Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Europska komisija: 'Hrvatska je spremna za Schengen!'

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola....

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
236 komentara

Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska "trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni".

- Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

- Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

- Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti - sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica:  Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Erjavec u Zagrebu nije htio komentirati je li Hrvatska spremna za šengenski prostor

Slovenski ministar obrane Karl Erjavec, poznat po kritiziranju službenog Zagreba tijekom spora oko granice, u utorak nije htio komentirati je li Hrvatska spremna za ulazak u šengenski prostor.

Erjavec se u Zagrebu sastao s hrvatskim kolegom Damirom Krstičevićem.

- Vaše pitanje nije u nadležnosti ministra obrane, odgovorio je Erjavec na konferenciji za medije na pitanje o spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor, na dan kad Europska komisija usvaja izvješće o hrvatskom ispunjavanju tehničkih uvjeta za članstvo, za koje se očekuje da će biti pozitivno.

Erjavec je bivši slovenski ministar vanjskih poslova u tri mandata i na toj je dužnosti bio i kada je donesena arbitražna odluka o hrvatsko-slovenskoj granici i kada je otkriven skandal s kompromitirajućim razgovorima između slovenskog arbitra i službenice slovenskog ministarstva o procesu arbitraže, zbog čega Hrvatska tu odluku ne priznaje. 

Nakon objave arbitražne odluke izjavio je da bi Slovenija odmah trebala provesti crtu sredine u Savudrijskoj vali i onamo poslati policijsku zaštitu. 

- Prošlo je dvije godine. Ja sam danas ovdje kao ministar obrane, dodao je Erjavec u utorak. 

Krstičević je da je Hrvatska spremna za šengenski prostor, da je ispunila uvjete i očekuje pozitivnu odluku Komisije.

No nakon toga hrvatski ulazak u šengenski prostor moraju prihvatiti sve članice Europske unije, a slovenski državni vrh nedavno je nekoliko puta dao naslutiti da to neće podržati dok Hrvatska ne prihvati arbitražnu odluku. 

Odlična obrambena suradnja

Erjavec, predsjednik Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), uoči preuzimanja funkcije ministra obrane prošle godine isticao je da njegovi stavovi po pitanju arbitraže neće utjecati na dobru suradnju s Krstičevićem jer Slovenija i Hrvatska na području obrane imaju "zajedničke izazove". 

U utorak je istaknuto kako dvoje ministara ima "kontinuitet sastanaka". Ovaj je bio četvrti po redu.

- Naša suradnja je na najvišoj razini, smatra Erjavec. 

Naglasio je i kako je Hrvatska na području obrane i sigurnosti "vrlo dobro pripremljena" za predsjedanje Europskom unijom početkom iduće godine, dodavši kako to govori na temelju iskustva na funkciji ministra obrane u vrijeme slovenskog predsjedanja. 

Krstičević je kazao kako se suradnja dviju država pokazuje na zajedničkim vojnim vježbama, u obrazovanju, kao i u projektu ustrojstva Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga, prvog takvog NATO-vog sjedišta u Hrvatskoj u kojem će surađivati Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Bugarska. 

Središte se uspostavlja u Zemuniku, a Krstičević je najavio da će do "u potpunoj operativnoj sposobnosti" biti krajem 2021.  

Krstičević je Erjavcu zahvalio i što je Slovenija za izradu tkanina za svoju vojsku odabrala hrvatsku firmu Čateks, što je projekt vrijedan nekoliko milijuna eura. Ugovor je potpisan do 2022. godine. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message