'EU bi trebala biti agilna, djelovati zajedno, biti otvorena'

Europska unija može riješiti brojne izazove s kojima je suočena i koji će i ubuduće biti pred njom jedino kroz veće zajedništvo njezinih zemalja te mora biti agilna i otvorena prema svijetu, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Svi izazovi traže više, a ne manje Europe, jer nijedan od izazova ne može riješiti jedna zemlja sama", rekao je Plenković u svom govoru na konferenciji u organizaciji uglednog bruxelleskog think tanka Centra za europsku politiku (EPC). Plenković je iznio viziju razvoja Europske unije iz hrvatske perspektive u sljedećem institucionalnom ciklusu od 2019. do 2024.

Konferencija je održana dva dana prije vrlo važnog summita čelnika 27 zemalja članica EU-a u rumunjskom Sibiuu na kojem će se razgovarati o europskoj budućnosti i početi pripremati nova strateška agenda za razdoblje 2019.- 2024. te nekoliko tjedana prije izbora za Europski parlament.

Plenković je pozvao da se postojeći izazovi iskoriste kao prigoda za izgradnju Europe, kojom će njezini građani i njezina djeca biti ponosni.

"Europska unija bi trebala bi nastojati biti agilna, a ne krhka, djelovati zajedno, a ne odvojeno, biti otvorena prema svijetu, a ne zatvorena u sebe", rekao je Plenković.

Objasnio je da pod "agilna, a ne krhka" misli na Europsku uniju koja je u stanju anticipirati ključne unutarnje i vanjske izazove i dati brze, učinkovite i snažne odgovore i biti opremljena za rješavanje potreba i zabrinutosti građana. Uniju koja može jamčiti unutarnju sigurnost, učinkovito upravljati migracijama, sačuvati europski socijalni model, pojačati jedinstveno tržište, promicati zeleniju energiju i bolju povezanost, Unija koja proširuje i produbljuje eurozonu, s dobro izbalansiranim proračunom, koji donosi dodanu vrijednost, rekao je.

Dodao je da su ljudi uplašeni od terorizma, nasilnog ekstremizma, prekograničnih prijetnji, organiziranog kriminala, ističući da se nijedna zemlja od toga ne može sama u potpunosti obraniti.

Podsjetio je da je Hrvatska rasporedila više od 6,5 tisuća policajaca na najdulju istočnu granicu s nečlanicama EU-a, sprječavajući ilegalne migracije kroz istočnomediteransku rutu.

"Stoga, čvrsto vjerujem da Schengen mora u potpunosti biti funkcionalan i uključiti Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku sukladno evaluaciji Europske komisije", kaže Plenković.

Kao jedan od prioriteta naveo je reformu zajedničkog sustava azila kako se nijedna zemlja članica ne bi našla u poteškoćama zbog svog zemljopisnog položaja.

Agilnija Europska unija također znači imati odgovarajuće financijske resurse, koji će pomoći u eliminiranju postojećih razlika u razvijenosti i osigurati više kohezije i konvergencije.

"Za mene Europska unija nije zbroj njezinih zemalja članica, nego unija u kojoj udružuju svoju pojedinačnu snagu u zajedničku moć na korist svih. Snaga EU-a proizlazi iz njezine raznolikosti. Sada je postalo moda govoriti o nejedinstvu Europske unije i imamo percepciju da je EU podjeljenija više nego ikada ranije", rekao je Plenković, dodajući da te percipirane podjele na istok i zapad, sjever i jug, na 'nove' i stare članice, članice i nečlanice eurozone, štete i slabe Uniju.

Plenković je ukratko predstavio hrvatski put prema članstvu u Europskoj uniji, čiji se plodovi počinju osjećati. Istaknuo je dobre gospodarske rezultate u posljednje dvije i pol godine njegove vlade, rast BDP-a između 2,5 i 3 posto, nisku inflaciju,  proračunski višak dvije godine zaredom, rast stope zaposlenosti, mirovina, investicija, socijalnih naknada, porezno rasterećenje građana i poduzetnika, dok se istodobno smanjuje javni dug i kamate na taj dug.

Plenković kaže da Europska unija danas djeluje u bitno drukčijim okolnostima nakon velike izbjegličko-migracijske krize, Brexita i velikog rasta populizma, demagogije i lažnih informacija.

Rekao je da će budućnost EU-a ovisiti o tome kako će odgovoriti na niz pitanja koja traže odgovor - hoće li EU moći uspjeti povećati sigurnosti svojih građana, zaštitu granica, čuvajući istodobno europske vrijednosti i slobodu kretanja; hoće li zadržati razinu zaposlenosti i dohotka u kontekstu sve veće svjetske konkurencije i 4. industrijske revolucije koja donosi automatizaciju, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, hoće li povećati gospodarsku uključenost, sačuvati priuštivu zdravstvenu skrb, smanjiti socijalne i teritorijalne nejednakosti, hoće li uspjeti povećati svoju konkurentnost na globalnoj razini i osigurati održivi razvoj i zaštitu okoliša te hoće li uspjeti naći unutarnju snagu za prevladavanje razlika ili podjela i izgraditi potreban konsenzus kako bi govorila jednim snažnim europskim glasom, kao što se očekuje od jednog globalnog aktera i druge ekonomije u svijetu.

Plenković je rekao da populizam, koji raste između ostaloga i zahvaljujući novim tehnologijama i zloporabama društvenih mreža predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokraciju.

"Budući da se demokracija ne temelji na mišljenju najbolje informiranih, nego na mišljenju onih koji su brojniji  od najvažnijih izazova za naše demokracije u EU-u je kako osigurati da svi građani mogu formirati svoje mišljenje na temelju provjerenih i relevantnih informacija", rekao je Plenković.

Plenković se zauzeo za Uniju otvorenu prema svijetu, koja se neće bojati i biti okrenuta prema sebi, nego treba biti samouvjerena, privlačna i otvorena te priznata u svijetu kao ona koja uspostavlja visoke standarde. Takva Unija treba biti otvorena za globalnu trgovinu, ali temeljenu na pravilima koja vrijede za sve.

Također je rekao da proširenje mora ostati jedan od strateških prioriteta i koje će biti visoko na listi prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine.

Plenković ponovno od EK-a traži iznimku za zakon o Vukovaru

Hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeo se u utorak u razgovoru s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom da se Hrvatskoj omogući iznimka kako bi mogla donijeti zakon o posebnom statusu Vukovara kojim bi taj ratom razoreni grad dobio više državnih potpora.

"Još sam jednom apelirao da se Hrvatskoj dopuni iznimka koja bi joj omogućila da donese adekvatan zakon za potporu Vukovaru, dakle svojevrsni poseban status gdje bi se taj dio o državnim potporama kontekstualizirao s obzirom na tragediju i stradanja koja su se tamo dogodila", rekao je Plenković nakon razgovora s Junckerom.

Plenković je sastankom s Junckerom završio svoj dvodnevni posjet Bruxellesu tijekom kojega se sastao i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i održao govor o budućim prioritetima EU-a u organizaciji Centra za europsku politiku.

Plenković je rekao da je s Junckerom razgovarao o priprema za izvanredni summit čelnika 27 zemalja članica u četvrtak u rumunjskom Sibiuu, o pripremama Hrvatske za Schengen i eurozonu.
Pored toga bilo je riječi o Vukovaru te brodogradnji.  "Obavijestio sam predsjednika Junckera o zadnjim informacijama nakon posjeta predstavnika kineskog brodogradilišta CSIC, od kojih očekujemo povratnu informaciju", rekao je Plenković.

Na pitanje je li stigao nekakav prijedlog kineskog brodograditelja, Plenković je odgovorio da još čeka na to.

Plenković o ekonomskim prognozama Komisije i o mirovinskoj reformi 

Premijer Andrej Plenković komentirao je u utorak u Bruxellesu proljetne ekonomske prognoze Europske komisije te snažno branio mirovinsku reformu koju je donijela njegova vlada.

Europska komisija u utorak je blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s ranije procijenjenih 2,7 posto, istaknula da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) konačno premašiti pretkriznu razinu, a za sljedeću godinu predviđa rast od 2,5 posto.

"Nisam imao uvida u taj dokument, ali koliko sam čuo to je na tragu naših procjena i procjena drugih financijskih institucija. Istaknuo bih da imamo zdravi rast, koji se ne temelji na zaduženju, nego se događa u vremenu kada smanjujemo javni dug, ostvarujemo proračunski višak dva puta zaredom", rekao je Plenković.

Dodao je kako hrvatska javnost to smatra normalnim, ali da to nije slučaj. "Zadnji put kada smo to imali bilo je 1998. kada smo uvodili PDV, dakle podizali porezno opterećenje, a mi smo sada u dvije i pol godine rasteretili poduzetnike i građane u tri vala porezne reforme za 6,5  milijardi kuna, za dvije milijarde kuna smanjili administrativne barijere, dakle olakšavamo poslovanje, a istodobno ostvarujemo suficit i isplatimo jamstvo ranijih vlada kada je riječ o brodogradnji", kaže Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska mora provoditi strukturne reforme poput reforme mirovinskog sustava.

Rekao je da se njome ostvaruju tri cilja koja su postavljena - da mirovine bude više, a do sada su kroz indeksacije porasle za 7,5 posto u posljednje dvije i pol godine, da ispravi nepravde kako ljudi koji su radili isto vrijeme i isti posao, a različito su godište ne bi imali različite mirovine te, ta da sustav bude održiv.

Naglasio je da podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina nije izmislio "ministar Marko Pavić ili Andrej Plenković, nego da je to uvela SDP-ova vlada".

"Moramo vidjeti žele li neki u hrvatskom društvu promjene na bolje ili ne žele. Svi vape za reformama, a kada napravite reformu u interesu sadašnjih i budućih umirovljenika, onda je žele srušiti.

"U redu, ali se onda moramo zapitati što želimo. Ja sam spreman za svaku raspravu, ova se reforma dugo radila s puno osjećaja za ono što kao država možemo napraviti", dodaje Plenković i ističe da se sada stvari simplificiraju u vrijeme kampanje za europske izbore na "egzemplarno populistički način".

Rekao je da je mirovinska reforma pomogla u izlasku iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i  u podizanju kreditnog rejtinga.