Evo koliko je rješenja o porezu poslala porezna uprava: Još je puno posla ostalo pred njima...

S prvim danom ove godine uveden je porez na nekretnine koje su prazne i ne iznajmljuju se kao zamjena za porez na kuće za odmor, ali se naplaćuje i vlasnicima kuća ili apartmana za odmor. Poreznu upravu pitali smo koliko su rješenja za oporezivanje dosad izdali i hoće li svi rješenje dobiti do kraja godine.

- Do sada je Porezna uprava izdala rješenja za ukupno 87.997 oporezovanih nekretnina. Budući da je ovo prva godina primjene poreza na nekretnine, izdavanje rješenja provodit će se u nekoliko etapa. Porezna uprava provela je postupak utvrđivanja poreza na nekretnine koristeći podatke iz evidencija obračuna komunalne naknade jedinica lokalnih samouprava te su donesena prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine za 2025. godinu. Ostala rješenja izdavat će se postupno tijekom 2026. godine za 2025. - odgovaraju iz Porezne uprave za 24sata.

Potpuni podaci bit će dostupni tijekom iduće godine, napominju.

Porezna uprava, dakle, ima još mnogo posla oko rješenja o porezu jer je sama Vlada prošle godine isticala kako u Hrvatskoj ima oko 400 tisuća nekretnina u kojima nitko ne živi niti ih se iznajmljuje. Još je i oko 270 tisuća registriranih apartmana za kratkoročni najam turistima. Ako domaćin živi u nekretnini čiji preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez, no i dalje je među 270 tisuća registriranih puno onih koji su porez dužni plaćati.

Najnovije, spominje se oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica, s kojima država kalkulira govoreći o nekretninama koje bi se mogle dati u najam u programu priuštivog stanovanja. 

Porez na nekretnine iznosi od 60 centi do osam eura po kvadratu, o čemu su odlučiti morali gradovi i općine. Njih 223 povećalo je svoj dotadašnji porez, 62 ga je smanjilo, a 271 općina i grad su ga zadržali na razini poreza na kuće za odmor iz 2024. Minimalnih 0,60 eura po kvadratu razrezali su 121 grad i općina, dok je njih 75 donijelo odluku o porezu od pet do osam eura.

Ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, porez se ne plaća. Oni koji ne iznajmljuju trebali su nekretninu prijaviti do 31. ožujka ove godine, osim ako za nekretninu plaćaju komunalnu naknadu - u tom slučaju prijava nije bila potrebna jer Porezna uprava podatke već ima. Porez se neće plaćati ni za nekretnine koje je nemoguće koristiti, primjerice ako nemaju priključak za vodu, struju, krov...

Je li i koliko porez utjecao na veću ponudu (praznih) nekretnina, a time i na pad njihovih cijena, čime je država uvođenje poreza i opravdavala?

- Nije imao nikakvog utjecaja, ne primjećujemo nikakvu racionalizaciju niti motivaciju prodavatelja da svoje prazne, nekorištene nekretnine puste na tržište. Ponuda nekretnina na tržištu jest bolja u odnosu na potražnju, ali razlog tome nije porez, nego pad potražnje zbog visokih cijena - kaže za 24sata Vedran Marasović, agent za nekretnine.

Analiza Ekonomskog instituta pokazala je da bi novi porez donekle mogao smanjiti potražnju i ublažiti rast cijena, ali istodobno i usporiti gradnju novih nekretnina i time smanjiti ponudu, što bi opet moglo dovesti do nove neravnoteže na tržištu. Cijene stanova i dalje ubrzano rastu - u 2023. su bile veće za 2,7 posto, u 2024. za 11,5 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine već gotovo 16 posto. Pritom, posebno divljaju u Zagrebu, u kojemu su u prvoj polovici ove godine novi stanovi poskupjeli nevjerojatnih 24 posto.