Gospodarstva u EU mogla bi se "nositi" s embargom na ruski uvoz u cjelini, ali bi se cijena koju bi morala platiti uvelike razlikovala od zemlje do zemlje, priopćilo je Vijeće za ekonomsku analizu
Francuski stručnjaci kažu da bi europska carina na ruski plin bila manje štetna od embarga
Visoka carina na razini EU-a na uvoz energenata iz Rusije mogla bi izazvati manje štete u gospodarstvima zemalja-članicama od zabrane uvoza, objavili su u ponedjeljak ekonomski savjetnici vlade u Parizu.
Izvješća o stradalim civilima u dijelovima Ukrajine iz kojih su se ruske vojne snage nedavno povukle pokrenula su novi val zahtjeva za uvođenjem još strožih sankcija Rusiji, primjećuje Reuters.
Zemlje EU-a raspravljaju tako o zabrani uvoza ruskih energenata, nakon opsežnih sankcija ruskim bankama i pojedincima, uključujući političke dužnosnike i biznismene bliske predsjedniku Vladimiru Putinu.
Gospodarstva u EU mogla bi se "nositi" s embargom na ruski uvoz u cjelini, ali bi se cijena koju bi morala platiti uvelike razlikovala od zemlje do zemlje, priopćilo je Vijeće za ekonomsku analizu koje djeluje u sklopu ureda francuskog premijera.
Najteže bi embargo pogodio Litvu, Bugarsku, Slovačku, Finsku i Češku, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao između jedan i pet posto, izračunali su.
"Opipljiv" udarac pretrpjela bi i Njemačka, čiji bi bruto nacionalni dohodak pao od 0,3 do tri posto "ali bi u cjelini gledano bi umjeren i mogao bi se apsorbirati", smatraju francuski stručnjaci.
Francuski BND smanjio bi se pak samo 0,15 do 0,2 posto.
Hrvatska nije uključena u istraživanje.
Razmotrili su alternativno rješenje, 40-postotnu carinu na razini EU-a na uvoz ruskih energenata, koja bi po njihovim izračunima smanjila uvoz za oko 80 posto.
Ekonomski gubici zemalja koje najviše ovise o ruskom plinu, poput Litve i Bugarske, bili bi tri do četiri puta manji od gubitaka koje bi izazvao embargo, tvrde francuski ekonomisti, ne navodeći brojke.
"(Carina) bi malim, ali naizloženijim zemljama omogućila... da i dalje, u određenoj mjeri, uvoze ruski plin, a postupno bi iskorijenila uvoz većih i manje izloženih zemalja koje imaju više mogućnosti zamijeniti ruski plin uvozom iz drugih izvora", zaključak je istraživanja.