Europarlamentarci traže veće sudjelovanje radnika pri odlučivanju u kompanijama

Europski parlament u četvrtak je zatražio da radnici aktivnije sudjeluju u odlučivanju kod promjena u kompanijama kako oni ne bi postali nove žrtve tranzicija, u vrijeme pandemije koronavirusa i digitalizacije koji su donijeli mnoge promjene na radnim mjestima.

„Od Komisije tražimo da donese uredbu o obavješćivanju, savjetovanju i participaciji radnika u poduzećima. Trebamo pravila koja se ne mogu zaobilaziti bez obzira restrukturira li se poduzeće, mijenja li sjedište ili nešto slično”, rekla je u Europskom parlamentu izvjestiteljica Gabriele Bischoff na raspravi o Izvješću o demokraciji na radnom mjestu održanoj u utorak.

„Mi želimo da zaposlenici budu u stanju takve transformacijske procese aktivno pratiti i da ne budu samo pasivni promatrači u tim promjenama”, dodala je Bischoff.

INOVATIVNO DJELOVANJE Europa mora značajno ubrzati primjenu znanstvenih otkrića dobitnika Nobelove nagrade

Pandemija koronavirusa koja je donijela razne promjene u radu, primjerice skraćeno radno vrijeme ili rad od kuće, kao i rasprave o sve većoj digitalizaciji i automatizaciji primjenom umjetne inteligencije, izazvale su zabrinutost i strahove kod radnika za njihova radna mjesta u određenim sektorima.

Europski parlament usvojio je Izvješće o demokraciji na radnom mjestu na posljednjoj plenarnoj sjednici ove godine s 476 glasova za, 115 protiv i 99 suzdržanih.

Izvješće ističe važnost pravodobnog i smislenog obavješćivanja i savjetovanja radnika prije donošenja odluka o upravljanju koje bi mogle utjecati na njihove radne uvjete.

Europsko radničko vijeće, stoji u izvješću, mora biti posebice obaviješteno i konzultirano o pitanjima koja se odnose na trenutačno stanje i vjerojatne trendove u pogledu zapošljavanja i ulaganja te bitne promjene u organizaciji, uvođenje novih metoda rada ili proizvodnih postupaka.

Povjerenik Komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je da demokracija na radnom mjestu ne može biti postignuta samo jednim pravnim aktom, nego da zahtijeva „kombinaciju pravnih odredbi o tome kako se poduzećem upravlja” i „dobro razvijen socijalni dijalog”.

Dodao je da inicijativa, koja će vrijediti u cijeloj Europskoj uniji, treba dovesti do "dobrog upravljanja kompanijama uz uključivanje radnika”.

Eugen Tomac, rumunjski zastupnik iz redova pučana, naglasio je da je "pravo na sudjelovanje temeljno pravo bilo koje osobe koja sudjeluje i radi u Europskoj uniji”, dodajući da je ispravno da se zaposlenici konzultiraju i kada se govori o plaćama „koje oni ostvaruju vlastitim radom”.

Na važnost socijalnog dijaloga podsjetio je slovenski zastupnik Milan Brglez iz kluba socijalista, rekavši da je on ključni dio „našeg socijalnog modela”, a da je nužno spriječiti da radnici, a pogotovo oni najranjiviji, postanu žrtve novih tranzicija upozorila je nizozemska zastupnica iz redova liberala Samira Rafaela.

„Moramo štititi zaposlenike na isti način na koji štitimo gospodarsko blagostanje, zaposlenici moraju sudjelovati u procesima, ne samo biti podvrgnuti tim procesima koji donose promjene”, naglasila je.

Terry Reintke, njemačka zastupnica iz kluba Zelenih, upozorila je na to da mnogi zaposlenici imaju samo ograničene „ili nemaju nikakve mogućnosti utjecati na odluke poduzeća”.

„Na koncu, treba uključiti sve zaposlene, a ne samo polovicu njih i upravo zbog toga smo se u ovom izvješću zauzeli za paritet spolova”, dodala je Reintke.

Izvješće navodi da rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti u svim aspektima sudjelovanja radnika još uvijek nisu osigurana. Stoga poziva na uravnoteženu zastupljenost i rodnu ravnopravnost.

Njemački zastupnik krajnje desnice Guido Reil je izjavio da se u izvješću ne govori o održivosti radnih mjesta već da se „piše da će se sudjelovanjem zaposlenih doći do klimatski neutralne i pravedne ekonomije, gdje će postojati jednakost među spolovima”, za što je rekao da „nema nikakve veze s participacijom”.

„To je politika i ideologija koja zapravo nema svoje mjesto u poduzećima. Mi nismo na Kubi, nismo u takvim zemljama, već smo u Europskoj uniji”, izjavio je Reil.

Zastupnica iz kluba ljevice, Özlem Demirel, također iz Njemačke, optužila je zastupnika Reila da se inače izdaje za vođu radnika, no kada se govori o jačanju sindikata i participaciji, „on je protiv”.

„Europsko pravo se zloupotrebljava kako bi se zaobišla mogućnost predstavljanja radnika. Poduzeća se pretvaraju u europska društva i odjedanput nema više tijela predstavnika radnika. Mnoga poduzeća to prakticiraju u Njemačkoj”, rekla je Demirel pa dodala da „demokracija treba stanovati i na radnom mjestu”.

Hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić optužio je bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da su „radnicima Europske unije doveli milijune migranata, koji sada rada za neusporedivo manju plaću”.

„Mnogi radnici su ostali bez posla i ostat će i dalje bez posla ukoliko se ne zaustavi migrantski val. Nastat će nemiri diljem Europe”, dodao je Kolakušić.

Svi hrvatski eurozastupnici glasali su za izvješće osim Kolakušića i Ladislava Ilčića (Europski konzervativci i reformisti, ECR) koji su ostali suzdržani.