim osobama, radeći ono što volim i posvećena hobijima, ali i ulaganju. Vidim se negdje na moru u kući za odmor blizu živog grada, gdje ću uvijek moći nešto raditi. Voljela bih i proputovati mjestima kojima nisam stigla do tada.

Matej: Provodim dane posvećujući se svojim hobijima, druženju s bližnjima i uz određeni simbolični broj radnih sati u danu koji će mi odgovarati.

PITAM STRUČNJAKA

Odgovara: dr.sc Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Ena: Kada je najisplativije i koliko često treba promijeniti kategoriju fonda?

Bejaković: Tu nema pravila. Prinosi se između fondova u pojedinim godinama jako razlikuju, ali u dužem razdoblju kategorija A uglavnom ostvaruje najveći prinos te nosi i najveći rizik, dok je obrnut slučaj s fondovima kategorije B te pogotovo kategorije C. Odluka o tome u najvećoj mjeri ovisi o osobnoj sklonosti većem povratu i razini straha od rizika. Osiguranici se jako razlikuju po svojim sklonostima ili strahu od rizika, pa je onda dosta njih ipak zadovoljnije manjim povratom uz niži rizik.  

Nadalje, prinosi se tržišta u kratkom roku u pravilu ne mogu  prognozirati pa jenemoguće preporučiti kada je najbolje preseliti se iz jedne kategorije u drugu. Dugoročno su investicije u vlasničke papire imale veći prinos od ulaganja u druge vrste imovine pa je najbolje što više vremena provesti u kategoriji koja ima najveći udio te klase imovine u svom sastavu, dakle u fondu kategorije A. Budući da varijabilnost prinosa spomenute klase u kratkom roku može imati veće oscilacije, ne bi bilo loše prebaciti se u fondove manje varijabilnosti prinosa u posljednjim godinama prije umirovljenja, naročito ako u dužem razdoblju prije odluke nije bilo korekcije na tržištu. Vezano uz fondove, iako nije uobičajeno tako predstavljati, dugoročno je najrizičnije biti u fondovima kategorije C jer u slučajevima uvećane inflacije realna vrijednost imovine drastično pada. Fondovi kategorije A najbolje služe kao zaštita od inflacije. Matej: Koja je najveća dobrobit ulaganja u treći mirovinski stup?

Bejaković: Postoji više benefita dobrovoljne mirovinska štednja a posebno su značajni državni poticaji od 15% na uplaćena sredstva u kalendarskoj godini. Osiguranik može biti u više fondova, ali navedena sredstva dobiva samo u jednom. Nadalje, svaki poslodavac može uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima i koristiti pravo na poreznu olakšicu do 796,34 eura godišnje po zaposleniku. Prinos dobrovoljnoga mirovinskog fonda, odnosno zarada koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, uvećava vrijednost imovine članova fonda. Na dobrovoljnu mirovinsku štednju niti u fazi štednje niti prilikom isplate ne plaća se porez. Nema ograničenja članstva, zdravstvenih ni dobnih – član može biti tko god to želi (članova ima koji su stariji i od 90 godina). Trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član samostalno bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. 

Uplate nisu obvezne, one ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, a račun se ne gasi ako na njega nije uplaćivano. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj. Sredstva su u cijelosti nasljedna, a jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 55* godina starosti. Zaključno, to je jednostavan i povoljan način štednje, koji posredno omogućava i poboljšanje financijske pismenosti.