‘Fale nam školske radionice i reforma to treba promijeniti’

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Danas učenici ulaze u pojedina zanimanja i shvate da ih ona ne zanimaju ili su im preteška. A ovim najavama za uvođenje sektora u strukovne škole to bi se trebalo promijeniti.

Smatra to Iva Šnajder, ravnateljica Obrtničke škole u Požegi. Ističe kako godinama upozorava da četverogodišnja zanimanja u Hrvatskoj imaju samo jedan nedostatak, a to je nedostatak stručne prakse. 

Rad je temelj svega

Upravo kurikularnom reformom u strukovnim školama to će se promijeniti. Strukovno obrazovanje u potpunosti će biti temeljeno na radu. Taj rad odvijat će se izvan škole, u obrtima, poduzećima ili u samoj školi ako ima uvjete za to. No za provođenje strukovnog obrazovanja škola mora imati uvjete za rad.
 
Reformom se u četverogodišnjim strukovnim školama uvodi promjena u načinu upisa u škole. Učenici se prvo upisuju u željeni sektor. Tako u prvom i drugom razredu dobiva opće znanje uz učenje koje je temeljeno na radu. U trećem i četvrtom razredu učenik prelazi u drugi dio obrazovanja gdje se obrazovanje više bazira na pojedino zanimanje u željenom sektoru.

- Kroz praksu učenici zapravo uče i svladavaju buduće zanimanje. Bez nje završe školu i dolaze nepripremljeni u svijet tržišta rada. Svaki posao traži primjenu stručnog znanja – objašnjava nam ravnateljica Šnajder.

Cilj promjena u srednjim strukovnim školama je olakšati učenicima nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci. A najavu uvođenja sektora podržavaju i ostali ravnatelji strukovnih škola diljem Hrvatske.

- Nakon osnovne škole malo učenika zna koju srednju uopće žele upisati, a još manje ih je svjesno svojih afiniteta i sklonosti. Ovako barem u prve dvije godine školovanja imaju priliku otkriti za što su i možda odabrati ono što u startu nisu htjeli - smatra Ivan Adrić, ravnatelj Strojarske tehničke škole Osijek, no brine ga odrađivanje prakse jer, kako tvrdi, “u Slavoniji poslodavci nisu zainteresirani primati učenike na praksu, a i sve je manje onih koji to mogu jer loša je privreda puno njih uništila”.

- Dakle, mi već sad imamo nedovoljno radionica u kojima bi učenici mogli odrađivati praksu i dodatno povećanje sati bi nam povećalo i problem. Poslodavce nitko ne može natjerati da uzmu učenike, ali bi ih se možda moglo stimulirati nekim beneficijama ili poreznim olakšicama - objašnjava nam Adrić.

Učenjem na radnome mjestu stječu se specifična znanja i vještine potrebne za samostalan i odgovoran rad.

Dvije godine

- Upis u sektor može se pokazati kao dobar jer će djeca u prve dvije godine, primjerice elektrotehnike, učiti temeljna znanja vezana za elektrotehniku i imati dvije godine da shvate za koje točno zanimanje unutar te elektrotehnike imaju interes i sklonosti. Realno, u praksi nisu velike razlike upisuje li dijete zanimanje ili sektor, ali mu se u te dvije godine daje šansa da vidi svoje preferencije. Novi programi daju mogućnost da se rad škola i nastava usklade s potrebama tržišta rada i novim tehnologijama koje se pojavljuju - objašnjava nam Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole “Vice Vlatkovića” u Zadru i član stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehonologije.

Izrazito brze i kontinuirane ekonomske, tehnološke, informacijske, društvene i demografske promjene mijenjaju načine na koje ljudi danas rade i žive.

Život je u 21. stoljeću

- Dio prakse može se odvijati u školi, ali za djecu je bitno i da odlaze u gospodarska postrojenja te uče iz samog rada - smatra ravnatelj Tomčić.

Strukovno obrazovanje treba osigurati okruženje u kojem će učenici biti osposobljeni za život u 21. stoljeću.

- Papir trpi sve što se napiše i po meni je ta najava uvođenja sektora dobra. Ali jedno je napisati i vidjeti što drugi rade, a potpuno je drugo to i provesti i ugraditi u svakidašnji naš život. To sigurno neće biti lako. Nakon javne rasprave sigurno će tu biti još promjena - komentirao nam je Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje škole “Matija Antun Reljković” u Slavonskom Brodu.

Što se tiče trogodišnjih strukovnih škola, učenik upisuje određeno zanimanje. U prvom dijelu obrazovanja, odnosno u prvom razredu, udio učenja temeljen na radu zauzima čak 50 posto školovanja. U trećem i četvrtom razredu nastava je više projektno koncipirana te još više integrirana. Tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja učenici ostvaruju svoje pravo na promjenu razine kvalifikacije polaganjem razlikovnih ispita u dogovoru sa školama u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje.
 

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.