'Avenija Bois de Boulogne' još je jedno od remek-djela izložbe 'Od boemstva do vječnosti', čiji je autor nizozemsko-francuski slikar Kees van Dongen (1877.-1968.). Izložba će biti otvorena od 14. svibnja do 30. lipnja
Francuski umjetnik Kees van Dongen bio je očaran ženama, a od svoje je bježao zbog špinata
Odlične vijesti za mnogobrojne ljubitelje lijepe umjetnosti. U organizaciji 24sata, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba i partnera Erste banke, 14. svibnja u gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba impresivnih umjetnina iz kolekcije privatne zaklade MT Abraham (MTA). Stotinjak umjetničkih djela stiže iz Mostara, iz ugledne galerije “The Hub of Fine Arts”, otvorene 2022. Djela koja su stvarali slavni svjetski slikari i kipari te koja su obilježila, kako tvrde neki teoretičari, presudno umjetničko razdoblje modernizma napokon stižu u Hrvatsku u sklopu izložbe 'Od boemstva do vječnosti'. S većinom njih naša će se javnost susresti prvi put.
Zbirka sadržava nekoliko remek-djela, među kojima su Degasova skulptura “Mala četrnaestogodišnja plesačica”, portret žene imenom Annie Bjarne koji su naslikao 1919. Amedeo Clemente Modigliani, "Ležeći akt” (“Aurore”) iz 1907. Henrija Mattisea.
Tko je bio Kees van Dongen
"Portret gđice Marcelle Lioni" još je jedno od remek-djela, a njegov je autor nizozemsko-francuski slikar Kees van Dongen (1877.-1968.). Slika ima i drugi naziv: "Avenija Bois de Boulogne". Bujno zelenilo avenije, koju Parižani jednostavno zovu Le bois, poslužilo je kao pozadina portretu ove šarmantne mlade dame. Van Dongen se preselio u Bois de Boulogne 1916., na vrhuncu rata, i živio na adresi 29. Villa Saïd, na kojoj se danas nalazi komemorativna ploča.
'Avenija Bois de Boulogne'
Umjetnik je sreo mladu Nizozemku Marcelle 1913. u odmaralištu Villes-sur-Mer i portretirao je nekoliko puta, uvijek je obdarujući velikim očima lutke i zavodljivim crvenim usnama. "S nekoliko poteza kistom umjetnik je otkrio njezinu ljepotu, značajno uvećavajući velike oči na malenom dražesnom licu. Ta je kontradikcija bila njegova snaga jer je bio očaran ženskom privlačnošću.” Oči Van Dongenovih modela bile su velike i u obliku badema, toliko različite od Modiglianijevih proreza nalik na masku, a pojavile su se na njegovim platnima dok je živio na Montmartreu.
Bademaste oči kao zaštitni znak
Sve je počelo portretom Fernande Olivier, tadašnje Picassove muze, koja je bila Van Dongenova susjeda u legendarnom Bateau-Lavoiru. Američka spisateljica Gertrude Stein, koja je ovjekovječila Van Dongena u svojim memoarima, prisjetila se kako je "Van Dongen postao ozloglašen zbog Fernandina portreta.
Kees van Dongen
Na taj je način stvorio tip bademastih očiju koje su kasnije bile vrlo popularne[...] Van Dongen je u to vrijeme bio siromašan, žena mu je bila Nizozemka i vegetarijanka i živjeli su na špinatu. Van Dongen je često bježao od špinata u restoran na Montmartreu, u kojem su mu djevojke plaćale večeru i pića.“
Ali siromaštvo je za Van Dongena postalo stvar prošlosti kad je stekao svjetsku slavu. Reputacija mu je rasla. Nastavio je slikati portrete, obdarujući svoje modele velikim očima iscrtanim olovkom i crvenim usnama, kao što je to činio ranije na portretu Marcelle Lioni.
Pokretanje videa...
Napadao snijeg u Zagrebu i okolici, čeka vas čišćenje auta! Evo kakvo je stanje na cestama
VIDEO Mladić (22) bježao od policije pa razbio rampu na graničnom prijelazu i poginuo
Kekin o porijeklu imovine: 'Sve smo stekli sami. Doktorica sam znanosti, a muž je rock zvijezda'