Kristijan Božarov tvrdi da više nema 'običnog' nevremena kao nekad jer se zrak sve topliji, a on kad tad dođe u kontakt s vlažnim i hladnim zrakom s Alpa i tada kao da dođe do eksplozije...
Kristijan Božarov tvrdi da više nema 'običnog' nevremena kao nekad jer se zrak sve topliji, a on kad tad dođe u kontakt s vlažnim i hladnim zrakom s Alpa i tada kao da dođe do eksplozije...
Razorne oluje postale su uobičajena pojava, osobito za ljetnih mjeseci. Posljednja je bila u Splitu, samo dan prije toga oluja je poharala Zagreb. Svakih nekoliko dana Državni hidrometeorološki zavod izdaje meteoalarme za određeno područje zbog potencijalno opasnih vremenskih uvjeta. Vjetar koji tada puše zna doseći brzinu i od 120 kilometara na sat, čupa stabla i diže krovove, a u vrlo kratkom vremenu padne toliko kiše da nastane opći potop. Zagreb je, pak, prije dvije godine doživio i onu, superćelijsku oluju, u kojoj vjetar puše i do 160 kilometara na sat.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:30
Zašto više nema 'običnih' nevremena s malo kiše, umjerenog vjetra i bez većih posljedica? Zašto su oluje postale doslovno razorne i nakon njih se gradovi saniraju po nekoliko tjedana ili mjeseci? Odgovore smo potražili kod prognostičara Kristijana Božarova.
- U zraku je ljeti previše topline, a time i energije. Iz godine u godinu sve veći su problem toplinski valovi. Radi se o nezabilježenim vrućinama otkako je mjerenja. U pojedinim gradovima ove godine lipanj je bio najtopliji u zadnjih 100 godina. I onda je naglo došao hladan i vlažan zrak koji se, hajdemo to tako reći, sukobio s ovom velikom vrućinom i nastala je oluja - rekao je Božarov. Otkrio nam je i gdje je taj vlažan zrak bio cijelo ovo vrijeme do dolaska u Hrvatsku.
- Vlažan se zrak cijelo vrijeme zadržavao sjeverno od Alpa. One su kao zid koji čuva da se sve ne prelije, one su zapravo kao neka brana koja sve to čuva, ali samo do jedne točke. U jednom trenu brana pukne i sve se prelije kod nas i to odjednom i brzo. Da se prelijeva malo po malo, onda bismo imali neko normalno nevrijeme kakva su možda bila češća nekad. Ali pošto se sve prelije naglo, onda dolazi do intenzivne reakcije - kaže prognostičar. Kako bi slikovitije sve opisao da bude svakome razumljivo, koristio je pojam vruće tave.
- To vam je kao kad imate užarenu tavu, a onda u nju naglo ulijete vodu. Dolazi do prskanja, šištanja, u biti dolazi kao do jedne male eksplozije. Upravo je tako i s vremenom. Suptropski zrak sve više dolazi nad Mediteran, temperature rastu i kad se pregrijemo, a Alpe otpuste svoju vlagu - dolazi do eksplozije - objašnjava naš prognostičar. Dodaje da najveći problem postaje prognoziranje točnih lokacija gdje će neka oluja udariti.
- Nije to zbog loše opreme i sličnih razloga jer, što se toga tiče, imamo sve što i drugi. Stvar je u tome što je vrijeme previše nepredvidivo i zato je teško locirati i utvrditi točno vrijeme za oluju. Pravilo je da onoliko koliko traje oluja, toliko je unaprijed možemo najaviti. Znači, ako traje 15 do 20 minuta, toliko je ranije moguće dati upozorenje za javnost. Isto tako, mi možemo izdati upozorenje, primjerice, za Zagreb, ali hoće li oluja udariti na Dugave ili Špansko, to nitko ne može reći - kaže Božarov.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+