Obavijesti

News

Fran i Lovro: U mirovini se zamišljamo na Havajima ili Kubi

Fran i Lovro: U mirovini se zamišljamo na Havajima ili Kubi
4

Lovro i Fran studenti su Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zajedno surađuju i u Ekonomskoj klinici, neprofitnoj studentskoj udruzi koja svojim projektima, edukacijama i savjetovanjima pomaže zajednici

VIDEO

Ekonomska klinika podijeljena je u četiri tima. Lovro i Fran dio su Financijskog tima, čiji je Lovro i voditelj. Iako je tek student, njegov dan sastoji se od dogovora s računovodstvom, sastavljanja ugovora, dogovaranja suradnji i vođenja tima od 25 studenata. Financijski tim trenutačno radi na nekoliko projekata, a Fran surađuje na čak dva – Osobnim financijama i projektu Learn to Invest. Ovim projektima Ekonomska klinika nastoji educirati i osvijestiti građane o različitim mogućnostima ulaganja, a posljedično i podići razinu financijske pismenosti. Iako svjesni da ih čeka dug put do mirovine, obojica se slažu u jednome – štednja je za mirovinu dugoročna i o njoj treba početi razmišljati već danas. Upravo su zato podijelili svoja razmišljanja o tome kako ulagati u vlastitu budućnost.

Ja DANAS:

  • Moja omiljena knjiga o financijama:

Fran: The Intelligent Investor autora Benjamina Grahama. To je djelo koje se smatra jednim od najvažnijih u području ulaganja. Svidjelo mi se to što naglašava važnost analitičkog i dugoročnog pristupa ulaganju, što mogu povezati sa štednjom za mirovinu.

Lovro: The One Page Financial Plan Carla Richardsa. Kao što i sam naslov djela kaže, financijsko planiranje može biti vrlo jednostavno i autor pristupa toj naizgled složenoj temi na jednostavan i svima razumljiv način.

  • Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu:

Fran: Internet, odnosno stranice poput hrmod.hr i mirovinskifondovi.hr

Lovro: HRMOD.

  • Pravilo '50/30/20' nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodno vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo '50/30/20' glasi:

Fran: Dopušta li financijska situacija, 30% izdvojiti za štednju i investicije, 50% za neophodne troškove, a 20% za želje i slobodno vrijeme.

Lovro: 50% mjesečnih troškova raspodjeljujem na neophodne troškove, dok bih samo zamijenio posljednja dva dijela. Približno 30% stavljam u štednju, a 20% trošim iako to ponekad varira jer sam student.

Ja NA PRVOM POSLU:

  • Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:

Fran: Neposredno prije prvog zaposlenja informirat ću se na web stranicama mirovinskih fondova i na temelju najnovijih podataka donijeti odluku.

Lovro: Sigurno ću istražiti sve mirovinske fondove i njihovu povijest ulaganja. Razlike su među njima sigurno minimalne, ali postoje. Budući da nisam trenutno ni blizu zaposlenja na ugovor o radu, nisam pretjerano razmišljao o tome. Svakako bi to moglo doći na to-do listu ljetnih čitanja i istraživanja nakon ispitnih rokova.

BOOSTAJ I TI SVOJU BUDUĆNOST Više od 78% pripadnika generacije Z zainteresirano je za proširenje svog financijskog znanja. U usporedbi s milenijalcima, čak je pet puta vjerojatnije kako će financijske savjete tražiti upravo na – društvenim mrežama. Ipak, tek prilbižno 30% mladih provjerava jesu li financijske činjenice koje su saznali putem društvenih mreža uistinu točne. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO u partnerstvu s Ekonomskom klinikom i Financijskim klubom Ekonomskog fakulteta, Pravnom klinikom Pravnog fakulteta, Matematičkim odsjekom PMF-a i TV Studentom, predstavlja iznadprosječne studente koji u serijalu FinTok: GenZ za GenZ donose relevantne i provjerene informacije o tome kako funkcioniraju financijski i mirovinski sustavi, a kako voditi osobne financije, štedjeti i investirati da bismo sebi omogućiti bolji život u mirovini. Boostaj i ti svoju budućnost uz GenZ u mirovini. Platforma je dio sveobuhvatnog projekta financijskog opismenjavanja Think Fin: Financije za svakoga, koje od 2018. provodi Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO.

Ja NA ZADATKU

  • Kako bih ostvario maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec uštedim ovako:

Fran: Nastojim smanjiti nepotrebne troškove te uz glavni posao ostvariti još jedan izvor prihoda koji će mi omogućiti da na raspolaganju imam više novca za štednju i ulaganja.

Lovro: Trenutačno režem neophodne troškove poput kava, izlazaka i slično. Što se tiče budućnosti, vjerujem u svoje sposobnosti te sam uvjeren da ću imati dovoljno mjesečnih prihoda, a moguće i nekoliko, da ne moram razmišljati o tome mogu li izdvojiti u dobrovoljni mirovinski stup.

Ja ZA 20 GODINA

  • Znam da prinose na mirovinsku štednju treba promatrati dugoročno. S obzirom na to da ću štedjeti za mirovinu nekoliko desetljeća tijekom kojih su uobičajeni povoljni i nepovoljni gospodarski ciklusi, o prinosima se planiram informirati ovako:

Fran: Provjeravat ću prinose fondova u svakom kvartalu, a na temelju rezultata promijenit ću fond i razmisliti o promjenama kategorije mirovinskog fonda (A, B ili C).

Lovro: Već sada dosta čitam o makroekonomskim kretanjima u svijetu i u zemlji na relevantnim portalima poput Bloomberga i sličnih. Vjerujem da će mi ta navika trajno ostati.

  • Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako:

Fran: Putem sustava e-Građani odabrat ću željenu kategoriju – A, B ili C.

Lovro: Sigurno bih otišao po savjet stručnjaka jer nikako ne bih naglio i sam donosio neke radikalne odluke.

  • Kategorije mirovinskih fondova objasnili bismo kolegi studentu ovako:

Fran i Lovro: Imamo tri kategorije ulaganja, A, B i C. Odabireš jednu od njih na temelju svoje tolerancije na rizik, vremenskog okvira štednje i financijskih ciljeva. Svaka kategorija ima posebnu investicijsku strategiju i politiku. "A" možeš odabrati samo ako imaš više od 10 godina do mirovine. To je najrizičnija opcija, ali očekuje se najveći dugoročni prinos. Veći dio sredstava ulaže se u dionice i druge rizičnije investicije kako bi se ostvario rast kapitala. "B" je srednje rizičan izbor, između "A" i "C". Prinos je manji od "A", ali veći od "C". Kombinira se ulaganje u različite vrste imovine kao što su dionice, obveznice i nekretnine, kako bi se postigla ravnoteža između stabilnosti i potencijala rasta. "C" je najmanje rizičan izbor. Fokusira se na očuvanje kapitala i stabilan prinos. Ulaže se u manje rizične instrumente poput obveznica.

Ja ZA 40 GODINA

  • Prvo što ću si priuštiti kada ostvarim pravo na mirovinu iz prvog, drugog i trećeg stupa:

Fran: Nastojat ću uložiti zarađen novac ili u vlastitu tvrtku ili u nekretnine. Kada osiguram dodatne prihode, volio bih se počastiti sportskim automobilom.

Lovro: Nadam se nekoj kući za odmor na moru ili nekom putovanju, primjerice na Kubu ili Havaje. Dosta ambiciozno, znam, ali sigurno izvedivo.

  • Mirovinu provodim ovako:

Fran: Nadam se da ću dane provoditi družeći se s dugogodišnjim prijateljima, kolegama itd. Također, volio bih putovati i posvetiti se svojim hobijima za koje ću napokon imati više vremena.

Lovro: Okružen prijateljima, voljenim osobama, obitelji, dane provodeći u aktivnom odmoru i uz koju partiju ‘belota’ s dečkima.

PITAM STRUČNJAKA

Odgovara: dr.sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Fran&Lovro: Kako vi štedite? Koje je vaše pravilo 50/30/20?

Bejaković: Preporučio bih pravilo „plati prvo sebi“, u smislu da se barem 10% prihoda izdvaja za „vječnu štednju“ koja nije namijenjena potrošnji, a služi stvaranju prihoda na temelju kapitala investiranjem. Ovo je dobra kategorija jer potiče na razvoj investiranja i efikasnije štednje, dok štednja za potrošnju to zanemaruje i zanemaruje izrazito bitan multiplikativni efekt štednje koji se ostvaruje složenim ukamaćivanjem.

Osobno, 30% svih prihoda stavljam u „vječnu štednju“, a na temelju nje nagrađujem se sa 0.5% imovine mjesečno koja se kompenzira investicijskim aktivnostima. Prinos iznos 0.5% mjesečno ostaje za povećanje „vječne štednje“ i samim time opet povećava standard. Takav pristup ima dodatne prednosti poput povećanja osobne slobode odabira rada po vlastitom izboru te poticanje na učenje o investiranju jer se izravno vidi korist. Tako primjerice, nađemo li fond koji ima povrat od 0.5% mjesečno, tj. približno 6% godišnje, „vječna štednja“ od 200 000 eura može zamijeniti rad za mjesečnu plaću od 1000 eura. S druge strane, svaki dodatni rad za 1000 eura u „vječnu štednju“ znači povećanje mjesečnih prihoda od imovine za 5 eura. Naravno, nemaju svi želju učiti o investiranju. Štednja je svakako dobra, a upravljanje imovinom u tom slučaju vrlo je često bolje staviti u indeksni fond nego na aktivno upravljanje u slučajno odabran fond.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

VIDEO

Najbolji studenti Pravnog fakulteta: Ovako mi ulažemo u mirovinu
DONOSI UMFO

Najbolji studenti Pravnog fakulteta: Ovako mi ulažemo u mirovinu

Pravna klinika od 2010. godine pruža građanima besplatnu pravnu pomoć. U sklopu Klinike rade studenti volonteri, najbolji studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu, poput Marte i Luke.

Ivana i Sanjin: Vodimo Financijski klub sa 100 studenata
DONOSI UMFO

Ivana i Sanjin: Vodimo Financijski klub sa 100 studenata

Uz akademski i profesionalni angažman, i Sanjin i Ivana uspješno upravljaju i osobnim financijama. U serijalu FinTok: GenZ za GenZ otkrivaju što poduzimaju kako bi si osigurali financijski stabilan život u mirovini
Renata i Luka: O financijama podučavamo učenike srednjih škola
DONOSI UMFO

Renata i Luka: O financijama podučavamo učenike srednjih škola

Financijski klub, studentska udruga koja okuplja najbolje studente financijskog usmjerenja, već 18 godina pruža edukacije o financijama i potiče profesionalni razvoj mladih. Klub trenutačno okuplja 110 izvanrednih studenata s relevantnim znanjem iz područja financija, a među njima su i – Renata i Luka.