Europski parlament (EP) usvojio je u četvrtak u Strasbourgu prijedlog rezolucije za pooštravanje mjera protiv seksualnog uznemiravanja u institucijama EU-a
EP traži obveznu edukaciju zastupnika protiv seksualnog uznemiravanja
Te je zatražio uvođenje obvezne edukacije o načinima borbe protiv zlostavljanja za sve zastupnike.
Rezolucija Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u cijelosti je usvojena s 516 glasova. Protiv je glasalo 86 zastupnika, a suzdržanih je bilo 75.
Među eurozastupnicima koji su podržali rezoluciju su Biljana Borzan, Romana Jerković, Predrag Fred Matić i Tonino Picula iz SDP-a, Sunčana Glavak i Željana Zovko iz HDZ-a, IDS-ov Valter Flego i Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.
Ladislav Ilčić iz HKS-a i nezavisni Mislav Kolakušić bili su suzdržani. HDZ-ovi Karlo Ressler i Tomislav Sokol nisu glasali.
Cilj obvezne edukacije zastupnika koju nalaže ova rezolucija je osvještavanje problema seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, uglavnom žena, u Europskom parlamentu i drugim institucijama EU-a te osposobljavanje za adekvatnu reakciju u slučaju svjedočenja takvom obliku nasilja ili u slučaju da su zastupnici i sami žrtve.
“Ni u hodnicima ovog Doma nisu svi sigurni, seksualno uznemiravanje može se dogoditi svugdje, pa i ovdje”, rekao je na raspravi u Europskom parlamentu uoči glasovanja u četvrtak poljski zastupnik Robert Biedron iz kluba S&D.
Brojke pokazuju da je seksualno uznemiravanje često neprijavljeno i zataškano te da se o njemu premalo izvještava. To se događa zbog toga što se ovaj problem često ne doživljava ozbiljnim, zbog neznanja o načinima pružanja podrške žrtvama, straha od viktimizacije, gubitka radnog mjesta i sl.
“Rečeno nam je da ćemo naštetiti reputaciji Parlamenta ako o tome govorimo, no nismo štetili mi koji smo rekli istinu, nego oni koji su to prikrivali”, upozorila je njemačka zastupnica Terry Reintke iz kluba Zelenih.
Belgijska zastupnica Assita Kanko iz kluba Europskih konzervativaca i reformista upozorila je da se “zlouporaba vlasti događa svugdje” te izrazila podršku rezoluciji o borbi protiv seksualnog zlostavljanja.
Izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnosti upozorava da su najčešće žrtve seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu djelatnici na najranjivijim položajima: osobe koje su vježbenici, osoblje koje obavlja poslove asistiranja, ugovorno osoblje.
Edukacija o mjerama protiv seksualnog uznemiravanja do sada je bila dobrovoljna.
“Do sada je to bilo dobrovoljno i samo je četvrtina zastupnika sudjelovala u tom osposobljavanju”, navela je Evelyn Regner u ime Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i naglasila da “moramo biti bolji od toga”.
Obuka mora biti obavezna, istaknula je francuska zastupnica Irene Tolleret iz kluba Renew, “kako bismo svi znali kako postupiti u slučaju zlostavljanja”.
Španjolska zastupnica Rosa Estaras Ferragut iz kluba Europske pučke stranke (EPP) navela je da je ona pohađala obuku protiv seksualnog uznemiravanja te da je preporučuje svima “jer zaista radi na tome kako spriječiti uznemiravanje žena”.
“Bila sam i žrtva i svjedok uznemiravanja i nisam znala što napraviti “, rekla je Tolleret.
Većina žrtava seksualnog zlostavljanja su žene, i na razini institucija EU-a i općenito.
“U 90 posto slučajeva žrtve su žene. Čak 50 posto žena doživjelo je neki oblik zlostavljanja, a te su brojke još i veće jer se brojni slučajevi ne prijavljuju”, upozorila je Evelyn Regner u ime Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost.
Seksualno zlostavljanje (većinom) žena događa se i u drugim institucijama i radnim okruženjima. Čak 32 posto žena nasilje je doživjelo na poslu od strane nadređene osobe, kolege ili klijenta (usporedbe radi, 22 posto žena nasilje je doživjelo od partnera).
75 posto žena u kvalificiranim zanimanjima ili na rukovodećim položajima bilo je spolno uznemiravano kao i 61 posto žena u uslužnom sektoru.
Ovaj je problem u fokus javnosti posebno doveo pokret Me too.
Stoga su eurozastupnici raspravljali o utjecaju ovog pokreta na unapređenje mjera protiv seksualnog zlostavljanja u institucijama EU-a.
Pokret Me too, koji je započeo je 2017. kao val javnih svjedočenja žrtava seksualnog zlostavljanja, posebno na radnom mjestu i u raznim institucijama, potaknuo je EU na rješavanje ovog problema, no još uvijek nije napravljeno dovoljno, smatraju zastupnici.
Iako je Europski parlament 2017. donio Rezoluciju o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u, a usvojen je i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost 2020., slučajevi spolnog uznemiravanja u Parlamentu - i drugdje - i dalje postoje.
Nulta tolerancija uznemiravanja stoga mora biti imperativ, istaknuli su zastupnici.
Također su pozvali na izradu javnog popisa zastupnika koji su sudjelovali na tečajevima osposobljavanja protiv uznemiravanja te na donošenje mjera zaštite od viktimizacije ili osvete protiv podnositelja pritužbi, žrtava i svjedoka.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja jedan je od ključnih ciljeva Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2020. do 2025. koju je donijela Europska komisija. Nijedna država članica nije postigla potpunu rodnu ravnopravnost, a napredak po tom pitanju je veoma spor, navodi Komisija.
Eurozastupnici upozorili na kršenja ljudskih prava i rastući utjecaj Kine u Srbiji
Europski parlament je u četvrtak je izrazio duboku zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava vijetnamskih radnika u Srbiji, nasilja nad sudionicima prosvjeda za zaštitu okoliša ali i rastućeg utjecaja Kine u toj zemlji.
Osim kritika srbijanskim vlastima zbog pokušaja suzbijanja prosvjeda, nepoštivanja europskih standarda radnih prava i bliskosti s Kinom, dio zastupnika u raspravi je kritizirao i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja za pristupanje Srbije EU-u u ovim okolnostima.
Zajednički prijedlog rezolucije najvećih klubova zastupnika, pučana (EPP), socijalista (S&D), liberala (Renew) i Zelenih te konzervativaca iz ECR-a o prisilnom radu u tvornici Linglong i prosvjedima za zaštitu okoliša u Srbiji izglasan je sa 586 glasova za, 53 protiv i 44 suzdržana zastupnika.
Ekološki aktivisti i tisuće građana Srbije u prosincu su nastavili prosvjede i blokade prometnica tražeći obustavu istraživanja litija i zaustavljanje projekta korporacije "Rio Tinto" koji smatraju ozbiljnom prijetnjom okolišu, a eurozastupnici su osudili napade na prosvjednike ekstremista i huligana koje se smatra bliskima vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vučić je nakon prosvjeda prošlog tjedna povukao iz procedure sporni zakon koji omogućuje eksproprijaciju zemljišta za potrebe međunarodne rudarske kompanije i zakon o referendumu, što su bili neki od zahtjeva prosvjednika.
Europarlamentarci su također upozorili na kršenja ljudskih prava oko 500 vijetnamskih radnika na gradilištu tvornice Linglong u Zrenjaninu koja je u kineskom vlasništvu. Vijetnamskim radnicima su, po izvješćima, oduzete putovnice i primorani su živjeti u nehumanim uvjetima.
Zastupnici su stoga upozorili da Srbija daje Kini i kineskim industrijalcima sve više zakonskih privilegija u zemlji, čak i kada su one suprotne zakonima EU-a, i izrazio zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu.
Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik iz redova socijalista (S&D) i jedan od koautora prijedloga rezolucije, istaknuo je u raspravi u Europskom parlamentu i da „u Srbiji nisu usamljeni slučajevi vanjskih utjecaja kroz sumnjive investicije neusklađene s europskim standardima i vrijednostima, a takve rezultiraju prisilnim radom”.
“Sve to uz direktnu podršku vladajućih struktura koji prosvjednike za očuvanje okoliša uspoređuju s fašistima, dok huligani uz zaštitu policije brane murale osuđenim ratnim zločincima“, dodao je što je navedeno i u Piculinom u amandmanu na prijedlog rezolucije.
Odluka Europske komisije da nakon nasilnih napada Vučićevih huligana na prosvjednike sa Srbijom otvori klaster pregovora o okolišu ne pomaže kredibilitetu EU, ocijenio je Picula.
Srbija je u utorak u Bruxellesu otvorila pregovore u 4. klasteru koji obuhvaća četiri pregovaračka poglavlja i sada ukupno ima otvorena 22 od 35 poglavlja i to je prvo otvaranje novih poglavlja od prosinca 2019. godine.
Picula je ocijenio ironičnim da je jučer održana međuvladina konferencija za otvaranje novog klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom baš klaster za okoliš, tek nekoliko dana nakon masovnih prosvjeda u Srbiji protiv zakonodavnog prijedloga vlade kojima bi se opasno ugrozio okoliš.
„Građanski otpor uspio je dovesti do povlačenja spornog zakona, ali je otpor Bruxellesa prema takvim politikama vlade, nažalost, izostao. Ovakve odluke neće obnoviti kredibilitet politici proširenja“, napomenuo je Picula.
S druge strane, pučanka Miriam Lexmann (EPP), također autorica prijedloga, pozdravila je otvaranje klastera 4, te je izrazila nadu da će to potaknuti vlasti da osiguraju da se na pravi način pozabave ovim slučajevima.
Pozdravila je i odluku srpske vlade da povuče zakon o eksproprijaciji i amandmane o zakonu o referendumu i da istraži uvjete u tvornici Linglong. Ipak, Lexmann upozorava da “izgradnja tvornice guma Linglong pokazuje na koji se način širi utjecaj Kine u Srbiji i na zapadnom Balkanu”.
Liberal Klemen Grošelj (Renew Europe), također autor prijedloga, istaknuo je da se EU mora zapitati o odnosu Srbije i Kine".
“Kina ima sistem koji je u potpunosti nespojiv s EU-om, a Srbija nastoji ući u Uniju”, upozorio je Grošelj te naglasio da je razočaran situacijom u Srbiji.
Viola von Cramon-Taubadel iz kluba Zelenih, također suautorica prijedloga, istaknula je da se u prosvjedima ne radi samo o zaštiti okoliša i zakonu o referendumu nego i o “o borbi protiv široko rasprostranjene korupcije”, te naglasila da Unija ne smije pristati na kompromise kod standarda za države koje ulaze u EU.
Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol je ispred Europske pučke stranke istaknuo da trenutna situacija ukazuje na činjenicu da “predsjednik Vučić nikad nije istinski bio odan europskim idejama i vrijednostima”.
„Mirne prosvjede prati niz incidenata i provokacija, sporadični sukobi, naguravanja i tučnjave koje izazivaju skupine provokatora i pristaša vlasti, uz upadljivo odsustvo uniformirane policije. Očito je da vladajuća Srpska napredna stranka ugrožava politička prava i građanske slobode u Srbiji“, upozorio je Sokol.
„Srbija ne može ući u EU dok ne riješi temeljna pitanja vezana uz vladavinu prava, u što spada i procesuiranje ratnih zločina, rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba iz agresije na Hrvatsku te zaštita prava manjina“, zaključio je.
Thierry Mariani je u ime desnog kluba zastupnika Identitet i demokracija prozvao EU zbog odnosa prema Srbiji.
Komisija od Srbije "traži odredbe koje ne stoje u drugim sporazumima", ustvrdio je. "Srbija je izgubila Kosovo, a ovaj parlament priznaje Prištinu. Svi međunarodni ulagatelji, Ruski kineski i drugi, vi želite da budu podčinjeni Bruxellesu, ne štitite pravednu konkurenciju u EU,” komentirao je Mariani.
Mariani je zatražio da se sa Srbijom vodi iskren dijalog i da EU “ne tjera svoju ideologiju u trećim zemljama”.
Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski nezavisni zastupnik, također je prozvao EU za probleme u Srbiji.
“To što je u Europi zabranjeno kada je u pitanju životna sredina ili okoliš, ne može biti dozvoljeno u Srbiji, Bosni ili pak Albaniji koja isto ima nalazište litija i koju je Merkel posjetila odmah nakon posjeta Beogradu.”
“Nije prihvatljivo da zemlje periferije, bile članice Europe ili ne, budu deponij da bi se netko vozio električnim automobilima”, istaknuo je Sinčić.
Povjerenik Komisije za upravljanje kriznim situacijama, Janez Lenarčič ponovio je predanost europskoj integraciji Srbije, te istaknuo kako je otvaranje klastera 4 ukazalo da se “EU i Srbija sve više povezuju na Zelenom planu”. Istaknuo je da EU očekuje da se provodi relevantno zakonodavstvo za zaštitu radnika u Srbiji, te da će pratiti razvoj događaja, ali i da je Komisija zabilježila odluke da se povuče zakon o eksproprijaciji i o referendumu.