OBNOVA BAŠTINE
FOTO Blagoslov župnog dvora u Selima: Od danas i čuvaonica umjetnina Sisačke biskupije
Sisački biskup Vlado Kosić blagoslovio je Župni dvor u Selima koji je nastradao u potresu. Nedavno je obnovljen i od danas čuvaonica umjetnina. Blagoslovu je prisustvovala i ministrica Obuljen Koržinek i izvođači radova
Čuvaonica je namijenjena za potrebe Sisačke biskupije gdje se trenutačno pohranjuje, obrađuje i dokumentira inventar te sakralni predmeti iz crkava u Selima, Žažini, Maloj Gorici, Starom Farkašiću, Gojlu i još nekoliko okolnih mjesta.
Čuvaonica je namijenjena za potrebe Sisačke biskupije gdje se trenutačno pohranjuje, obrađuje i dokumentira inventar te sakralni predmeti iz crkava u Selima, Žažini, Maloj Gorici, Starom Farkašiću, Gojlu i još nekoliko okolnih mjesta.
Župni dvor (nalazi se uz crkvu Marije Magdalene), bio je teško oštećen prilikom potresa 2020.godine. Dvor je sagrađen 1767. godine te zajedno s crkvom sv. Marije Magdalene čini jedan od najvrjednijih baroknih lokaliteta ovoga kraja, svjedočeći o bogatoj povijesti, duhovnosti i arhitektonskoj baštini koja se ovdje čuva već stoljećima. Gotovo svi dijelovi zidane konstrukcije pretrpjeli su značajna konstruktivna oštećenja, a na pojedinim mjestima došlo je do izraženih poremećaja u geometriji i vidljivih odvajanja dijelova nosivih elemenata. Ovako sada izgleda nakon obnove, dok se crkva još obnavlja. Prema saznanjima, crkva bi trebala biti gotova za nekoliko mjeseci.
Predstavnik izvođača radova, tvrtke Spegra, Tomislav Elpeza, pojasnio je kako je provedena cjelovita konstruktivna i energetska obnova: od uklanjanja krovišta i međukatnih konstrukcija, preko ojačanja zidova suvremenim metodama (injektiranje, karbonska vlakna, sidra), do ugradnje novih sustava grijanja i hlađenja, prilagođenih čuvanju vrijednih predmeta. Događaju je također prisustvovao vlasnik tvrtke Spegra, Berislav Borovina, Ante Borovina i inženjer gradilišta Antonio Marenić. Uz njega je inače i inženjer gradilišta Tome Krišto.
Cijeli događaj je popratio dječji folklorni ansambl.
U ime projektnog tima i stručnog nadzora, statičarka Martina Vujasinović podsjetila je da je ova povijesna kurija kroz svoju dugu povijest već svjedočila snažnim potresima, uključujući i onaj veliki iz 1909. godine. Potres koji je pogodio područje 2020. zatekao je zgradu u izrazito narušenom statičkom stanju, zbog čega su već 2022. godine uvedene hitne mjere zaštite kulturnog dobra. Nakon toga uslijedila je zahtjevna faza projektiranja i same obnove. Radovi su se odvijali od lipnja 2023. do lipnja 2025. godine, a njihov je cilj bio ne samo sanirati štetu, već i unaprijediti sigurnost objekta.
Konzervatorica Jelena Stinčić Glagolić pritom je istaknula kako je tijekom obnove poseban naglasak stavljen na očuvanje izvornih elemenata. Pročelju je vraćen povijesni izgled, a tlocrt prizemlja oblikovan je prema rješenjima iz 18. stoljeća. Obnovljeni su kameni portali i povijesna stolarija, dok su nova vrata i prozori izrađeni u skladu s izvornim uzorima.
Posebnu pažnju privuklo je arheološko otkriće dviju rimskih kamenih urni koje su pronađene ugrađene u zidove zgrade. Nakon čišćenja i obrade, urne su prezentirane na mjestu pronalaska, kao rijedak i vrijedan dokaz ponovne uporabe antičkog materijala iz vremena rimske Siscije.
