EU nam daje novac da bi sva gladna djeca imala svoj obrok

Ministarstvo socijalne politike objavilo je da će za ovu godinu izdvojiti više od 32,6 milijuna kuna za gladnu djecu u školama, a prvi put su dobili i 13,6 milijuna kuna iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).

Tim novcem će financirati besplatne obroke za 23.000 djece iz 636 osnovnih škola u svim županijama Republike Hrvatske. Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić najavile su u ponedjeljak potpisivanje ugovora u okviru Poziva za dostavu projektnih prijedloga “Osiguravanje školske prehrane djeci u riziku od siromaštva” za novac iz fonda, a riječ je o 22 ugovorena projekta. Uključila se i zaklada Hrvatska za djecu, koja će financirati objede u devet županija čiji je koeficijent razvijenosti veći od 75 posto. Naime, županije s višim koeficijentom prema europskim uvjetima ne mogu konkurirati na tom natječaju.

Prošle godine tadašnja ministrica socijalne politike Milanka Opačić i predsjednica humanitarne udruge Portal dobrote Sanja Bijonda potpisale su ugovor kojim su država te razni dobrotvori i donatori osigurali topli obrok za 17.500 učenika u 597 osnovnih škola kroz projekt “Da niti jedno dijete u Hrvatskoj ne bude gladno”. Država je novac namaknula iz sredstava Hrvatske lutrije, a iznos je u konačnici također bio oko 32 milijuna kuna.

Na činjenicu da brojni mališani u Hrvatskoj na nastavu dolaze gladni upozorili smo još 2014. godine. Politički vrh tada je problem negirao i nazvali su to “akcijom 24sata” tvrdeći da ne pišemo istinu te da u Hrvatskoj nema gladnih. No suočeni sa stravičnim brojevima i statistikama morali su popustiti i iznaći novac te riješiti problem. Prema podacima UNICEF-a, u Hrvatskoj živi oko 60.000 djece ispod granice siromaštva, a stručnjaci Ministarstva obrazovanja u prvoj anketi koju su proveli ustanovili su da 10.000 djece cijeli dan u školi boravi gladno jer nemaju za objed.

Taj broj se povećavao s vremenom jer su se brojni roditelji bojali stigmatizacije djece zbog siromaštva i jednostavno se nisu prijavili. Tadašnja ministrica Opačić objavila je natječaj kojim je problem gladne djece svalila na udruge civilnog društva jer su one kroz svoje projekte trebale skrbiti o djeci, a država bi im samo plaćala račune. Neke organizacije civilnog društva tada su izrazile nezadovoljstvo jer su smatrale da se problem školske prehrane i briga o najranjivijim skupinama treba odvijati kroz državu i državne institucije jer sva djeca moraju imati jednaka prava i uvjete školovanja.

Za razliku od države, civilne udruge također nemaju toliku mrežu ni rasprostranjenost da bi kvalitetno skrbile o djeci u svim krajevima Hrvatske jednako. No natječaj se nije obustavio i njime su kroz udruge lani pokrili obroke za 17.500 školaraca. Taj zadatak podnijela je udruga Portal dobrote, čija je predsjednica Sanja Bijonda prva reagirala na naše reportaže o gladnoj djeci te je organizirala humanitarnu akciju za prikupljanje novca kako bi najtežim slučajevima platila objede za cijelu godinu.

Također, dio udruga upozorio je kako u Hrvatskoj postoje 82 škole koje uopće nemaju kuhinju ni organiziranu prehranu u školi, pa nisu obuhvaćene mjerama ministarstva. Vatrogasnim mjerama i taj su problem rješavali u hodu. Uoči izbora sve političke opcije tvrde da će i dalje skrbiti o mališanima koji nemaju za objed u školi.