VELIKA GALERIJA
FOTO Upoznajte čelnike država EU-a: SAD okreće leđa, oni će odlučiti o budućnosti kontinenta
Amerika se pod vodstvom Donalda Trumpa lagano okreće od Europe. Protekcija na koju se naviklo još od Drugog svjetskog rata slabi, uskoro je možda i neće više biti, a na čelnicima EU-a je da pronađu smjer za neku novu Europu. Ovo su premijeri i predsjednici svih EU država, ovo su ljudi koji će oblikovati budućnost EU-a...
AUSTRIJA: Predsjednik Alexander Van der Bellen (lijevo), kancelar Christian Stocker (desno). Van der Bellen iz stranke Zelenih bivši je profesor ekonomije poznat po svojim kritikama turskom vođi Erdoganu. Stocker je 'friški' kancelar, na dužnost je stupio početkom ožujka ove godine. Čelnik je austrijske Narodne stranke (OVP), dijela trostranačke vladajuće koalicije. Tri stranke postigle su neočekivani dogovor koji je zaobišao krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPO), pobjednicu parlamentarnih izbora u rujnu prošle godine koji su rezultirali s pet mjeseci neuspješnih koalicijskih pregovora. OVP uzima ministarstvo unutarnjih poslova, socijaldemokrati financije i pravosuđe, liberalima ide ministarstvo vanjskih poslova. Nema ministarskog iskustva, relativno je nepoznat izvan političkih krugova. Opisuju ga kao pragmatika...
AUSTRIJA: Predsjednik Alexander Van der Bellen (lijevo), kancelar Christian Stocker (desno). Van der Bellen iz stranke Zelenih bivši je profesor ekonomije poznat po svojim kritikama turskom vođi Erdoganu. Stocker je 'friški' kancelar, na dužnost je stupio početkom ožujka ove godine. Čelnik je austrijske Narodne stranke (OVP), dijela trostranačke vladajuće koalicije. Tri stranke postigle su neočekivani dogovor koji je zaobišao krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPO), pobjednicu parlamentarnih izbora u rujnu prošle godine koji su rezultirali s pet mjeseci neuspješnih koalicijskih pregovora. OVP uzima ministarstvo unutarnjih poslova, socijaldemokrati financije i pravosuđe, liberalima ide ministarstvo vanjskih poslova. Nema ministarskog iskustva, relativno je nepoznat izvan političkih krugova. Opisuju ga kao pragmatika...
BELGIJA: Premijer Bart De Wever. Još jedan 'friški' premijer, na poziciji je od veljače 2025. godine. De Wever se opisao kao konzervativac i flamanski nacionalist. Tijekom svog mandata kao vođa flamanske nacionalističke stranke N-VA, De Wever je vodio kampanju u korist postupne flamanske secesije od Belgije...
BUGARSKA: Premijer Rosen Željazkov (lijevo), predsjednik Rumen Radev (desno). Radev je bivši zapovjednik u zračnim snagama bugarske vojske. Ovaj bivši član komunističke partije poznat je po brojnim kontroverzama, neki ga vide kao 'Putinovog igrača'. Premijer je pravnik i bivši ministar prometa, premijersku funkciju preuzeo je početkom godine...
CIPAR: Predsjednik Nikos Christodoulides. Cipar je predsjednička republika, pa je Christodoulides automatski i šef Vlade. Na funkciji je od 2023. godine, prije toga bio je ministar vanjskih poslova. Više manje cijeli život je u diplomaciji, početkom ove godine njemu i njegovoj obitelji upućene su ozbiljne prijetnje...
ČEŠKA: Predsjednik Petr Pavel (lijevo), premijer Petr Fiala (desno). Pavel je obnašao dužnost predsjednika Vojnog odbora NATO-a od 2015. do 2018. godine te je bio načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Češke od 2012. do 2015. godine. Dolazi iz vojne obitelji, pa je tako nastavio... Godine 1993. vodio je operaciju kojom je spašeno 50 francuskih vojnika iz zone sukoba između Srba i Hrvata u istočnoj Hrvatskoj. Fiala je bivši ministar edukacije, mladih i sporta.
DANSKA: Premijerka Mette Frederiksen. Najmlađa premijerka u povijesti Danske na funkciji je od 2019. godine. Ova 48-godišnjakinja cijeli je život u politici... Tamo 2019. naljutila je Donalda Trumpa kad mu je odbila prodati Grenland... "Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Nadam se da on ne misli ozbiljno. To je apsurdna diskusija. Tu završava razgovor", poručila je tamo 2019. godine... Ne sviđa joj se baš ni novi Trumpov pristup oko okončavanja rata u Ukrajini... "Ne vjerujem da Putin želi mir u Ukrajini", kazala je Frederiksen u veljači ove godine.
ESTONIJA: Predsjednik Alar Karis (lijevo), premijer Kristen Michal (desno). Gospodin Karis bivši je rektor sveučilišta, po struci je molekularni genetičar. Premijer Michal prije premijerske funkcije bio je ministar pravosuđa, ministar ekonomije i infrastrukture...
FINSKA: Predsjednik Alexander Stubb (lijevo), premijer Petteri Orpo (desno). Stubb je, kao Milanović, prije predsjedničke dužnosti obnašao onu premijersku. U Europarlament ušao je još 2004. godine, bio je i finski ministar vanjskih poslova... Orpo je bivši ministar financija, bio je ministar unutarnjih poslova, ministar agrikulture...
FRANCUSKA: Predsjednik Emmanuel Macron (desno), premijer François Bayrou (lijevo). Macron je na funkciji predsjednika od 2017. godine. U Vladi Francoisa Hollandea bio je ministar ekonomije. Nakon početka rata u Ukrajini nazvao je ruskog predsjednika Putina i zalagao se za nastavak dijaloga s Rusijom, nedavno je posjetio Trumpa u Bijeloj kući, smijali su se kao stari prijatelji... Puno europskih vođa mu je zamjerilo kad je sugerirao slaganje trupa u Ukrajinu. Premijer Bayrou, punog imena François René Jean Lucien Bayrou, na funkciji je od prosinca 2024. godine. U politici je još od 80-ih godina prošlog stoljeća... Bio je ministar obrazovanja i ministar pravosuđa."SAD se odlučio za ekstremno dominirajući oblik politike, putem dolara, industrijske politike i činjenice da može zgrabiti svjetska ulaganja i istraživanja. I ako ništa ne učinimo, naša je sudbina jasna: bit ćemo dominirani. Bit ćemo zgaženi i marginalizirani", kazao je nedavno francuski premijer kritizirajući Trumpa.
GRČKA: Predsjednik Konstantinos Tasoulas (lijevo), premijer Kyriakos Mitsotakis (desno). Predsjednik Tasoulas na dužnost je prisegnuo 13. ožujka, on je 'najfriškiji' od svih vođa EU-a. Ovaj odvjetnik bio je predsjednik grčkog parlamenta između 2019. i 2025. godine. Kratko je između 2014. i 2015. godine bio ministar kulture i sporta. Mitsotakis je na premijerskoj dužnosti od 2019. godine, uz mjesec dana 'pauze' 2023. godine, kad je sudac Ionnis Sarmas bio prijelazni premijer, jer nijedna stranka nije nakon izbora u svibnju uspjela formirati vladu. Njegov otac Konstantinos bio je grčki premijer od 1990. do 1993. godine. Prije ulaska u politiku imao je uspješnu karijeru u biznisu, za njega su se 'otimale' moćne kompanije iz financijskog sektora.
HRVATSKA: Premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović. O njima i njihovoj tvrdoj kohabitaciji znate vjerojatno i previše...
IRSKA: Premijer Micheal Martin (lijevo s Trumpom), predsjednik Michael D Higgins (desno). Omaleni Higgins predsjednik je Irske od 2011. godine. On je sociolog i pjesnik, u politici je još od početka 70-ih godina prošlog stoljeća! Veliki je borac za ljudska prava... Premijer Martin na funkciji je od siječnja 2025. godine, premijersku poziciju držao je i između 2020. i 2022. godine. Prije ulaska u politiku radio je kao učitelj. Bio je ministar zdravstva i djece te ministar vanjskih poslova. Žestoko je kritizirao Izrael zbog njihova postupanja u Gazi...
ITALIJA: Premijerka Giorgia Meloni (lijevo), predsjednik Sergio Mattarella (desno). Mattarella je predsjednik s najdužim stažem u povijesti Italije, na funkciji je od 2015. godine. Diplomirani je pravnik koji je u prošlosti obnašao više ministarskih funkcija. U politici je od ranih 80-ih godina prošlog stoljeća, bio je i ustavni sudac. Njegova brata Piersantija ubila je 1980. Cosa Nostra. Premijerka Meloni još se kao tinejdžerica zainteresirala za politiku. Suosnivačica je stranke Fratelli D'Italia, na čijem je čelu od 2014. godine. Bila je ministrica za mladež u vladi Silvija Berlusconija između 2008. i 2011. godine. Na premijerskoj je funkciji od 2022. godine, magazin Politico nedavno ju je proglasio najmoćnijom osobom u Europi. Prva je premijerka u povijesti Italije, neki je smatraju ekstremnom desničarkom. Mussolinija je kao 19-godišnjakinja opisala kao "dobrog političara". "Sve što je napravio, napravio je Italiju", kazala je tamo sredinom 90-ih...
LATVIJA: Predsjednik Edgars Rinkevičs (lijevo), premijerka Evika Siliņa (desno). Predsjednik Rinkevičs na funkciji je od 2023. godine. Prije toga je služio ka ministar vanjskih poslova. Prvi je otvoreno gay vođa neke EU države. Početkom 90-ih godiona radio je kao novinar...
Osim materinjeg, služi se i ruskim, engleskim i francuskim jezikom... Premijerka Silina preuzela je dužnost u rujnu 2023. godine. Prije ulaska u politiku radila je kao pravnica
LITVA: Predsjednik Gitanas Nausėda (lijevo), premijer Gintautas Paluckas (desno). Predsjednik Nauseda bivši je bankar, koji je na predsjedničku dužnost stupio 2019. godine. Tijekom rata u Ukrajini žestoko je optužio Kinu, kazao je kako je njihov cilj da ovaj rat potraje, da bude još krvaviji... Gintautas Paluckas premijer je od prosinca 2024. godine. Zalaže se za pitanja vezana uz obrazovanje, socijalnu skrb i održivost okoliša. Tamo 2012. je proglašen krivim za zlouporabu službenog položaja u netransparentnom postupku javne nabave.
LUKSEMBURG: Luksemburški premijer Luc Frieden na funkciji je od studenog 2023. godine. U prošlosti je obnašao više ministarskih funkcija, bio je ministar pravosuđa, ministar obrane, ministar riznice, ministar financija... Osim materinjeg jezika, govori engleski, njemački, francuski te ponešto nizozemskog... Mlad je ušao u politiku, ali od 2014. do 2023. radio je u privatnom sektoru. Bio je potpredsjednik Deutsche Banka, partner u odvjetničkoj firmi...
MAĐARSKA: Predsjednik Tamas Sulyok (desno), premijer Viktor Orban (lijevo). Orban Mađarskom vlada od 2010. godine, premijer je bio i između 1998. i 2002. godine. Svako malo mapama svojata dijelove Hrvatske, smatra ga se Putinovim najbližim saveznikom u Europskoj Uniji... Mađarski predsjednik Sulyok na funkciji je od ožujka prošle godine, prije toga bio je predsjednik Ustavnog suda Mađarske. Tijekom svog mandata nadgledao je nekoliko kontroverznih presuda, uključujući one koje su se odnosile na prava učitelja na štrajk.
MALTA: Predsjednica Myriam Spiteri Debono (lijevo s papom), premijer Robert Abela (desno). Predsjednica Spiteri Debono diplomirala je englesku književnost i lingvistiku, bila je prva žena na čeku Zastupničkog doma Malte. Predsjednica je postala 2024. godine, kao prva žena s Goza kojoj je to uspjelo... Priznaje kako nije baš sklona tehnologiji, draže joj je 'old school' diktirati pisma... Mladi pravnik Abela (48) naslijedio je Josepha Muscata na poziciji premijera Malte u siječnju 2020. godine. Njegov otac George bio je malteški predsjednik od 2009. do 2014. godine...
NIZOZEMSKA: Premijer Dick Schoof. Hendrikus Wilhelmus Maria "Dick" Schoof nizozemski je političar koji od 2. srpnja 2024. obnaša dužnost premijera Nizozemske. Schoof je studirao urbanizam, a nakon diplome započeo je karijeru kao savjetnik za obrazovne politike, 1988. godine postao je državni službenik u Ministarstvu obrazovanja i znanosti. Prije nego što je postao premijer bio je glavni direktor Službe za imigraciju i naturalizaciju, nacionalni koordinator za sigurnost i borbu protiv terorizma, Generalni direktor Opće obavještajne službe, glavni tajnik Ministarstva pravosuđa... Strastveni je trkač, odradio je do sad gotovo 20 maratona...
NJEMAČKA: Predsjednik Frank-Walter Steinmeier (lijevo) Kancelar Olaf Scholz (kojeg će uskoro, prema svim predviđanjima, zamijeniti Friedrich Merz), (na fotografiji su njihovi plakati) - "Diplomacija propada kad se pregovarački partneri ponižavaju pred očima svijeta. Scena u Bijeloj kući ostavila me bez daha. Nisam mislio da ćemo ikada morati braniti Ukrajinu od Sjedinjenih Država", kazao je njemački predsjednik nakon sastanka Zelenskog i Trumpa. Predsjednik je od 2017. godine. Ima diplomu iz prava, većinu karijere proveo je u politici. Bio je jedan od bliskih suradnika Gerharda Schroedera... Budući kancelar, kako ga nazivaju njemački mediji, Friedrich Merz je poznat po svojim konzervativnim stavovima, zalaganju za liberaliziranu socijalnu tržišnu ekonomiju, jačanje transatlantskih odnosa i "nultu toleranciju" prema kriminalu. Tijekom predizborne kampanje 2025., obećao je oživjeti njemačko gospodarstvo i obuzdati neregularne migracije. Strastveni je pilot i ponekad leti svojim privatnim zrakoplovom iz svog doma u regiji Sauerland u Berlin. Njegova biografija i imetak često ga čine metom kritika da je izvan dodira s običnim građanima, što on odbacuje, tvrdeći da pripada "višoj srednjoj klasi".
POLJSKA: Predsjednik Andrzej Duda (lijevo), premijer Donald Tusk (desno). Još jedan pravnik! Duda je predsjednik Poljske postao 2015. godine, prije toga bio je zastupnik u poljskom Parlamentu i Europarlamentu. Poznat je po konzervativnim stavovima, nedavno je pozvao SAD da rasporedi nuklearno oružje u Poljsku. Opušta ga skijanje. Donaldu Tusku ovo nije prvi premijerski mandat, na čelu poljske Vlade bio je od 2007. do 2014. godine. On je, za razliku od Dude, poznat po svojim liberalnim politikama, ali zauzeo je i čvrste stavove protiv ilegalne migracije. Od 2014. do 2019. bio je predsjednik Europskog vijeća. "500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da nas zaštite od 140 milijuna Rusa koji se već 3 godine ne mogu nositi s 40 milijuna Ukrajinaca . Nema razloga da Europa kao cjelina ima bilo kakve komplekse prema Rusiji", kazao je nedavno Tusk. Kao i u Hrvatskoj, odnos Tuska i Dude može se opisati kao tvrda kohabitacija... Unatoč brojnim razlikama, oko pitanja Ukrajine i Rusije su poprilično složni...
PORTUGAL: Predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa (lijevo), premijer Luis Montenegro (desno). Puno mu je ime Marcelo Nuno Duarte Rebelo de Sousa i na funkciji je predsjednika od 2016. godine. U prošlosti je radio kao profesor prava, novinar, politički analitičar, bio je ministar... Na predsjedničkim izborima 2016. godine, Rebelo de Sousa izabran je za predsjednika Portugala, osvojivši 52% glasova u prvom krugu. Njegov mandat obilježen je promicanjem političke stabilnosti i socijalne kohezije. Godine 2021. ponovno je izabran za predsjednika, osvojivši 60,7% glasova. Opisuju ga kao pristupačnog političara, poprilično je popularan u Portugalu. Bio je član sociodemokrata, ali je članstvo zamrznuo kad je postao predsjednik. A premijer Montenegro, pogađate, kao velik dio kolega čelnika EU-a, je pravnik po struci. U politici je više-manje cijeli život, u mladosti je radio kao spasilac na plaži, veliki je navijač Porta... Portugalski mediji pisali su kako je član masonske lože, ali on je to demantirao. Upitno je koliko će još dugo biti na vlasti, 11. ožujka pala je portugalska vlada, uskoro bi trebali ići novi izbori. Njegova Vlada desnog centra mogla bi potrajati tek godinu dana. Glasanje o povjerenju vladi zatražio je sam premijer Luis Montenegro nakon što je oporba dovela u pitanje njegov integritet zbog poslovanja konzultantske tvrtke koju je osnovao, a koju sada vode njegovi sinovi. Tvrtka ima ugovore s privatnim poduzećima. Montenegro niječe sve optužbe. ""Insinuacija da sam miješao svoje poslovne i političke aktivnosti sasvim je pogrešna i čak uvredljiva. Ponavljana laž ne postaje istina, ali kontaminira političko okruženje... time se hrani populizam", poručio je uoči glasanja o nepovjerenju Montenegro.
RUMUNJSKA: Vršitelj dužnosti predsjednika Ilie Bolojan (lijevo), premijer Marcel Ciolacu (desno). Gospodin Bolojan 'samo' je vršitelj dužnosti predsjednika nakon cijelog kaosa i poništavanja izbora u Rumunjskoj. Na funkciji bi trebao ostati do svibnja i novih izbora. Rumunjska bi trebala ponoviti predsjedničke izbore u dva kruga - 4. i 18. svibnja, jer je Ustavni sud poništio prvo glasanje u prosincu nakon optužbi po kojima se u izbore u korist krajnje desnog kandidata Calinua Georgescua umiješala Rusija, što su i Moskva i Georgescu negirali. Sud je Georgescuu zabranio kandidiranje na ovim izborima. Jedan od favorita na ponovljenim izborima je bivši rumunjski premijer Victor Ponta, koji je 12. ožujka najavio da ulazi u predsjedničku utrku... A premijer Ciolacu se zalaže za članstvo Rumunjske u Europskoj uniji i NATO-u te snažno podržava Ukrajinu u njenom sukobu s Rusijom. Kandidirao se za predsjednika na prošlim izborima, i onda šok - zauzeo je tek 3. mjesto s 19 posto glasova, nakon čega je ponudio ostavku na mjesto predsjednika PSD-a. Vodstvo stranke mu je izglasalo povjerenje te je unatoč izbornom neuspjehu imenovan premijerom tročlane vlade PSD-a, PNL-a i UDMR-a. 2024. godine Ukratko, Marcel Ciolacu je htio biti predsjednik, ali nije uspio. No, ostao je premijer i dalje vodi Rumunjsku. Država je u političkom kaosu zbog poništenih izbora, a budućnost njegove vlade je neizvjesna. Novi parlamentarni izbori mogli bi stići puno ranije od 2028. godine...
SLOVAČKA: Predsjednik Peter Pellegrini (lijevo), premijer Robert Fico (desno s Putinom). Idemo prvo do manje kontroverznog, do predsjednika Pellegrinija, koji je od 2018. do 2020. godine bio i poljski premijer. U prošlosti je obnašao i funkcije ministra zdravstva, ministra obrazovanja i znanosti. Većinu života je u politici, na prve izbore se kandidirao već kao 26-godišnjak. Jasno vam je iz njegova prezimena, ima talijanske korijene. Po slovačkim tabloidima šuškalo se i da je gay, što je on demantirao... Nekoć je bio bliski suradnik premijera Fica, i dalje su saveznici, dijele poprilično proruske stavove... A Fico je, nakon Orbana, vjerojatno Putinov najbolji prijatelj u EU. Početkom ove godine i posjetio ga je u Moskvi. Bio je premijer i između 2006. i 2010. godine, pa od 2012. do 2018.... Diplomirani je pravnik, poznat po 'promjenjivim stavovima'. o je karijeru započeo kao socijaldemokrat, tijekom godina usvojio je nacionalističke i populističke stavove. Njegova vlada kritizirana je zbog smanjenja slobode medija i neovisnosti pravosuđa. Također, Fico se protivi sankcijama protiv Rusije i izrazio je sumnju u potrebu daljnje vojne pomoći Ukrajini tijekom sukoba s Rusijom. U svibnju 2024. jedva je preživio, napadač je na njega ispalio više hitaca i teško ga ranio.
SLOVENIJA: Predsjednica Nataša Pirc Musar (lijevo), premijer Robert Golob (desno). Još jedna pravnica na čelu države je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Radila je i kao novinarka, bila je dio CNN-a, surađivala je s BBC-jem, Reutersom... Autorica je više knjiga o slobodi informiranja i privatnosti. Na čelu Slovenije je od 2022. godine, nikad nije bila dio neke stranke, niti to planira. Musar je inače specijalizirana za zaštitu osobnih podataka, pa je tako branila i bivšu prvu damu SAD-a Melaniju Trump, odnosno njezin ugled, zbog korištenja njenog lika i djela u komercijalne i medijske svrhe. Robert Golob slovenski je premijer od lipnja 2022. godine. Diplomirao je elektrotehniku u Ljubljani, kasnije je stekao i doktorat iz tog polja. Ovaj menadžer relativno je 'friško' lice u svijetu slovenske politike, iako je s politikom 'koketirao' još od 90-ih. Dugo je bio na čelu velikog državnog energetskog poduzeća GEN-I, slovenske verzije HEP-a. U politiku je konačno u potpunosti ušao nakon što mu je Janšina Vlada odbila produžiti mandat kao čelnika energetske kompanije. "Politika me nije postavila na ovu funkciju, ali me jest natjerala da se sam počnem baviti upravo politikom", objavio je kada je sišao s čela velike državne kompanije. Liberalan je i proeuropski orijentiran...
ŠPANJOLSKA: Premijer Pedro Sanchez. Ljevičar Sanchez španjolski je premijer od 2018. godine. Doktor je ekonomije, neko vrijeme je radio i kao profesor na Sveučilištu Camilo Jose Cela. Stranci PSOE pristupio je 1993. godine, tamo 2014. izabran je za glavnog tajnika stranke. Njegova politika se vrti oko više prava za radnike, jače socijalne države i progresivnih reformi. Godine 2018. izveo je politički potez iz filma – prvi put u povijesti Španjolske srušio je Vladu izglasavanjem nepovjerenja tadašnjem premijeru Marianu Rajoyu i sam zauzeo njegovo mjesto! Kažu da je uvijek spreman za suradnju, koalirao je radikalnom ljevicom i katalonskim separatistima, zbog čega su ga desničari iz opozicije optužili da "rasprodaje Španjolsku"... Majstor je političkog preživljavanja, desničari u Španjolskoj ga ne podnose. Naredio je i ekshumaciju i premještanje tijela diktatora Francisca Franca i iz mauzoleja kod Madrida...
ŠVEDSKA: Premijer Ulf Kristersson. Na čelu Švedske je ekonomist i šef 'Umjerene stranke', konzervativac Ulf Hjalmar Kristersson. Ovaj 62-godišnjak u politici je prisutan još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, opisuju ga kao 'dobrog i pametnog tipa, koji je skroman i uvijek spreman za raspravu'. Godine 1991. prvi put je izabran za zastupnika u švedskom parlamentu (Riksdag), gdje je služio do 2000. godine. Od 2010. do 2014. obnašao je dužnost ministra za socijalnu sigurnost u vladi Fredrika Reinfeldta. Njegova supruga Brigitta Ed svećenica u crkvi Švedske. Kristersson se zalaže za strožu imigracijsku politiku i jačanje zakona i reda u državi.
