Postavljeni ciljevi smanjene potrošnje plina trebali bi biti postignuti u razdoblju između 1. kolovoza 2022. godine i 31. ožujka 2023.
POSLJEDICE RATA U UKRAJINI
Europska unija usvojila krizni plan za plin, Grci traže izuzeće
Članice Europske unije postigle su dogovor u utorak da smanje potrošnju plina za 15% za vrijeme nadolazeće zime, u nadi da će se u budućnosti u potpunosti odcijepiti od ruskih energenata. Grčka će tražiti izuzeće od ove odluke, do ožujka iduće godine.
Podsjetimo, cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima drugi dan zaredom zbog povećanja zabrinutosti za opskrbu u Europi, nakon što je Rusija, ključni opskrbljivač naftom i prirodnim plinom u regiji, dodatno smanjila opskrbu plinom.
Cijena barela na londonskom je tržištu prema ugovorima za isporuke u rujnu u jutarnjoj je trgovini porasla za 1,51 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje, na 106,66 dolara, nakon što je jučer porasla 1,9 posto.
Barel na američkom tržištu poskupio je, pak, za 1,36 dolara, na 98,04 dolara, nakon jučerašnjeg rasta cijena za 2,1 posto.
Rusija je u ponedjeljak pojačala pritisak na opskrbu Europe plinom jer je Gazprom priopćio da će opskrba Njemačke kroz plinovod Sjeverni tok 1 pasti na samo 20 posto kapaciteta.
Zbog ruskog reza opskrbe, europske zemlje neće moći ispuniti svoje ciljeve za ponovno punjenje skladišta prirodnog plina prije potražnje u zimskom razdoblju. Najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, morat će racionalizirati potrošnju u industriji kako bi se građani mogli grijati tijekom zimskih mjeseci.
To bi krajnje korisnike moglo potaknuti da svoj plin zamijene naftnim derivatima, posebice dizelom. No, i to donosi rizik, budući da upravo Rusija opskrbljuje regiju s većinom dizelskih goriva, pa se očekuje se da će vozačima cijene goriva rasti.
"Više cijene plina, potaknute pritiskom Rusije, mogle bi dovesti do dodatnog prelaska s plina na sirovu naftu i podržati cijene nafte", rekao je Hiroyuki Kikukawa iz Nissan Securities.
Europska opskrba sirovom naftom, naftnim proizvodima i plinom poremećena je zbog zapadnih sankcija i sporova oko plaćanja s Rusijom, nakon njezine invazije na Ukrajinu 24. veljače.
No, s druge strane, pad potražnje zbog nedavnih visokih cijena sirove nafte i goriva i očekivanja u vezi povećanja kamatnih stopa u SAD drže cijene nafte pod pritiskom.
"Igra povuci-potegni između zabrinutosti za slabljenje potražnje zbog usporavanja gospodarstva u uvjetima rastućih američkih kamatnih stopa i straha za opskrbu zbog produljenog sukoba Rusije i Ukrajine vjerojatno će se nastaviti još neko vrijeme", rekao je Kikukawa, procijenjujući da bi se cijena barela na američkom tržištu mogla kretati oko 100 dolara.
Očekuje se da će američka središnja banka u srijedu povisiti kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, što bi moglo negativno utjecati na gospodarsku aktivnost, a time i na potražnju za gorivom.
Jaz između europskiih i američkih cijena nafte povećao se do razina neviđenih od lipnja 2019. Razlog je smanjenje potražnje za benzinom u SAD-u, što pritišće cijene na američkom tržištu, dok ograničena ponuda podupire cijene u Londonu.
U odvojenom je izvješću Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak stajao 106,27 dolara, što znači da je pojeftinio 1,39 dolara u odnosu na prethodni radni dan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
