Svi đaci imaju obrok u školi, a najbolji dobiju i stipendiju

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Kako bi svoj djeci omogućili iste uvjete za obrazovanje, a učenicima nastavak školovanja u srednjim školama i na fakultetima, u općini Vladislavci kraj Osijeka i ove su godine dobar dio proračuna uložili u obrazovanje.

Iako imaju tek nešto više od 1800 stanovnika i oko 780 kućanstava, Vladislavci već treću godinu zaredom uspijevaju biti maksimalno socijalno osjetljivi pa osiguravaju besplatnu školsku prehranu i vrtić za svu djecu. Također u potpunosti plaćaju prijevoz srednjoškolcima koji putuju na školovanje u Osijek, a s 50 posto subvencija plaćaju i putne troškove studentima. Svake godine najbolji studenti dobivaju općinske stpendije.

Ova općina na čelu s mladim načelnikom Marjanom Tomasom (30) i u drugim segmetima života nastoji održati život na selu aktivnim, iako su već godinama suočeni sa stalnim padom nataliteta i iseljavanjem mladih obitelji u inozemstvo. Naime, Osnovnu školu “Mate Lovraka” u Vladislavcima ne tako davne 1978., kad je otvorena, pohađalo je 325 učenika, a ove je godine upisano 138 đaka. U vrtiću imaju tek 15-ero djece, a od ukupnog broja stanovnika tek je 30-ak posto mladih do 18 godina.

- Demografski gledano, jako loše stojimo. Doduše, naša općina nije velika. Sastoji se od tri sela - Vladislavaca, Hrstina i Dopsina. Imamo uglavnom starije stanovništvo o kojemu nema tko brinuti. Kako bismo donekle zaustavili odlazak mladih, uveli smo niz poticaja, prvenstveno za učenike i studente.

Prijevoz za njih, u suradnji s lokalnom samoupravom, subvencioniramo svake godine s oko 120.000 kuna, nagrađujemo najbolje i dijelimo 10.000 kuna, a na stipendije izdvojimo oko 20.000 kuna. Mladim roditeljima dajemo 2000 kuna za svako novorođeno dijete. Naš je stalni proračun oko 1,6 milijuna kuna izvornih prihoda, a dodatnih 6 milijuna ostvarimo raznim projektnim aktivnostima - kaže načelnik Tomas koji je i sam dijete iz Vladislavaca. Pohađao je istu školu u koju sad ulaže za obnovu i razvoj te bolje, lakše i kvalitetnije školovanje učenika. Ravnateljica prof. Marija Poje bila mu je nastavnica.

- Odlično surađujemo s općinom i zahvalni smo načelniku koji se iznimno dobro brine za nas i učenike. Svi se đaci u školi besplatno hrane jer smo shvatili da mnogi roditelji ne bi bili u mogućnosti plaćati školsku prehranu s obzirom na to da ima puno nezaposlenih. Uz školsku prehanu djece plaćaju i 90.000 kuna za vrtić čiji se prostor također nalazi u školi. Zasad nemamo mogućnost kuhanja toplih obroka jer nemamo odgovarajuću školsku kuhinju, a i djeca idu samo u prijepodnevnu smjenu pa, nakon škole, imaju obrok kod kuće - kaže ravnateljica.

Marko Mrkonjić/PIXSELL

Kako bi školi omogućili da učenici proizvedu ono što im treba, općina je osmislila i projekt izrade plastenika i njime aplicirali prema Ministarstvu socijalne politike i mladih.

- Projekt smo proširili i na nezaposlene žene koje bismo educirali za rad u plasteniku te uzgoj plasteničkog voća i povrća, čime bismo povećali njihovu mogućnost da se zaposle u tom poslu no, nažalost, projekt nije prošao - kaže Tomas. Načelnik je osigurao i jeftinije polaganje vozačkog ispita za sve srednjoškolce. Ako učenik ima prosjek 5,0, onda ima 50 posto jeftinije polaganje vozačkog, a ako mu je prosjek 3,5, onda popust iznosi 35 posto. Djelatnici općine, kao i on, i dalje pripremaju projekte koji se mogu financirati sredstvima fondova Europske unije. Zasad su tim sredstvima obnovili staze u općini, cestu i društvene domove, a sad trebaju raditi rasvjetu i reciklažno dvorište, za koje su također dobili novac. Očekuju i najavljene ulagače u gospodarske objekte koji od rata stoje prazni jer nekad je općina Vladislavci imala nekoliko jakih tvrtki i nije imala nezaposlenih.

Plastenik za uzgoj povrća

U školi imaju i malu poljoprivrednu zadrugu, a u sklopu nje i oranicu na kojoj učenici sade krumpir i luk. Poželjeli su saditi kulture koje mogu koristiti u školskoj prehrani, kao jagode ili rajčicu, no oranica im nije ograđena pa nije osigurana od eventualne krađe.

Školski album

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.